Veza između škola i vršnjačkog nasilja

Uvođenje edukacije o svim oblicima nasilja

Ivana Banović za UNICEF
Veza između škola i vršnjačkog nasilja
UNICEF/H.Calkic

24 Novembar 2018

Vijeće za djecu BiH, koje u svom sastavu ima predstavnike vladinog i nevladinog sektora te akademske zajednice, predstavnici UNICEF-a i Save the Children, a   povodom Međunarodnog dana djeteta, sastali su se u Mostaru gdje su, uz ostalo, govorili o postupanju škola kada je u pitanju vršnjačko nasilje. Neke od mjera koje su predviđene Akcionoim planom za djecu BiH 2015.-2018., odnose se na pokretanje inicijative u vezi s izradom nastavnog plana i programa na temu nasilja nad i među djecom na dodiplomskim i postdiplomskim studijima nekih fakulteta, kao i na  pokretanje inicijative da se u kurikulumima osnovnih i srednjih škola uvede i edukacija o svim oblicima nasilja, zlostavljanja, eksploatacije i zanemarivanja djece, načinima prijave i zaštite.

 Stručnjaci uglavnom upozoravaju kako se u prevenciju i sprječavanje vršnjačko nasilja treba uključiti cjelokupno društvo, no vrlo često neke škole, koje bi trebale imati nultu stopu tolerancije prema nasilju, po tom pitanju ne rade gotovo ništa ili vrlo malo.

Prof.dr. Lejla Kafedžić s Filozofskog fakulteta u Sarajevu izjavila je kako škole u BiH, kada je u pitanju vršnjačko nasilje, ne rade ujednačeno na njegovoj prevenciji i suzbijanju, ustvrdivši kako su kompetentni nastavnici te obučeni roditelji i djeca najbolji način da ni ne dolazi do nasilja među vršnjacima.

Škole bi trebale raditi više na vršnjačkom nasilju, ali sustavno, smatra prof.dr. Kafedžić.

- Kada govorio o nasilju nevladine i međunarodne organizacije uradile su jako puno projekta koji se realiziraju u našim osnovnim i srednjim školama. Međutim, mi nemamo sustav po kojem bi sve škole na jedak način realizirale prevenciju nasilja – kazala je.

Dodala je kako škole ne rade ujednačeno, tako da je veoma teško prikupiti relevantne podatke o vršnjačkom nasilju.

  - Bilo bi sjajno kad bi radili najviše na primarnoj prevenciji gdje u stvari, kroz odgojno djelovanje, sprječavamo nasilje među vršnjacima i među djecom – ocijenila je Kafedžić.

Po njezinom mišljenju, kompetentni nastavnici, obučeni roditelji i djeca i sl. najbolji su način da ustvari ni ne dolazi do nasilja među vršnjacima.

Podcrtala je kako je veoma važno voditi računa o tome što je nasilje.

  - Često smatramo da tek kada netko nekoga istuče da je to nasilje, a u stvari prolazi nam jako puno oblika i simptoma koji ukazuju na to da je dijete podvrgnuto nasilju posebno verbalnom, i to ne samo od vršnjaka. Tu moram spomenuti i nastavnike u školama i stručne suradnike, ali i roditelje koji nažalost na takav način funkcioniraju – istaknula je.

Na pitanje trebaju li sve škole u BiH imati psihologa, ocijenila je kako bi bilo odlično da sve škole imaju kompletan stručni tim od psihologa i pedagoga, do socijalnog  radnika, logopeda, i defektologa.

Potrebno je osigurati sve te stručnjake koji mogu osigurati pravo na kvalitetno obrazovanje svakog djeteta, naglasila je.

- Logoped, nažalost, danas također dobiva svoje mjesto u obrazovanju zbog toga što, prema neslužbenim podacima, oko 30 posto djece u prvi razred dolazi s govornim poteškoćama koje su uzrokovane različitim faktorima, a jedan od njih je nedovoljna komunikacija s odraslima u obitelji, a drugi tehnologija, koja je jednosmjerna a ne dvosmjerna komunikacija -  kazala je  Kafedžić te dodala kako djeci nedostaje međuljudski odnos, interakcija itd.

Kada su u pitanju Smjernice za procjenu i utvrđivanje najboljeg interesa djeteta, čija je bila koordinatorica u oblasti obrazovanja djece, Kafedžić ističe kako se radilo na svim elementima kao što je osiguranje inkluzivnosti u obrazovanju, kvaliteta, sigurnosti isl.  

 - Istaknuli smo i važnost participacije, odnosno poštivanje prava na mišljenje i sudjelovanje u obrazovanju. Znači da se pita učenike o njihovim izborima, mogućnostima i tome slično, i da to bude uvaženo. Važno nam je također bilo spomenuti i nenasilje i u tom smislu sigurnost u okruženju, počevši od fizičke, ali i psihičke sigurnosti – kazala je.

Ustvrdila je kako su na taj način pokušali da doprinesu da obrazovanje  postane sigurno, kvalitetno i pristupačno za svako bh. dijete.