“Mali princ” iz Ušivka

Faisal* ima 17 godina, u Privremeni prihvatni centar Ušivak u blizini Sarajeva stigao je tek prije mjesec dana i već je među najboljima u svojoj grupi na Akelius Digital Language kursu engleskog jezika koji se održava u Kutku za maloljetnike bez roditeljske pratnje.

“U Bosni sam već godinu dana, ranije sam bio u Bihaću, a ovdje sam posljednja dva mjeseca. Kada sam došao, počeo sam odmah dolaziti na ovaj kurs, nisam znao mnogo engleskog, a sada znam jako puno”, priča nam, na engleskom jeziku Faisal. Kaže kako je u Siriji išao u školu, ali u rijetkim trenucima kada su prilike to dozvoljavale.

“Bila su česta bombardovanja, nismo mogli uvijek da idemo u školu”, pojašnjava nam. Na jednom smo od časova na kojima sa profesoricom engleskog jezika Idom Avdibegović mladići iz grupe kroz metode “story tellinga” obrađuju “Malog princa” prateći dijelove teksta sa ilistracijama na tabletima s aplikacijom za učenje jezika.

“Samo srcem vidiš dobro”, zapisuje Ida na tablu, a grupa razgovara o tome.

“To znači da ne vidimo stvari samo fizički, nego i da ih osjetimo”, kaže Faisal, nakon čega se i ostali uključuju u diskusiju, te u sveske bilježe nove riječi koje su naučili, među kojima su tuga i tužan.

“Jučer nisam došao na čas, i bio sam tužan”, daje Muhamed* primjer upotrebe riječi, a Rafiq* se nadovezuje:

“Tužan sam jer nisam dugo vidio svoje roditelje”.

Profesorica Ida kaže da je zadovoljna načinom na koji djeca i mladi koji dolaze na kurs usvajaju nova znanja, koliko su radoznali i zainteresirani za učenje.

“Zanimljivo im je i rado dolaze. Učimo kroz metodu story tellinga s fokusom na čitanje, slušanje, pisanje i govor, uz pomoć tableta sa aplikacijom koja je jednostavna za upotrebu”, kaže nam profesorica Ida.

Zabavno je i u kutku za neformalno obrazovanje gdje se grupa mlađe djece priprema za polazak u školu, a s njima su asistentice Azra Pobrić i Lida Hanić. Svi su za stolovima, sa tabletima u rukama i slušalicama na ušima. Na ekranima se izmjenjuju slova, slike predmeta i zadaci.

“Trebaš ponoviti ono što čuješ. Sve što čuješ ponoviš, a onda se vratiš na dio koji ti nije jasan. Ne preskači...”, dobijaju upute asistentica dok zainteresirano učestvuju u radu.

U ovom kutku djeca imaju radionice, dolaze da se pripreme za školu, dobiju pomoć oko zadaće ili engleskog i bosanskog jezika koji su im potrebni u školi…, i tu također dosta pomaže Akelius metodologija.

“Djeca su zadovoljna, uz kombinovanje slika i riječi dosta dobro i brzo uče”, kaže Azra, dok Lida osim značaja aplikacije za učenje, ističe i njenu inkluzivnost:

“Aplikacija je po svom sadržaju inkluzivna, sadrži primjere i situacije u koje su uključena i djeca s poteškoćama ili djeca s invaliditetom u svakodnevnim situacijama”, pojašnjava.

U julu 2020. UNICEF je započeo s provođenjem kursa Akelius Digital Language u pet privremenih prihvatnih centara. Kurs jezika kroz koji je do sada prošlo više od 1500 djece izbjeglica i migranata zasnovan je na digitalnoj tehnologiji, a uključuje djecu u korisničke, interaktivne lekcije putem kompjutera i tableta. Uveliko je olakšao proces učenja i stvorio velik interes za učenje jezika ne samo kod djece, nego i njihovih roditelja. Iskustva iz dosadašnjeg rada podijeljena su sa uredima UNICEF-a u Italiji, Kazahstanu i Meksiku.

Radionicama u Privremenom prihvatnom centru Ušivak prisustvali su i globalni Akelius koordinator Philippe Testot-Ferry, predsjednica Upravnog odbora Akelius Fondacije Kerstin Engström i team-liderica Akelius Projekta Nicole Cieslick koji su u posjeti BiH kako bi obišli aktivnosti Projekta na terenu. Philippe Testot-Ferry je drugi put u posjeti i kaže kako je primijetio napredak u odnosu na posjetu u oktobru prošle godine:

“Mnogo je bolja kontrola nastave u razredu, upotrebljava se miješani pristup podučavanju koji je ključan kako bi učenici zaista imali korist od digitalnih alata za učenje. Sveukupno nosim dobre utiske i sretan sam da mogu vidjeti ovakav kvalitet podučavanja”.

