Zdravo jedi – zdravo rasti

Dr. Aida Filipović-Hadžiomerović: “Umjesto dosadašnje prakse donošenja torti, mame prave torte isključivo od voća, takmičeći se međusobno čija će izvedba biti bolja”

Almir Panjeta za UNICEF
Zdravo jedi – zdravo rasti
UNICEF/Panjeta
19 Mart/ožujak 2020

Voditeljica Odjela za higijenu Službe za zdravstvenu ekologiju u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH dr. Aida Filipović-Hadžiomerović govori o o efektima programa „Zdravo jedi, zdravo rasti“ u čijoj realizaciji je učestvovao i UNICEF BiH kroz projekat “Odgojno-obrazovne ustanove-prijatelji zdrave ishrane”, načinima na koje se može i mora poboljšati ishrana beba i djece, te o značaju zdrave ishrane za prevenciju oboljenja koja nastaju usljed izlaganja djece prekomjernom zagađenju te koja je to hrana koja u tim slučajevima pomaže.

 

U vrtićima u FBiH 2014. je pokrenut program „Zdravo jedi, zdravo rasti“ u okviru kojeg i projekat “Odgojno-obrazovne ustanove-prijatelji zdrave ishrane” kojeg je podržao UNICEF, šta je bio “okidač” za pokretanje ovog programa?

Pomenuta Politika za unapređenje ishrane djece u FBiH pored dojenčadi i male djece, obuhvata i djecu predškolskog i školskog uzrasta. Tako su u sklopu prioritetnih aktivnosti, poredizrade „Smjernica za zdravu ishranu djece od 0 do 3 godine F BiH“ , koje su fokusirane na dojenčad i malu djecu i postavljaju temelje za fiziološku ishranu dojenčadi kod kuće i u zdravstvenim ustanovama, izrađene  i Smjernice za ishranu djece predškolskog i školskog uzrasta, koje su uključile fiziološke norme ishrane, te standarde i normative ishrane u odgojno obrazovnim ustanovama i preporuke za njihovu primjenu.

Na tim temeljima, i naporima da se ostvare ciljeve zacrtani Politikom, u 2014. godini je  pokrenut program  „Zdravo jedi zdravo rasti!”. U sklopu ovog programa, kojeg je koordiniralo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, u saradnji sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Zavodom za javno zdravstvo FBiH,uz potporu UNICEF-a je pokrenut  projekat „Odgojno obrazovne ustanove -prijatelji zdrave ishrane”. Projekat se provodi prema međunarodnoj metodologiji i akreditacionoj shemi Svjetske zdravstvene organizacije „Nutrition Friendly School Initiative“ – „Škole prijetelji zdrave ishrane“, a usmjeren je na unapređenje vrtićkih i školskih okruženja  u okruženja koja omogućuju zdravu ishranu  i podržavaju zdrave stilove života.  Pored intersektorske saradnje vladinih tijela ovaj projekat se provodi i u saradnji sa nevladinim sektorom odonosno NVO Udruženje kuhara BiH i NVO Project Hope BiH. U periodu od aprila 2014. do aprila 2017. godine projektom je obuhvaćeno deset  vrtića, po jedan  iz svakog od kantona/županije u Federaciji BiH.

Projektne aktivnosti su se fokusirale na pripremu vrtićkih politika vezanih za ishranu i fizičku aktivnost, izgradnju kapaciteta vrtićke zajednice za promociju zdrave ishrane, na unapređenje programa rada s djecom, unapređenje vrtićkih jelovnika, unapređenje infrastrukture za tjelesne aktivnosti, i unapređenje saradnje sa zdravstvenim službama. U aktivnostima su učestvovala djeca, roditelji, odgajatelji, kuhari i ostalo osoblje predškolskih/ školskih ustanova, s konačnim  ciljem dase unaprijedi zdravlje djece i  preveniraju oboljenja uzrokovana nepravilnom ishranom i nezdravim životnim stilovima. U 2018/19 godini projekat je proširen u vidu pilot projekta i na dvije osnovne škole.

