Online nasilje=Stvarno nasilje

U okviru globalne kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ članice i članovi Dječijeg parlamenta Novog Grada Sarajevo na vršnjačkoj radionici su učili o temi nasilja na internetu, s fokusom na prepoznavanje i prevenciju tehnologijom potpomognutog rodno zasnovanog nasilja.

„Na radionici sam prvi put tačno naučio šta je rodno zasnovano nasilje – nisam ranije znao da to znači kad se nekoga maltretira samo zato što je djevojčica ili dječak. Saznali smo i kako izgleda online nasilje i koji su njegovi oblici, jedan od njih je na primjer i kada neko dijeli tuđe slike bez dozvole. Važno mi je što znam da se u takvim situacijama možemo obratiti ‘Plavom telefonu’ i da je tu UNICEF koji brine o pravima djece. Naučio sam da uvijek postoji pomoć i da ne trebamo šutjeti ukoliko imamo problem“, kazao nam je nakon radionice Ali, učenik sedmog razreda Osnovne škole “Umihana Čuvidina”.

Da je radionica bila korisna i poučna smatra i Farah, učenica osmog razreda Osnovne škole “Meša Selimović”, kojoj se posebno svidio grupni rad u “Online detektivima”, tokom kojeg su djeca kroz više tema dobila zadatak da uoče i prepoznaju problem, te izrade mapu njegovog rješenja:

“Moja grupa je radila temu lažnih profila i shvatila sam koliko je to čest problem. Naučila sam šta je rodno zasnovano nasilje i da ga možemo prepoznati kad neko vrijeđa djevojčice ili dječake samo zbog pola. Ono što mogu poručiti vršnjacima jeste da u slučajevima ako im se desi online nasilje, da ih neko vrijeđa ili im prijeti u online prostoru. trebaju reagovati odmah – prijaviti, razgovarati s roditeljima i pozvati Plavi telefon“.

Denin ide u deveti razred Osnovne škole “Skender Kulenović” smatra kako je posebno važno da djeca i mladi o ovim temama uče na vršnjačkim radionicama:

„Mislim da mnogi mladi ne prepoznaju nasilje jer misle da je to samo šala, ali ovakve edukacije nam pomažu da prepoznamo problem i prenesemo znanje drugima, kako kroz direktne kontakte, tako i na časovima odjeljenske zajednice, i da tako napravimo pozitivan uticaj. I prije sam znao da postoji internet nasilje, ali sam tek danas naučio njegove konkretne vrste – od sajberbulinga do rodno zasnovanog nasilja, kad se vrijeđa neko zbog spola, vjere ili boje kože. Upoznali smo i ekipu UNICEF-a i Nove generacije i naučili kako je nastao Plavi telefon, te na koji način im se možemo obratiti ukoliko nam zatrebaju pomoć i podrška. “

Radionicu je vodila Najda Hajdarević, članica Dječijeg parlamenta Općije Novi Grad Sarajevo, te članica Savjeta djece i Mladih Plavog telefona, uz podršku Ilme Brezac, aktivistice u Udruženju “Naša djeca” Sarajevo. 

“Drago mi je što sam mogla prenijeti znanje koje imam i nadam se da će ga oni dalje širiti. Jako zadovoljna reakcijama učesnica i učesnika, a posebno su me oduševili grupnim radom — jedna grupa je čak napravila i predstavila lanac podrške u slučajevima nasilja. To mi je pokazalo koliko su zreli i nadam se da će se ovo znanje i svijest prenositi iz generacije u generaciju, kako bi se situacija što prije počela mijenjati”, kazala nam je nakon radionice Najda, dodajući kako je uvijek posebno potrese informacija o tome koliko djevojčice trpe digitalno nasilje i koliko su izloženije od dječaka, što joj daje dodatni motiv za rad na podizanju svijesti o tome:

“To me boli, jer živimo u vremenu u kojem se o tome šuti, gdje mladi često budu samo posmatrači i ponavljaju rečenice poput ‘sama je kriva’. Već šest godina se trudim da te teme približim vršnjacima, a ovaj događaj sam sama osmislila u okviru 16 dana aktivizma. Svaka nova aktivnost sa UNICEF-om za mene je nova lekcija i prilika da i sama dodatno učim i napredujem”.

Mladi su imali priliku razgovarati i sa Marcom Lucetom, predstavnikom UNICEF-a u BiH, i Sašom Risojevićem, direktorom udruženja Nova generacija koje vodi Plavi telefon BiH, savjetodavnu liniju za djecu i mlade.

