EmpowerHer: “Ne postoji blaže ili teže nasilje”

Djevojke i mladići iz Zenice na interaktivnoj radionici održanoj krajem maja u Zenici s mladim trenericama Iman i Henom imali su priliku učiti o rodno zasnovanom nasilju, kako ga prepoznati i kako se protiv njega boriti.

Predrasude, stereotipi, diskriminacija, vrste nasilja, spol i rod, te digitalna sigurnost bile su neke od tema koje su mlade trenerice obradile kroz zanimljivu interaktivnu radionicu u kojoj su polaznice i polaznici aktivno učestvovali/e, iznijele/i svoja mišljenja, prijedloge rješenja i govorile/i o tome kako će naučeno prenijeti svojim vršnjakinjama i vršnjacima.

“Tuča, omalovažavanje, odbacivanje, vrijeđanje, sputavanje, uskraćivanja i zabrane…”, samo su neke od asocijacija na nasilje koje su učesnice i učesnici zajedno sa trenericama iznijeli, a nakon što su diskutovali o tome šta bi od navedenog mogli biti lakši, a šta teži oblici nasilja, zaključili su kako ništa od navedenog ustvari ne može biti lakši oblik nasilja:

“Ne postoji blaže nasilje. Koliko god se neki oblik nasilja na prvu činio kao lakši, kada bolje o tome razmislimo, vidimo da ništa od toga nije dobro, i da to niko ne bi trebao proživljavati, već ga trebamo na početku prekinuti, prijaviti roditeljima, nastavnicima, ili policiji. Svaki oblik nasilja u pravilu vodi drugom, što na kraju može završiti fatalno”, zajednički su zaključili/e.

Iman i Hena su podsjetile i na postojanje “Plavog telefona”, savjetodavne linije za djecu i mlade na kojoj se može prijaviti svaki oblik nasilja:

“Ukoliko vi ili neko vama blizak doživite bilo kakav oblik nasilja ili neugodnost, možete prijaviti i posavjetovati se u svakom momentu na broj 080 050 305, broj je besplatan i nasilje možete prijaviti anonimno. Zapišite ovaj broj, i proširite ga među vršnjakinjama i vršnjacima”.

Uz ostale oblike, na radionici je obrađena i tema nasilja u vezi koje je posebno prisutno među mladima:

“Zdrava veza ne poznaje zabrane, niti potrebu da bilo ko nekim manipuliše, određuje mu kada i skim se može vidjeti, gdje smije ići i slično. Patološka ljubomora nije zdrava. Nerijetko partner u takvim vezama kroz razne zabrane žrtvu najprije odvoji od njenih prijatelja i bliskog kruga ljudi, tako da i ako se desi nasilje, ona se nema kome obratiti”, upozorile su Hena i Iman.

Kako bi održale radionicu, one su prethodno prošle trening za trenerice na kojem su skupa sa mladim aktivisticama iz Mostara, Tuzle, Zenice, Prnjavora i Sarajeva stekle znanje i vještine u oblasti rodno zasnovanog nasilja koje potom prenose mladima u svojim zajednicama. Radionice se održavaju u sklopu projekta “Empower HER”, koji Fondacija CURE realizuje uz podršku UNICEF-a BiH, kao dio programa malih grantova za realizaciju ciljeva iz UNICEF-ove Strategije za adolescentice 2023-2025.

Iman ima 18 godina, ovo joj je bila prva radionica koju je samostalno održala nakon spomenutog treninga:

“Obuka koju smo imali prije ove radionice je bila korisna i mnogo mi je pomogla da naučim kako imati dobru interakciju sa mladima kojima držim radionicu, kako da iz njih izvučem maksimum i dobijem odgovore na ključna pitanja, te donesemo zajedničke zaključke”, kaže Iman, dodajući kako je zadovoljna rezultatima:

“Ispunili smo ciljeve i zajedno došli do zaključaka o rodno zasnovanom nasilju, kako i gdje se dešava, koji su oblici nasilja, koja je razlika između roda i spola…, i na kraju došli do zajedničke poruke da nasilje treba sprječavati i prijaviti ukoliko dođe do njega. Po reakcijama i odgovorima na pitanja sam vidjela da smo postigli naš cilj, kroz interakciju dobili odgovore na određena pitanja jako bitna za razumijevanje ove teme, i na osnovu njihovih odgovora sam vidjela da su oni naučili mnogo toga što mogu dalje prenijeti svojim vršnjakinjama i vršnjacima”.

