Jelena Joksimović: "Domaće i sezonsko – najbolji izbor."

„Moje dijete obožava lik Chase-a iz „Patrolnih šapa“, i mislim da će sljedeći pokušaj da pojede određeno voće, koje inače ne voli da jede, biti upravo da napravim tog psića od hrane“, otkriva nam jedan od načina na koji nastoji da pridobije svog sina Filipa da jede zdrave namirnice glavna i odgovorna urednica magazina „Ljepota i zdravlje“ Jelena Joksimović.

Jelena je poznata kao zagovornik zdravih životnih stilova, koje promoviše kako na profesionalnom tako i na ličnom nivou. Kao vrsni poznavalac nutricionističkih pravila i principa u ishrani, uvijek rado podržava projekte koji zagovaraju podizanje svijesti o značaju zdrave ishrane među djecom i mladima. Ovom prilikom podržala je UNICEF-ov program „Škole prijatelji zdrave ishrane“ koji, pod sloganom „Zdravo jedi, zdravo rasti“, promoviše značaj usvajanja i njegovanja principa zdrave ishrane među djecom u vrtićima i školama širom Bosne i Hercegovine, a sa nama je podijelila svoja iskustva i neke od „trikova“ koje koristi u planiranju zdrave ishrane za svog četvorogodišnjeg sina.

Zbog svakodnevnih profesionalnih obaveza, kaže da priprema zdravih obroka podrazumijeva dobru organizaciju i planiranje i da vrijeme predstavlja veliki izazov, ali da novac u tom smislu ne predstavlja problem jer su voće i povrće u našim prodavnicama još uvijek cijenom pristupačni. U pripremi obroka se rukovodi idejom da je domaće i sezonsko najbolji izbor, a inspiraciju često pronalazi na društvenim mrežama gdje razmjenjuje iskustva sa drugim roditeljima.

Kakva su iskustva sa ishranom u Vašoj prodici. Koliko Vaš sin voli ili ne voli voće, povrće i druge zdrave namirnice?

Iako smo svjesni da su voće i povrće prvo na šta se pomisli kada se spomene zdrava hrana, neke situacije odbijanja je skoro nemoguće izbjeći. Od početka uvođenja čvrste hrane sinu Filipu, bazirala sam se na domaće namirnice iz bašte nekoga koga poznajem. Ipak, odrastanjem i nekim navikama u vrtiću, Filip nije zainteresovan uglavnom za namirnice zelene boje. I tu zaista ne mogu ništa. Brokula nekako i „prođe“, ali špinat i blitva nikako. Toliko da sam odustala od forsiranja. Voće se tu i tamo progura na meni ali to su uglavnom jabuke i banane. Bobičasto voće trenutno ne dolazi u obzir, ali smišljam i tražim načine kako da ga „prevarim“.

Koliko je važno promovisati zdrave životne navike od ranog djetinjstva?

Dijete je spužva koja upija sve od svojih roditelja i okoline u kojoj provodi najviše vremena.  Jako je važno da se navikne na sve okuse, pa i kiselo i gorko, da bi kasnije bilo lakše da prihvati ono što mu se nudi. Zagovornik sam izbjegavanja namirnica onda kada im nije vrijeme sazrijevanja. Npr. paradajz u ovom zimskom periodu je bolje izbjeći, a jesti zimnice koje su napravljene krajem ljeta.

Roditelji se često žale da nemaju vremena ni novca za zdrave obroke svaki dan. Kao majka koja je svakodnevno zauzeta poslovnim obavezama, kako uspijevate da uskladite obaveze i obezbijedite zdrav i ukusan obrok za Vaše dijete?