„Radionice poput ove izuzetno su važne jer direktni kontakt ne može zamijeniti online komunikacija. Djeca uživo mogu čuti tuđa iskustva, razumjeti nečije emocije i reakcije, povezati se međusobno i jasnije shvatiti kako njihovo ponašanje na internetu utiče na druge. Zato je važno da im ovakva okupljanja ostanu dostupna.“, kaže Saša Risojević, potcrtavajući kako je zbog porasta online nasilja, kampanja 16 dana aktivizma posebno je usmjerena na zaštitu djevojčica, djevojaka i žena u digitalnom okruženju:

“Online nasilje čini otprilike četvrtinu svih prijava koje primamo. Samo ove godine više od 60 djece prijavilo je digitalno nasilje, što pokazuje koliko je to ozbiljan problem, posebno jer djeca često nekontrolisano koriste internet i imaju pristup sadržajima i grupama koje negativno utiču na njih”.

“Plavi telefon” je, dodaje, ove godine zabilježio skoro 6.000 javljanja djece iz cijele BiH, što govori o potrebi šire podrške ovom servisu kako bi u svakom momentu bio dostupan djeci iz svih dijelova BiH:

“Ono što me najviše zabrinjava je veliki broj propuštenih poziva — oko 200 mjesečno — koji se dešavaju vikendom, kada Plavi telefon nije dostupan. To su pozivi djece kojima je pomoć tada najpotrebnija. Imamo još nekih dobrih praksi, ali nam nedostaje usklađen pristup na nivou cijele države. Isto tako, Plavi telefon bi uz sistemsku institucionalnu podršku mogao raditi 24/7 i spriječiti veliki broj propuštenih poziva.“

Marc Lucet, predstavnik UNICEF-a za BiH kazao je kako je UNICEF uključen i u pitanja online nasilja – o ogromnom i rastućem problemu, kako u Bosni i Hercegovini, tako podjednako i u svijetu:

“Kroz U-Report platformu  utvrdili smo da je više od polovine mladih koji su učestvovali u istraživanju svjedočilo nasilju na internetu, dok trećina njih to doživljava gotovo svakodnevno – najčešće kroz uvredljive poruke. Dakle, prevalenca je visoka i ozbiljna. Zato je ključno raditi zajedno s adolescentima i mladima. Nije dovoljno samo podizati svijest – moramo ih slušati, uključivati i djelovati zajedno s njima, jer su oni sastavni dio rješenja. To je prvi prioritet”.

Drugi prioritet, dodao je, odnosi se na razvoj i jačanje online sistema podrške:

“Plavi telefon je dokaz kako digitalni alati mogu biti siguran resurs za djecu i mlade. Ono što je posebno važno jeste da se ovakvi servisi tretiraju kao javno dobro i da imaju sistemsku, stabilnu podršku države. Plavi telefon i dalje se bori da obezbijedi održivost, i to je nešto na šta svi moramo obratiti pažnju. Paralelno s tim, važno je razvijati djelotvorne, multisektorske sisteme zaštite djece – škole, socijalni radnici, zdravstveni sektor, mentalno zdravlje, policija, pravosuđe i roditelji moraju djelovati zajedno”, kazao je Lucet, dodajući kako se treći prioritet odnosi se na jačanje politika, zakona i procedura koje omogućavaju da se ove usluge razvijaju i prilagođavaju novim izazovima.

“Djeca danas odrastaju u svijetu u kojem roditelji često teško prate brzinu digitalnih promjena. Rekao bih da roditelji moraju jasno objasniti djeci da je razgovarati s nepoznatom osobom na mreži i dijeliti lične informacije jednako tome kao pustiti potpunog stranca u vlastitu sobu. To su poruke koje moraju biti jasne – i roditeljima, i institucijama, i profesionalcima, ali i društvu u cjelini. I na kraju, sve što radimo mora ostati dijete u centru. Djeca nisu samo pasivni korisnici sistema – ona su partneri i dio rješenja, i njihovo učešće mora biti osnova svakog pristupa zaštiti”, zaključio je Marc Lucet.

Kampanja „16 dana aktivizma“ ove godine poseban fokus na stavila je na poruku „Online

nasilje=stvarno nasilje“, s ciljem podizanja svijesti o štetnim posljedicama nasilja na

internetu i osnaživanja djece i mladih da prepoznaju, spriječe i prijave digitalno nasilje.

Radionica sa Dječijim parlamentom i Općinom Novi Grad održana je u okviru kampanje “16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”, kao dio šire inicijative Gender Equality Accelerator koju finansiraju EU, Danska i Švedska, a provode UN Women, UNFPA, UNDP i UNICEF.