Pandemija novog koronavirusa: Šta treba znati

Kako zaštititi sebe i svoju djecu

Epidemija novog koronavirusa: Šta roditelji treba da znaju
UNICEF/UN0157971/Helin

simptomi koronavirusa
WHO

Šta je novi koronavirus?

Koronavirus 2019. (2019 nCoV) je novi virus povezan sa istom porodicom virusa kao teški akutni respiratorni sindrom (SARS) i nekim vrstama prehlade.

 

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je koronavirus ili COVID-19 opisala kao pandemiju. Šta to ustvari znači?

Karakterizacija COVID-19 kao pandemije nije pokazatelj da je virus postao smrtonosniji. Umjesto toga, to je potvrda geografskog širenja bolesti. UNICEF se priprema i reagira na epidemiju COVID-19 širom svijeta, znajući da se virus može proširiti na djecu i porodice u bilo kojoj zemlji ili zajednici. UNICEF će nastaviti suradnju s vladama i našim partnerima na zaustavljanju prenošenja virusa i zaštiti djece i njihovih porodica.

 

Mnogo je informacija na mreži. Šta da radim?

Mnogo je mitova i dezinformacija o koronavirusu koje se dijele putem interneta - uključujući i način na koji se  COVID-19 širi, kako ostati bezbjedan i što treba učiniti ako ste zabrinuti zbog zaraze virusom. Dakle, važno je biti oprezan prilikom traženja informacija i savjeta. Ovdje možete pronaći  informacije i preporuke o tome kako smanjiti rizik od infekcije, trebate li dijete zadržati kod kuće, je li sigurno da trudnice doje i koje mjere predostrožnosti moraju biti poduzete prilikom putovanja. Pored toga, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ima koristan odjeljak koji se bavi nekim od najčešće postavljanih pitanja.

Takođe je preporučljivo pratiti najnovije preporuke i vijesti o putovanjima, obrazovanju i drugim smjernicama koje pružaju vaše nacionalne ili lokalne vlasti.

 

Kako se širi novi koronavirus?

Virus se prenosi direktnim kontaktom, disajnim (respiratornim) kapljicama poput kašlja i kihanja te dodirivanjem površina zagađenih virusom. Još nije poznato koliko dugo virus preživljava na površinama, ali jednostavni dezinficijensi ga mogu ubiti.

 

Koji su simptomi novog koronavirusa?

Simptomi mogu uključivati povišenu temperaturu (groznicu), kašalj i kratkoću daha. U težim slučajevima infekcija može prouzrokovati upalu pluća ili otežano disanje. Virus u rijetkim slučajevima može biti i smrtonosan.

Evo pet mjera predostrožnosti koje vi i vaša porodica možete preduzeti kako biste izbjegli infekciju:

- Često i temeljito perite ruke sapunom i vodom ili sanitarnim gelom na bazi alkohola

- Prilikom kašljanja pokrijte nos i usta laktom ili maramicom

- Izbjegavajte kontakt sa osobama koje imaju simptome prehlade ili gripe

- Pozovite doktora ako imate povišenu temperaturu (groznicu), kašljete ili otežano dišete

- Izbjegavajte neposredan nezaštićeni kontakt sa domaćim ili divljim životinjama.

 

Koji je najbolji način pravilnog pranja ruku?

Korak 1: Pokvasiti ruke s tekućom vodom.

Korak 2: Nanijeti dovoljno sapuna kako bi prekrili ruke.

Korak 3: Barem 20 sekundi trljati površine ruku – uključujući vanjski dio ruku, dlanove, između prstiju i

ispod noktiju.

Korak 4: Temeljito isprati ruke tekućom vodom.

Korak 5: Osušiti ruke čistom krpom ili peškirom za jednokratnu upotrebu.

 

Perite ruke često, posebno prije jela, nakon čišćenja nosa, kašljanja ili kihanja i nakon odlaska u toalet. Ako sapun i voda nisu lako dostupni, koristite sredstvo za čišćenje ruku s najmanje 60% alkohola. Uvijek

perite ruke sapunom i vodom, posebno ako su ruke vidno prljave.

 

Trebam li nositi medicinsku masku?

Ukoliko imate respiratorne simptome (kašljanje i kihanje), preporučuje se upotreba medicinske maske kako biste zaštitili druge. Ako nemate jedan od navedenih simptoma, nema potrebe da nosite masku.

Ako koristite maske, pobrinite se da je koristite i uklanjate pravilno kako bi se osigurala njihova učinkovitost i izbjegao povećani rizik od prenošenja virusa.

Upotreba maske sama po sebi nije dovoljna za zaustavljanje infekcija i mora se kombinirati sa čestim pranjem ruku, prekrivanjem nosa i usta prilikom kašljanja i kihanja, te izbjegavanjem bliskog kontakta sa osobama koje imaju simptome prehlade ili gripe (kašalj, kihanje, groznica).