Dr. Aida Filipović-Hadžiomerović: “Umjesto dosadašnje prakse donošenja torti, mame prave torte isključivo od voća, takmičeći se međusobno čija će izvedba biti bolja”
UNICEF/Panjeta
Dr. Aida Filipović-Hadžiomerović

Da li su mjereni efekti ovog programa, koliko je on uticao i na ustanove koje nisu direktno učestvovale u projektu?

 

Procjenjuje se da je u dosada provedenim aktivnostima u vrtićima, projektom obuhvaćeno 1037 djece. 115 odgajatelja i ostalog osoblja vrtića i oko 2050 roditelja. U dvije osnovne škole su  projektom obuhvaćeni svi prvi razredi odnosno oko 120 djece, te roditelji i učitelji svih nižih razreda, te ostalo školsko osoblje. Imajući u vidu da je u sklopu projekta izrađen Vodič o zdravoj ishrani djece predškolskog uzrasta za roditelje, te da su i u vrtićima i školama distribuirani  Vodiči o zdravoj ishrani djece za nastavno osoblje,nadamo se da su najvažnije informacije doprle do mnogo većeg broja roditelja i uposlenika vrtića i škola.

Bili smo u prilici i svečano promovirati  vrtiće koji su stekli naslov “Vrtić prijatelj zdrave ishrane”, kada  su pozvani i drugi javni i privatni vrtići. Informacije o programu projektnim aktivnostima postavljani su na web stranama ministarstava, Zavoda i UNICEF-a, a moguće je preuzeti i edukativne materijale i vodiče, te smatramo da je obuhvat programom mnogo širi.

 

Koliko je program imao uticaja na čitavu zajednicu, koliko su roditelji prihvatili neke od recepata i namirnica i u prehrani djece kod kuće?

 

Mnogo je primjera da su roditelji a i djeca, prihvatili preporuke koje su davane kroz projekat. Izdvajam zaista lijepu novu praksu pripreme rođendanskih torti od voća, koja je uslijedila nakon implementacije projekta u Tuzlanskom vrtiću. Umjesto dosadašnje prakse donošenja torti, mame prave torte isključivo od voća, takmičeći se međusobno čija će izvedba biti bolja. Također, od  djece se često može čuti da se  sada riblja pašteta jede i u njihovim kućama, što se može smatrati rezultatom demonstracije pripreme riblje paštete od strane Udruženja kuhara na interaktivnim radionicama sa roditeljima i djecom, koje su bile upriličene u sklopu projekta.

 

Kako se danas djeca u vrtićima u FBiH danas hrane?

 

Podaci koji bi mogli dati uvid u kvalitet ishrane u vrtićima se ne prikupljaju, a nadzor nad primjenom standarda i normativa  nije obavezujući, te je teško napraviti precizniju procjenu. Međutim, odgovronost vrtića je da se pridržavaju standarda i normativa, te smatram da postoji takva praksa u vrtićima, u mjeri u kojoj im to finansijska sredstva i drugi potrebni uslovi, dozvoljavaju.  Postoje i druge prepreke zdravoj ishrani u vrtićima, jer često svjedočimo greškama koje se prave usljed prevelike želje da se  udovolji ukusu djece kao i insistiranju roditelja da se djeci što češće služi  nezdrave hrane.  Pored toga tu su i ciljane aktivnosti poput projekata kao što je projekat “Odgojno obrazovne ustanove prijatlji zdrave ishrane”, te tehnička pomoć od strane zavoda za javno zdravstvo.

 

Kakva je generalno prehrana djece te koji su najčešći nedostaci ili propusti koje roditelji prave kod dječije ishrane?

 

Može se generalno reći da je svijest i znanje roditelja o značaju ishrane za zdravlje djeteta veoma nisko, što ima za posljedicu nedovoljnu brigu o ishrani djece. Također, sami  roditelji često navode niz razloga zašto ne brinu dovoljno o ishrani djece krenuvši od nedostatka vremena i novaca za pripremu zdravih obroka. Nadalje, često je njihova briga pogrešno usmjerena, i svodi se na  udovoljavanje zahtjevima djece za nezdravom hranom kupovinom slatkiša, grickalica i slatkih bezalkoholnih pića. Naravno, mnogo je neznanja i o tome odnosno koju vrstu namirnica odbarati kako napraviti zdraviji izbor, u kojoj količini i kako hranu nuditi i servirati da djeci bude privlačnija. Također, roditelji zaboravljaju da su u ulozi  primjera odnosno modela koji djeca slijede i kada je u pitanju navike u ishrani koje se primarno stiču u porodici.

