Smanjenje rizika od katastrofa: Mapa puta i naučene lekcije
“Centri za socijalni rad koji su učestvovali u Programu našli svoju ulogu i pozicionirali se u sistemu socijalne zaštite otporne na krize i vanredne situacije”
- Dostupno u:
- Bosanski/Hrvatski/Srpski
- English
U Sarajevu je održana dvodnevna konferencija u okviru zajedničkog programa „Smanjenje rizika od katastrofa za održivi razvoj u Bosni i Hercegovini", koji podržavaju i financiraju Vlada Švicarske i Ujedinjene nacije (UN).
Konferencija pod nazivom “Put ka unapređenju socijalne zaštite otporne na krize i vanredne situacije u BiH” okupila je predstavnice i predstavnike entitetskih ministarstava za socijalnu politiku/zaštitu, entitetske uprave civilne zaštite, koordinatorice i koordinatore iz 10 partnerskih opština i gradova, UNICEF-a, i UN agencija zaduženih za implementaciju programa.
Cilj konferencije bio je je sumirati rezultate postignute kroz implementaciju komponente posvećene socijalnoj zaštiti, prezentirati naučene lekcije kao i dugoročnu viziju i preporuke za buduće unapređenje stanja u ovoj oblasti, a rezultirala je Mapom puta socijalne zaštite otporne na krize i vanredne situacije u BiH koja sublimira naučene lekcije i definira prioritete za buduće mjere i ulaganja kako bi se postigla sistemska rješenja.
“Klimatske promjene i vanredne situacije utiču na čitavo društvo, a najviše na one najranjivije kategorije i to na najgori mogući način, kao što smo mogli vidjeti na primjerima poplava u BiH 2014. i tokom COVID-19 krize koja je krenula 2020.” kazala je kazala je na otvaranju Konferencije predstavnica UNICEF-a u BiH dr. Rownak Khan, potcrtavajući kako uticaj klimatskih promjena i nesreća na djecu nije toliko istaknut na samom početku, ali kako se taj uticaj primjećuje u kasnijem periodu:
“Tokom ovakvih situacija djeci su uskraćena osnovna prava, kao što su prava na obrazovanje i zdravstvo. Koncept sistema socijalne zaštite otpornog na krize je ne samo da odgovorimo kada se nesreća desi, već da se pripremimo kako bi uticaj bilo koje nesreće bio smanjen. Jedna od važnih komponenti ovakvog sistema socijalne zaštite je pružanje socijalne zaštite najranjivijoj populaciji, posebno djeci, kazala je dr. Khan, pozivajući nadležne vlasti da ulože u sistem socijalne zaštite otporan na krize i vanredne situacije, kako kroz novac, tako i kroz potrebne servise.
Kroz komponentu programa posvećene socijalnoj zaštiti, 10 centara za socijalni rad u FBiH i RS (Bihać, Sanski Most, Kakanj, Kalesija, Gradačac, Banja Luka, Bijeljina , Prijedor ,Trebinje, Srebrenica ) izradilo je i usvojilo Procjene rizika i ranjivosti na vanredne situacije i Planove djelovanja u vanrednim situacijama na osnovu usaglašene metodologije razvijene u saradnji sa Federalnom upravom civilne zaštite i Republičkom upravom civilne zaštite.
Miroslav Jurešić, pomoćnik ministra u Federalnom ministarstvu za rad i socijalnu politiku, naglasio je kako je čitava priča počela još 2014. godine kada su bile velike poplave u BiH:
“Svake kriza razotkriva i to koji su sve nedostaci sistema, posebno kada je riječ o centrima za socijalni rad i drugim institucijama koje trebaju biti na raspolaganju i pružiti pomoč pogođenom stanovništvu. Tada smo s pozicije ministarstva, zajedno s kolegama iz UNICEF-a i kolegama iz Republike Srpske radili priručnik za postupanje centara za socijalni rad u kriznim situacijama, da bi se nakon toga pređlo na konkretnije aktivnosti koje su obuhvaćene ovim projektom”, kazao je, dodajući kako je u planu za naredno razdoblje da se naučeno o postupanju centara za socijalni rad i drugih institucija socijalne zaštite podigne na višu razinu:
“U tom kontekstu Ministarstvo će aktivno sudjelovati i dati svoj doprinos, posebno u onom segmentu koji se tiče normiranja određenih stvari koje možda u postojećim zakonskim okvirima nisu adekvatbo uređene. I naravno, ono što je ključno za sve nas iz sistema socijalne i dječije zaštite jeste puno jasnije i kvalitetnije pozicioniranje ovih institucija u ovakvim situacijama”
Vladimir Makarić, pomoćnik ministra u Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske također je kao važno istaknuo pozicioniranje centara za socijalni rad:
“Kroz ovaj projekat smo došli do toga da su centri za socijalni rad našli svoju ulogu, pozicionirali se u sistemu koji se odnosi na zaštitu i spasavanje u vanrednim situacijama. Svakako su važan i nezaobilazan faktor u tom sistemu, ali do sada nisu imali priliku da budu prepoznati kao takvi i vidljivi kao dio sistema, već su nekako bili u pozadini, djelovali i imali jako značajnu ulogu koja se nije vidjela”, kazao je, dodajući kako je projekat pokazao da su centri za socijalnu zaštitu itekako važna karika u lancu spasavanja, od samog planiranja procjene rizika, kao i u planiranju djelovanja i djelovanju u slučaju vanrednih situacija:
“Pokazali su se i kao važan dio sistema koji se bavi prevencijom, pripremom, djelovanjem i bavljenjem posljedicama nakon vanrednih situacija. Nadam se da će se iskustvo pet centara za socijalni rad u pet opština u RS prenijeti i na ostale opštine, odnosno centre za socijalni rad i da ćemo i dalje nastaviti u duhu zajedničke saradnje i pozicioniranja centara u sistem spasavanja u vanrednim situacijama”.
Kroz obuke je tokom projekta prošlo 211 stručnih radnika uposlenih u centrima za socijalni rad u 10 lokacija, od obuka za izradu procjena rizika, planova zaštite i spašavanja u oblasti socijalne zaštite te provođenje mjera prevencije, preko reagovanja i oporavka od vanrednih situacija u praksi kroz ojačane kapacitete samih ustanova, do pružanja usluga posebno ranjivim korisnicima u vanrednim s situacijama.
Na osnovu usvojenih Planova, UNICEF je podržao implementaciju grant projekata centara za socijalni rad, sa učešćem lokalnih zajednica i centara za socijalni rad,kroz koje je direktni i indirektni benefit ostvarilo oko 40.000 korisnika na evidencijama centara za socijalni rad, uključujući više od 10.000 djece.
Rezultati ove komponente Programa su doprinijeli boljem pozicioniranju sektora socijalne zaštite, u sistemu zaštite i spašavanja u BiH kroz ojačanu koordinaciju, razmjenu podataka, mehanizme saradnje i zajedničkog postupanja na terenu. Centri za socijalni rad su u ovih 10 lokacija dio zvaničnog mehanizma DRR (smanjenje rizika od katastrofa/disaster risk reduction) koordinacije – DRR Platformi te su u stalnom ili pridruženom članstvu Štabova civilne zaštite/Štabova za vanredne situacije, što daje zvanični osnov za efikasniju pripravnost i reagovanje sa fokusom na najranjivije grupe.
