Vijeća za djecu BiH upozorava na različito postupanje sudova u slučajevima plaćanje alimentacije

Mnogi samohrani roditelji u Bosni i Hercegovini susreću se s problemom neplaćanja alimentacije

Ivana Banović za UNICEF
Problem neujednačene sudske prakse u BiH
UNICEF/Djemidzic

24 Novembar 2018

Na sastanku članova Vijeća za djecu BiH i njegovih stručnih skupina koji je nedavno održan u Mostaru, a na kojem je pripremljen Izvještaj o provođenju Akcionog plana za djecu BiH 2015.-2018. bilo je riječi i o tome što Smjernice za procjenu i utvrđivanje najboljeg interesa djeteta predlažu u slučaju razvoda braka roditelja kada je u pitanju plaćanje alimentacije, kao i o postupanju domaćih sudova po zahtjevima za izdržavanje iz inozemstva, te o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece.

 Naime, nakon razvoda braka, mnogi samohrani roditelji u Bosni i Hercegovini susreću se s problemom neplaćanja alimentacije, a 'na ruku' im ne ide ni sudska praksa koja je u takvim  slučajevima jako raznolika, pa tako dok neki roditelji nikako ne mogu ostvariti pravo o uzdržavanju djeteta, drugi, pak, završe i u zatvoru.

 Na problem neujednačene sudske prakse u BiH, kada su u pitanju sudske odluke vezane za plaćanje alimentacije, upozorili su i pomoćnik ministra pravde BiH Nikola Sladoje i sutkinja Županijskog suda u Širokom Brijegu Katica Artuković koji, pored toga, ističu da roditelji često ne izvršavaju svoju obvezu plaćanja alimentacije zbog čega dolazi i do kazni zatvora.  

 Sudska praksa po pitanju plaćanja alimentacije dosta je raznolika, smatra  Katica Artuković sutkinja Županijskog suda u Širokom Brijegu.

 U najvećem broju slučajeva, barem onih koji dođu do suda, roditelji često ne izvršavaju svoju obvezu pa zakonski zastupnik djeteta podnosi kaznenu prijavu zbog počinjena kaznenog djela - neizvršenje sudske odluke i tada postoji mogućnost i kazne zatvora.

- Imali smo slučajeve u kojima smo izricali kazne zatvora, no kod takvih slučajeva potrebno je obraditi posebnu pozornost jer se roditelja, koji je u zatvoru, tada onemogućava u pribavljanju novčanih sredstva – kazala je Artuković.

 Na problem raznolike sudske prakse upozorava i pomoćnik ministra pravde BiH Nikola Sladoje koji je, osvrnuvši se na uzdržavanje s inozemnim elementom, koji postoji u situacijama kada roditelji djeteta žive u različitim državama, odnosno na postupanje sudova po zahtjevima za izdržavanje iz inozemstva, istaknuo kako je nekada lakše ostvariti alimentacioni zahtjev u npr. Švedskoj nego u BiH.

Po njegovom mišljenju, u takvim slučajevima sudovi moraju zauzeti jednak stav kako bi jednoobrazno postupali u istim pravnim stvarima prema određenoj državi.

- Nedavno se dogodio slučaj da smo imali presudu iz Ujedinjenih Arapskih Emirata gdje se kaže da je brak razveden po šerijatskom pravu i gdje je dodijeljeno uzdržavanje. Naravno da tu treba uvažiti najbolji interes djeteta i  priznati uzdržavanje, dok se sve ostalo, što je u suprotnosti s našim poretkom, ne može priznati – naglasio je Sladoje koji je govorio i o međunarodnoj otmici djece.

Naime, Bosna i Hercegovina veoma često, putem Ministarstva pravde, dobiva oštre protestne note u vezi s postupanjem sudova po zahtjevima na osnovu Konvencije o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece zbog toga što sudovi ne odlučuju u skladu s ciljevima Konvencije i u rokovima propisanim zakonom.

- Naravno da dobivamo protestne note, ako jedan sudac postupi na jedan, a drugi na drugačiji način. Tada će svaka ozbiljna zemlja kao što su npr. Švedska i Njemačka reći: 'Gospodo usuglasite svoje stavove' – kazao je Sladoje.

  Slučajevi međunarodne otmice djece, koji nastupaju kada jedan bračni drug, nakon razvoda, odvede dijete u drugu državu, veoma su česti, a rokovi za vraćanje djeteta vrlo kratki.

Dijete se u tim slučajevima vraća onom roditelju od kojega je nezakonito odvedeno ili nezakonito zadržano. No, tu imamo problem, ponovio je  Sladoje,  jer  nemamo koncentriranu nadležnost i ne zna se kako će koji sudac reagirati.

 Na takve slučajeve dobro je, dodaje, da se vodi građanski, a ne kazneni postupak.

- Primjerice, ako je žena odvela dijete u Sloveniju, a vodi se kazneni postupak protiv nje zbog odvođenja djeteta, kakva bi zaštita djeteta bila ako ga na aerodromu odvajaju od majke, pa  jednim avionom ide dijete, drugim majka s policijom. To je nedopustivo -  smatra Sladoje.

 Protiv majke se kasnije može voditi kazneni postupak, a ne da je odvodi policija pred djetetom koje ima pet ili sedam godina, dodao je.

Po njegovom mišljenju, nije problem u tome da netko neće da postupi po zakonu već je problem u neinformiranosti o tome da postoji 'neki međunarodni ugovor' koji se može direktno primijeniti.

Kada bi se postigao cilj Smjernica za procjenu i utvrđivanje najboljeg interesa djeteta i kada bi one bile obvezujuće imali bi slučaj da se  predmeti slične vrste rješavaju u istom pravcu, zaključio je.