Nicole Cieslick kaže kako joj je uvijek drago vidjeti projektne aktivnosti “iz prve ruke” i kako sve izgleda u praksi:

“To nam pomaže da bolje shvatimo kako izgleda rad na terenu. Imala sam priliku razgovarati i s osobom zaduženom za tehnikukoji nam je otkrio neke stvari kojih ranije nismo bili svjesni i koje trebamo popraviti. Korisno je bilo razgovarati i sa učiteljima koji rade u razredima i vidjeti kako rade i koje su njihove preporuke za unaprjeđenje jer na tome trebamo raditi zajedno”.

Kerstin Engström iz Akelius Fondacije također je zadovoljna viđenim na terenu:

“Zanimljivo je vidjeti kako sve ovo funkcionira u stvarnom svijetu, i to nas navodi na razmišljanje šta sve još možemo promijeniti i kako možemo pomoći”.

Delegacija Fondacije Akelius, zajedno sa šeficom Ureda UNICEF-a za BiH dr. Rownak Khan posjetila je i Osnovnu školu “Malta”, jednu od 10 škola u Kantonu Sarajeva i 10 u entitetu Republika Srpska u kojoj se uz podršku UNICEF-a pilotira uvođenje asistivne tehnologije i potpomognute komunikacije. Svaka od škola učesnica dobila je po pet licenci za upotrebu softverskog rješenja iz oblasti asistivnih tehnologija, kojeg su razvili logopedi, psiholozi i nastavnici. Softversko rješenje je bazirano na simbolima, uz signale, ikonice i slike koje se mogu prilagoditi individualnim potrebama učenja, a omogućava i kreiranje kontrastnih sadržaja prilagođenih za djecu sa oštećenjem vida. Prvi nastavnice i nastavnici već su prošli prve trening, iz Osnovne škole “Malta” na obuci je učestovalo njih troje, a plan je da se kroz osiguravanje dodatnih obuka uključi do 25 nastavnika po školi.

“Drago nam je da je UNICEF prepoznao našu školu kao partnera, i provođenje ovog projekta značiće puno za inkluzivni proces u našoj školi. Trenutno imamo 20 učenika u inkluzivnoj nastavi koji su prošli procjenu i rade po individualno prilagođenim programima, i još njih 15 kojima je potreban asistent u nastavi. Kroz projekat Ministarstva odgoja i obrazovanja Kantona Sarajevo imamo četiri asistenta”, kazao je vršilac dužnosti direktora škole Amsar Hadžimujić, dodajući kako je uvođenje asistivnih tehnologija posebno važno s obzirom da se sve više djece iz godine u godinu uključuje u inkluzivnu nastavu:

“Prije nekoliko godina imali smo tek nekoliko učenika u inkluzivnoj nastavi, danas ih imamo 20, i potreba za podrškom je sve veća. Nadam se da će ovaj projekat zaživjeti, neophodna je edukacija nastavnika i asistenata kako bi se uvele nove tehnologije rada, uz dodatnu opremu. Nadam se da će što više nastavnika biti uključeno u edukaciju i da će oni moći biti edukatori za kolege što bi unaprijedilo proces”, dodao je, potcrtavajući i važnost uključivanja roditelja:

“Na koncu, roditelji su ti koji su prvi asistenti djeci kada iz škole dođu kući, i zato je od velikog značaja i dobra saradnja na relaciji nastavnik-asistent i škola-roditelj što će uz uvođenje asistivnih tehnologija u konačnici doprinijeti tome da učenici dobiju kvalitetno obrazovanje”.

Sastanku u Osnovnoj školi “Malta” prisustvovala je i Melisa Mizdrak, stručna saradnica za inkluziju u Ministarstvu za odgoj i obrazovanje KS, s kojim u saradnji se projekat pilotira u školama u Kantonu Sarajevo.

“Od velikog je značaja uvođenje asistivnih tehnologija i njihova upotreba u osnovnim i srednjim školama kao i centrima u kojima se obrazuju djeca s poteškoćama. Zbog toga nam je od velike važnosti kada vidimo da imamo prijatelje koji ulažu napore, financijska i druga sredstva da nam pomognu da taj #rocess bude što kvalitetniji”, kazala je, istaknuvši kako je važno u sve uključiti i djecu migrante u dvije osnovne škole u KS koje pohađaju:

“Asistivne tehnologije mogu se uspješno primijeniti u učenju bosanskog i engleskog jezika, s obzirom da su teškoće u sporazumijevanju također jedne od barijera za učenje.

Šefica Ureda UNICEF-a u BiH dr. Rownak Khan istaknula je važnost partnerstva i održivost onoga što se na terenu radi:

“Partnerstvo sa Ministarstvom i drugim akterima nam je od iznimnog značaja, jer samo tako, osiguravajući održivost naših inicijativa i projekata, možemo biti u središtu rješenja za socijalnu inkluziju”.

*Imena su promijenjena u svrhu zaštite identiteta aktera