Akcioni plan za djecu 2015.-2018. – Siromaštvo i dalje najveći problem

Siromaštvo i dalje najveći problem djece BiH

Ivana Banović za UNICEF
Reaching hands
UNICEF/Đemidžić

24 Novembar 2018

Članovi Vijeće za djecu BiH i njegove stručne skupine pripremili su Izvještaj o implementaciji Akcionog plana za djecu Bosne i Hercegovine 2015.-2018., a u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH pripremljen je Kombinovani V I VI periodični izvještaj BiH o provođenju Konvencije o pravima djeteta koji bi Komitetu za prava djeteta trebao biti prezentiran u drugoj polovici sljedeće godine, a pritom očekuju nove preporuke koje će biti sastavni dio novog akcionog plana koji će biti donesen za razdoblje 2019. – 2022. 

Izviještaj o provođenju Akcionog plana za djecu BiH 2015. – 2018. je pripremljen na sastanku u Mostaru, a u njegovoj pripremi sudjelovali su članovi Vijeća za djecu Bosne i Hercegovine i njegovih stručnih skupina koji su se tom prigodom osvrnuli i na prethodni akcioni plan, kao i mjere koje u njemu nisu bili provedene.

U sklopu provođenja mjera Akcionog  plana za djecu 2015.-2018.  donesene su Smjernice za procjenu i utvrđivanje najboljeg interesa djeteta čime je Bosna i Hercegovina, prva u regiji, dobila vodič koji će poslužiti profesionalcima koji rade s djecom da osiguraju da se princip najboljeg interesa djeteta ugradi i dosljedno primjenjuje u praksi u svakoj oblasti. 

Govoreći o spomenutom akcionom planu, Milena Jurić stručna savjetnica u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH i članica Vijeća za djecu BiH kazala je kako su u taj plan sadržane i sve preporuke Komiteta za prava djeteta koje se uvijek dostavljaju državi u dijelovima u kojima se smatra da nisu dovoljno provedene određene aktivnosti.

U Akcioni plan 2015.-2018.  uvrštene su i mjere iz prethodnog koji se odnosio na razdoblje 2011.-2014., a koje, po ranijem analitičkom izvješću, nisu bile provedene.

Naime, u tom se ranijem analitičkom izvještaju konstatira da su u cijelosti provedene 23 mjere, da su također 23 mjere većim djelom provedene, djelomično da je provedeno 40 mjera, a nije provedeno 11 mjera.

-   Ipak, ne možemo biti nezadovoljni provođenjem mjera dosadašnjih akcionih planova, pogotovu zadnjeg akcionog plana. Započeta faza realizacije mjera će se, naravno, nastaviti – kazala je Jurić, naglasivši pri tome kako će novi, četvrti po redu, Akcioni plan biti donesen za razdoblje 2019.- 2022. te da će u njega biti uvrštene mjere koje nisu provedene, kao i one koje su djelomično provedene.

 Mjere koje nisu bile provedene u Akcionom planu 2011.-2014. odnosile su se najviše na dječje siromaštvo u BiH, a njihovo potpuno ispunjenje i dalje je sporno.

 - Jako je važno naglasiti da je Kombinovani V I VI periodični izvještaj BiH o provođenju Konvencije o pravima djeteta prošle godine upućen Komitetu za prava djeteta te da se njegova prezentacija pred Komitetom očekuje u drugoj polovici naredne godine. Već znamo da ćemo dobiti nove preporuke koje će biti sastavni dio novog akcionog plana, a tako je bilo postupljeno i s prethodnim – ustvrdila je stručna savjetnica u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH. 

 Kada je u pitanju nasilje nad djecom, istaknula je kako je na neki način pokrenuto više aktivnosti koje se odnose na sprječavanje nasilja nad djecom jer, kako kaže,  'do sada nismo imali nekih cjelovitih podataka kada je u pitanju nasilje nad djecom u BiH'.

 - Aktivnosti na istraživanju vezanom za nasilje nad djecom već su pokrenute, a povjerene su jednoj nevladinoj organizaciji. U istraživanju će također sudjelovati predstavnici akademske zajednice, članovi Vijeća za djecu BiH, tako da ćemo u narednoj godini imati jedno cjelovito istraživanje vezano za nasije nad djecom, koje do sada praktički nismo imali – kazala je Jurić.

Dr. Suzana Bubić, profesor emeritus, s Pravnog fakulteta Univerziteta Džemal Bijedić koja je bila jedna od  autorica Smjernica za procjenu i utvrđivanje najboljeg interesa djeteta,  naglasila je kako su one napravljene da posluže kao vodič profesionalcima koji svakodnevno rade s djecom i donose odluke koje se tiču djece.

Nije uvijek lako i jednostavno na najbolji način utvrditi sadržaj u najboljem interesu djeteta, zbog čega je u smjernice unesena lista elemenata koji trebaju da se uvažavaju pri određivanju najboljeg interesa djeteta i lista aktivnosti koje nadležni organi trebaju poduzimati radi utvrđivanja i ostvarivanja najboljeg interesa djeteta.

 - Smatramo da će smjernice doista biti korisne i upotrebljive u praksi i da će pomoći nadležnim organima, odnosno donositeljima odluka da zaštitite najbolji interes djeteta, tj. osiguraju prava djeteta i zadovolje njegove potreba unutar obitelji i šire zajednice, ali isto tako, i u svim obrazovno-odgojnim  i socijalnim ustanovama u upravnom i sudskom postupku - istaknula je Bubić.

Mirsada Bajramović iz Udruge 'Zemlja djece u BiH', koja je članica mreže 'Snažniji glas za djecu' naglasila je kako smjernice ovakve vrste, predstavljaju prvi takav dokument u regiji te da je na njima radilo preko 30 profesionalaca iz različitih sektora, kako iz akademske zajednice tako i iz vladinog i nevladinog sektora.

 Ocijenila je kako su dosadašnje analize mnogih odluka kojima se utvrđuju određena prava djeteta, pokazale da se profesionalci većinom pozivaju na najbolji interes djeteta, ali da ga ne obrazlažu, odnosno da ne objašnjavaju koje su sve elemente uzeli u obzir da mogu stati iza toga i reći – ovo je doista, najbolji interes djeteta.

Najavila je da će mreža 'Snažniji glas za djecu' u narodnom razdoblju raditi na promociji smjernica među profesionalcima, kao i na njihovoj obuci.