Hena također ima 18 godina, i kaže kako joj je drago da je dobila priliku svoje znanje prenijeti drugima:

“S radionice u Sarajevu sam donijela neka nova znanja, naučila sam nešto više o temi nasilja, rodno zasnovanog nasilja, a i najvažnije o tome kako da znanje koje sam stekla prenesem drugim mladim ljudima i predstavim im sve na jedan zanimljiv način, kako bi im koristilo i kako bi i oni sami dalje mogli proširiti naučeno”, kaže, dodajući kako je posebno zadovoljna pozitivnim reakcijama polaznica i polaznika:

“Po njihovim prvim utiscima vidim da su sve jako dobro prihvatili, a mislim da smo im i mi sve na kvalitetan način, zanimljivo i raznovrsno prenijele koristeći naučeno na prethodnim radionicama. Pred radionicu smo se malo plašile da bi im ova tema mogla teško pasti, jer jednostavno nije nešto o čemu se se često priča u našem društvu, ali mislim da su odlično reagirali, aktivno učestvovali, i vjerujem da će sve dalje prenijeti svom društvu, da što više mladih zna kako se svako nasilje treba spriječiti i prijaviti”, zaključuje Hena. 

Učesnice i učesnici su aktivno učestvovali/e tokom čitave radionice, a 15-godišnja Ajla kaže kako joj se svidio takav način vođenja radionice,

“Bilo je fantastično, nije bilo uopšte dosadno ili monotono, drago mi je što svi sa odavde nosimo novo i proširenije znanje. Sada sam više općenito upoznata s ovom temom i problemom koji je previše zastupljen kod nas, ali se o njemu ne govori dovoljno, i mislim da je potrebno više ovakvih radionica da bi se što više mladih upoznalo s temom nasilja, rodno zasnovanog nasilja, i kako se tome suprotstaviti.”

Ajlin vršnjak Haris kaže kako mu se također sviđa što su na interesantan način imali priliku učiti o vrlo ozbiljnim i važnim temama, dodajući kako je posebno važno da u ovakvim radionicama učestvuju i muškarci:

“Naučio sam mnogo toga, na primjer ranije nisam znao koja je tačno razlika između roda i spola, i koliko je važno to poznavati. O temi rodno zasnovanog nasilja po mom mišljenju trebamo govoriti svakodnevno, i o ovoj temi bi trebalo više educirati muškarce, ne samo žene, s obzirom da u najvećem broju slučajeva su muškarci ti koji vrše nasilje nad ženama.”

Sajra ima 14 godina, i kaže kako bi voljela da u njenoj sredini bude još sličnih radionica na ovu temu:

“Smatram da se treba zasigurno više ljudi osvijestiti o temi nasilja i rodno zasnovanog nasilja, jer mislim da 90 posto njih na Balkanu uopšte ne zna tačno šta su to nasilje ili predrasude, i ne prepoznaju stereotipe, tako da mislim kako je potrebno što više ovakvih radionica za mlade. A najvažnije je upravo da naučimo kako prepoznati nasilje, kako u tom slučaju postupiti i pomoći najbolje što možemo.”

Kroz program malih grantova za realizaciju ciljeva iz UNICEF-ove Strategije za adolescentice 2023-2025., uz Fondaciju CURE podržano je još šest organizacija za realizaciju aktivnosti u jednoj od tri prioritetne oblasti: zaštita svake adolescentice od nasilja, eksploatacije i zlostavljanja (u okviru koje je podržan projekat spomenuti “EmpowerHer”); promocija zdravlja i ishrane adolescentica; te unaprjeđenje prava adolescentica na kvalitetno obrazovanje i sticanje relevantnih vještina.