 

S kojim problemima se djeca najčešće susreću usljed loše ishrane, u kojem slučaju je to pothranjenost, a u kojem gojaznost?

 

Podaci o stanju uhranjenosti iz posljednjeg već pomenutog MICS istraživanja govore da je pothranjenost prisutna u veoma malim procentima - pothranjeno je 2 odsto djece, od čega je 1.2 odsto  ozbiljno pothranjeno. Vulnerabilnijom se pokazala populacija Romske djece, gdje pothranjenih ima 8,8 odsto, od čega je 2,4 odsto ozbiljno pothranjeno. U rastu je zaostalo 9.9 odsto djece , od čega je 4.6 odsto ozbljno zaostalo u rastu. Među Romskom djecom zaostalo u rastu je njih 21,1 odsto, od čega 8 odsto ozbljno. Ukupno 2.6 odsto djece je bilo mršavo, od čega je 2 odsto ozbiljno mršavo.  Više je mršavih među Romskom  djecom – 8.3 odsto, od čega je ozbiljno mršavo 3,5 odsto.

Međutim, kada je u pitanju prekomjerna težina odnosno gojaznost  problem je prominentan – 17,7 odsto djece dobii 0-5 godina u F BiH je prekomjerno teško. Najviši procenti prekomjerne težine se bilježe među djecom u dobnoj pogrupi od 12 do 23 mjeseca, čak 26.9 odsto. I u  populaciji Romske djece prekomjerno uhranjenih je 7 odsto, najviše u dobnoj skupini 48-59 mjeseci - 11,1odsto.

Imajući u vidu postojanje problema gojaznosti čak i među najmlađima, pored navedenih, potrebno je uložiti još mnogo napora u promociju dojenja, te u aktivnosti poput kontrole marketinga nezdrave hrane usmjerenog na djecu, reformuliranje proizvoda i ostale aktivnosti.

 

Kako zaštititi djecu od prekomjernog zagađenja tokom zimskog perioda? Postoji li neka hrana/piće koju je dobro davati djeci u takvim situacijama?

 

Zagađeni zrak može značajno utjecati na zdravlje djece. Studije su pokazale kako je zagađenje zraka snažno povezano sa bolestima organa za disanje poput upale pluća, bronhitisa i astme. Zagađenje može pojačati već prisutne zdravstvene probleme i spriječiti djecu da pohađaju školu.  Nepostojanje adekvatnih zdravstvenih usluga i loše zdravlje je razlog da su siromašna djeca još više izložena riziku.

Prevenciji bolesti i  jačanju odbrambenih snaga organizma,  svakako će doprinijeti zdrava ishrana, čija pravila treba slijediti. Jesti više puta dnevno proizvode od žitarica, rižu, krompir,  prednost dati  proizvodima od punog zrna. Jesti voće i povrće  - tamnozeleno lisnato povrće (špinat, salata)  i narandžasto i crveno voće i povrće (paradajz, mrkva, kajsije, jabuke, grožđe) posebno je poželjno jer sadrži veću količinu vitamina i minerala, koji imaju zaštitnu ulogu odnosno jačaju odbrambene snage organizma.

Od mesa, birati  ribu, nemasnu perad, a  crveno meso ograničiti, jesti i mahunarke (grah, grašak, leća) kao dobar izvor proteina. Svakodnevno piti mlijeko i mliječne proizvode, prednost dati obranom mlijeku i mliječnim proizvodima sa manje masti. Kada je u pitanju unos masti i ulja, prednost dati biljnim mastima (npr. suncokretovo, maslinovo), i radije jesti kuhanu  nego pečenu ili prženu hranu.

Koristiti jodiranu sol, djeca ne više od pola do jedne čajne kašike dnevno.  Slatkiše i grickalice, brzu hranu, kao i slatke sokove i pića izbjegavati. Ne zaboraviti piti vodu i piti je u dovoljnim količinama, školskoj djeci je potrebno oko 1 do 1,5 litar vode dnevno.