 

Utiče li novi koronavirus na djecu?

Ovo je novi virus i još uvijek ne znamo dovoljno o tome kako utiče na djecu ili trudnice. Znamo da je moguće da su ljudi bilo koje dobi zaraze virusom, ali do sada nisu zabilježeni smrtni slučajevi djece. U rijetkim slučajevima virus je rezultirao smrću kod starijih osoba sa prethodno postojećim medicinskim dijagnozama.

Mi ćemo nastaviti da pratimo situaciju i ažuriramo nove informacije.

 

Što trebam učiniti ukoliko moje dijete ima simptome koronavirusa?

Potražite ljekarsku pomoć, ali imajte na umu da je sezona gripa na sjevernoj hemisferi, te da su simptomi koronavirusa kao što su kašalj ili groznica slični simptomima mnogo češćih gripa ili prehlada. Nastavite praktikovati dobru higijenu ruku i disajnih puteva poput redovnog pranja ruku, i redovno vakcinišite vaše dijete kako bi bilo zaštićeno od drugih virusa i bakterija koje izazivaju bolesti. Kao i kod drugih respiratornih infekcija poput gripe, ukoliko vi ili vaše dijete imate simptome, potražite ljekarsku pomoć na vrijeme i pokušajte izbjeći odlazak na javna mjesta (radno mjesto, škole, javni prijevoz), kako biste spriječili širenje virusa.

 

Šta trebam učiniti ukoliko član porodice pokazuje simptome?

Trebali biste odmah potražiti medicinsku pomoć ukoliko vi ili vašće dijete imate groznicu, kašljete ili otežano dišete. Recite svom doktoru ako ste putovali u područja gdje je prijavljen novi koronavirus ili ako ste bili u bliskom kontaktu sa nekim ko je putovao iz nekog od tih područja i ima respiratorne simptome.

 

Da li dijete treba da ide u školu?

Ukoliko vaše dijete ima simptome, potražite ljekarsku pomoć i slijedite upute ljekara. Kao i kod drugih respiratornih infekcija poput gripe, dijete zadržite kod kuće sve dok ispoljava simptome i izbjegavajte izlazak na javna mjesta kako biste spriječili širenje virusa.

Ako vaše dijete ne pokazuje simptome kao što su groznica ili kašalj i ukoliko nisu izdati javnozdravstveni i službeni savjeti ili druga relevantna upozorenja koja se tiču škole vašeg djeteta, najbolje je da dijete nastavi ići u školu.

Umjesto da djecu držite van škole, naučite ih kako pravilno da održavaju higijenu ruku i disajnih puteva tokom boravka u školi, poput učestalog pranja ruku, prekrivanja nosa i usta (kašlja ili kihanja) savijenim laktom ili maramicom, a zatim bacanje maramice u zatvorenu kantu, ne dirajući oči, usta ili nos ako nisu pravilno oprali ruke.

 

Koje mere predostrožnosti da preduzmem za svoju porodicu ako putujemo?

Svi koji planiraju putovanje u inostranstvo uvijek trebaju provjeriti savjete za turiste u državama u koje putuju, te radi li se o ograničenjima za ulazak, karantenskim zahtjevima za ulazak ili drugim relevantnim savjetima o putovanju.

Pored preduzimanja standardnih mjera opreza za putovanje i kako bi izbjegli karantenu ili uskraćivanje ponovnog ulaska u vašu državu, preporučuje se i provjera najnovijih, ažuriranih informacija o Koronavirusu na web stranici Međunarodne asocijacije za zračni promet, koja uključuje popis država i mjere predostrožnosti.

Dok putujete, svi roditelji trebali bi se pridržavati standardnih higijenskih mjera za sebe i svoju djecu: Često perite ruke ili upotrebljavajte dezinfekciju s najmanje 60% alkohola, praktikujte dobru higijenu disajnih puteva (pokrijte usta i nos savijenim laktom ili maramicom kada kašljete ili kišete i odmah bacite upotrijebljenu maramicu) i izbjegavajte bliski kontakt sa svima koji kašlju ili kišu. Uz to, roditeljima se preporučuje da uvijek nose sredstva za čišćenje ruku, pakovanje jednokratnih maramica i dezinfekcijske maramice.

Dodatne preporuke uključuju: Očistite sjedalo, naslon za ruku, zaslon osjetljiv na dodir i sl., dezinfekcijskom maramicom ukoliko putujete avionom ili ste u nekom drugom prevoznom sredstvu. U hotelu ili drugom smještaju u kojem vi i vaša djeca odsjedate koristite dezinfekcijske maramice i za čišćenje ključaonice, kvake za vrata, daljinskih upravljača itd.

 

Mogu li trudnice prenijeti novi koronavirus na nerođenu djecu?