Vrijeme je veliki izazov, ali novac sigurno nije (osim ako bahato ne kupujemo razne putere od orašida u prodavnicama zdrave hrane). Povrće i voće je u našim krajevima jako jeftino. Meso je skuplje mnogo, pa opet mi nije jasno kako se to ljudi žale da je skupa zdrava hrana a kupuju po kilogram mesa za ručak. Glavica salate košta 1KM, tikvice isto tako, od kilograma graha možemo napraviti tri ručka itd. Neke obroke pripremim dan ranije, kao na primjer supu, a onda ostatak bude spreman za pola sata. Supu čak zaledim za još dva obroka, i sve uglavnom ide jako brzo. Ukoliko kuham integralnu rižu, takođe je pripremim dan ranije, a sos i ostalo sutradan. Inače, kao velika ljubiteljica ayurvedskog načina života, nisam baš oduševljena što jedem hranu koja je prenoćila, ali to je nešto što se ne može izbjeći ukoliko kući dolazite najranije u 17 časova.

Na koji način pripremate hranu i koliko Vam vremena treba za pripremu zdravog obroka?

Jedno vrijeme sam se vodila makrobiotičkim principima pripreme hrane po kojima se velika pažnja poklanja ne samo vrsti namirnica već i tome kako su gajene, načinu pripreme i konzumiranja, npr. da se različite namirnice „slažu“ ili „ne slažu“ sa nekim drugim. To je bilo zaista teško uskladiti, ali ko ima vremena garantujem da će da se osjeća lagano, zdravo i sretno. Sada, sa ograničenim vremenom posegnem i za gotovim jelima, ali uglavnom to bude neko dinstano povrće sa malo mesa, rižoto, ili neka zdrava verzija tjestenine. Naravno, tradicionalno je supa uvijek uvertira obroku. Za sam obrok mi je potrebno oko pola sata, ne računam pranje suđa poslije 😊.

Kako uspijevate pridobiti Vaše dijete da jede zdrave obroke, voće i povrće?

Najčešće ucjenom. Žao mi je što ovo moram ovako iskreno da kažem, ali nagrađujem pojedeno povrće crtanim filmom ili šarenim čokoladnim bombonama, odlaskom u kino ili u igraonicu. Ukoliko su bombonice u pitanju, dam mu samo pet, i ne smatram to nekim problemom.  Nije da sam presretna trikovima kojima se služim, ali nekada nemam drugi način.

Na koji način postupate kada je riječ o slatkišima, grickalicama i ostalim industrijskim proizvodima?

Filip grickalice nekim čudom ne jede, ali ih ni nema u kući, pa pretpostavljam da je i to razlog. Slatkiše ja više volim od njega, ali sam godinama već naučila samu sebe da se slatkiši jedu samo vikendom. Tako i on. Ne traži ih, jer ih ni nema u vidnom polju, osim ako baš ne ide nagrada crtanim filmom ili nečim drugim. I dalje ponavljam da nagrađivanje za pojedeno nije dobra opcija, ali još uvijek tražim bolju.

 Koristite li neke „trikove“ da Vaše dijete privolite da jede zdravo i imate li savjet za druge majke?

Nedavno sam otkrila profil na Instagramu - Ignjatovamama, koja pravi čuda od hrane. Kako moje dijete obožava lik Chase-a iz Patrolnih šapa, mislim da će sljedeći pokušaj da pojede određeno voće, koje inače ne voli da jede, biti upravo da napravim tog psića od hrane. Društvena mreža Pinterest je carstvo ideja i trikova, pa kada god ne znam šta bih, uvijek prvo pogledam tamo.

Projekat “Škole prijatelji zdrave ishrane” UNICEF BiH provodi se u saradnji sa nadležnim ministarstvima, zavodima za javno zdravstvo, NVO Partnerstvo za javno zdravlje i Udruženjem kuhara BiH. Pod sloganom “Zdravo jedi, zdravo rasti” cilj nam je da, zajedno sa djecom, roditeljima i nastavnim osobljem, razvijamo svijest o značaju usvajanja i njegovanja zdravih životnih navika.

Cilj projekta, koji se provodi prema metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije, nije samo promovisati zdravu ishranu među djecom i omladinom, nego i uticati na donošenja odgovarajućih politika na nivou obrazovnih ustanova kojima bi se zdrave životne navike uvrstile u opšti program i kontinuirano promovisale u obrazovnim ustanovama