U ovom trenutku nema dovoljno dokaza koji bi utvrdili prenosi li se virus sa majke na bebu tokom trudnoće ili potencijalni uticaj koji virus može imati na bebu. Ovo se tema trenutno istražuje. Trudnice bi se i dalje trebale pridržavati odgovarajućih mjera opreza da bi se zaštitile od izloženosti virusu te odmah potražiti medicinsku pomoć ako imaju simptome groznice, kašlja ili otežanog disanja.

 

Da li je sigurno da majka doji ako je zaražena koronavirusom?

 

Sve majke u pogođenim i rizičnim područjima koje imaju simptome groznice, kašlja ili otežanog disanja, trebaju potražiti ljekarsku pomoć i njegu i slijediti upute pružatelja zdravstvene zaštite.

Uzimajući u obzir prednosti dojenja i beznačajnu ulogu majčinog mlijeka u prijenosu drugih respiratornih virusa, majka može nastaviti s dojenjem, primjenjujući sve potrebne mjere opreza.

Za simptomatske majke koje su dovoljno se opredjele za dojenje, preporučuje se nošenje maske u blizini djeteta (uključujući i za vrijeme hranjenja), pranje ruku prije i nakon kontakta s djetetom (uključujući hranjenje) i čišćenje / dezinfekciju kontaminirane površine - kao što to treba učiniti u svim slučajeva kada bilo ko s potvrđenim ili sumnjivim COVID-19 komunicira s drugima, uključujući djecu.

Ako je majka previše bolesna, trebalo bi je ohrabriti da ispumpava mlijeko i daje ga djetetu čistom šoljicom i / ili kašičicom - i sve to radeći iste metode prevencije infekcije.

 

Zabrinut sam zbog maltretiranja, diskriminacije i stigmatizacije. Koji je najbolji način za razgovor o onome što se događa?

 

Razumljivo je ako ste zabrinuti zbog koronavirusa. Ali strah i stigma pogoršavaju tešku situaciju. Na primjer, postoje izvještaji koji dolaze iz cijelog svijeta o pojedincima, posebno azijskog porijekla, koji su izloženi verbalnom ili čak fizičkom zlostavljanju.

Hitne situacije u javnom zdravstvu stresno su razdoblje za sve pogođene. Važno je da budemo informisani, ljubazni i da podržimo jedni druge. Riječi su važne, a upotrebom jezika koji odobrava postojeće stereotipe može spriječiti ljude od testiranja i poduzimanja radnji koje su potrebne da bi zaštitili sebe i zajednicu.

 

Evo nekoliko primjera kako razgovarati o koronavirusu sa svojom djecom, porodicom i prijateljima:

DA: Razgovarajte o novoj bolesti koronavirusa (COVID-19)

NE: Nemojte pridodavati lokacije ili etničku pripadnost bolesti. Zapamtite, virusi ne mogu ciljati na ljude iz specifične populacije, etničke pripadnosti ili rasne pripadnosti.

DA: Razgovarajte o “ljudima koji imaju COVID-19”, “ljudima koji se liječe od COVID-19”, “ljudima koji se oporavljaju od COVID-19” ili  “ljudima koji su umrli nakon što su bili zaraženi COVID-19“

NE: Ne obraćajte se drugima sa oboljenjem kao na "slučajeve COVID-19" ili "žrtve"

DA: Razgovarajte o ljudima koji “obolijevaju” ili su “zaraženi” COVID-19

NE: Nemojte govoriti o ljudima  kao “prenosiocima COVID-19” jer to podrazumjeva namjerni prenos virusa i preuzimanje krivice.

DA: Govorite precizno o riziku od COVID-19, na osnovu naučnih podataka i poslednjih zvaničnih zdravstvenih savjeta.

NE: Ne ponavljajte i ne dijelite nepotvrđene informacije, i izbjegavajte hiperbolički jezik koji je osmišljen da stvara strah poput “kuge”, “apokalipse” i sl.

DA: Zadržite pozitivan stav i naglasite važnost efikasnih mjera prevencije, uključujući praćenje naših savjeta o pranju ruku. Za većinu ljudi to je bolest koju mogu pobijediti. Postoje jednostavni koraci koje svi možemo poduzeti kako bismo zaštitili sebe, svoje najmilije i najugroženije.

 

 

 

Često i temeljito perite ruke sapunom i vodom ili sanitarnim gelom na bazi alkohola

Često i temeljito perite ruke sapunom i vodom ili sanitarnim gelom na bazi alkohola

Prilikom kašljanja ili kihanja pokrijte nos i usta

Prilikom kašljanja ili kihanja pokrijte nos i usta

Izbjegavajte kontakt sa osobama koje imaju simptome prehlade ili gripe

Izbjegavajte kontakt sa osobama koje imaju simptome prehlade ili gripe

Idite kod doktora ako imate povišenu temperaturu (groznicu), kašljete ili otežano dišete

Idite kod doktora ako imate povišenu temperaturu (groznicu), kašljete ili otežano dišete