JABLANICA, KREŠEVO, KISELJAK: Vaučeri od velike pomoći porodicama pogođenim poplavama

Nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile BiH u oktobru prošle godine Mersiha Begović iz Donje Jablanice s mužem i troje djece živi u jablaničkom naselju Baćine. Njena porodica je među 694 porodice s područja Hercegovačko-neretvanskog i Srednjobosanskog kantona kojima su dodijeljeni vaučeri u ukupnom iznosu od 600.000 koje su obezbijedili Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i UNICEF, u saradnji sa Društvom Crvenog krsta/križa BiH i Crvenim križem FBiH.

“Vaučeri su nam bili od velike pomoći. Uzeli smo sebi neke stvari koje su nam nedostajale-usisivač, mikser, fen, pegla, šerpe, tepsije, uzela sam i pokoju igračkicu za djecu. Posebno nam je bilo važno da smo bili u mogućnosti sami sebi izabrati ono što nam je u tom momentu najviše trebalo”, kaže Mersiha koja s porodicom trenutno živi u kući koju je dobila na korištenje od rodbine, s obzirom da je njihova kuća u Donjoj Jablanici tokom poplava pretrpjela velike štete i neuslovna je za stanovanje.

“Djeca se školuju, tri curice, treći, šesti i prvi srednje. One su isto doživjele ogroman stres tokom svih tih događaja, biol je strašno, nažalost su vidjeli mnogo toga, i ja sam ih odmah uključila kod psihologa koji im je puno pomogao”, kaže, dodajući kako su djeca neposredno bakon poplava na korištenje dobila laptop obezbjeđen kroz donaciju UNICEF-a i UNESCO-a školama iz područja pogođenim poplavama:

“Puno im pomaže, koriste ga za školu, posebno najstarija kćerka kojoj najviše koristi u učenju, ali i ove mlađe rade s njim kada im nešto treba”.

S predstavnicama i predstavnicima lokalnih komisija za odabir korisnika vaučera, Crvenog križa FBiH i općinskih organizacija CK Kiseljak, Kreševo i Jablanica proteklih dana smo posjetili porodice u spomenutim općinama. Dodijeljene vaučere u iznosima od 650 do 1.250 KM, ovisno o broju članova domaćinstva, imali su priliku iskoristiti do kraja godine u Bingo tržnim centrima. Kažu kako su vaučere u apoenima od 50 i 100 maraka najčešće koristili za nabavku hrane, higijenskih sredstava, ali i posuđa ili kućanskih uređaja bez kojih su ostali tokom poplava.

“Podrška kroz vaučere nam je puno značila, zahvalni smo UNICEF-u i ostalim donatorima. Vaučeri su mi najviše pomogli za nabavku sredstava za higijenu kojih je jako puno trebalo da se sve očisti, ali naravno i za nabavku hrane, puno nas je u kući i svega treba. Nije bilo nikakvih problema, otišli u prodavnicu, uzeli šta nam je trebalo, zaista je bilo od velike pomoći i našlo nam se u pravom momentu, ne možemo se dovoljno zahvaliti koliko nam je valjalo”, kaže Željka Barešić iz mjesta Bjelovići kod Kreševa.

Vaučere je za higijenska sredstva utrošio i Bruno Duno iz Kiseljaka čija je kuća u kojoj živi sa suprugom i dvoje djece također bila poplavljena:

“Bila je voda do prozora, ušla je unutra i velika je šteta pričinjena, ali uspjeli smo većinu toga sanirati. Bilo je uništeno i dvorište pa smo to ponovo nasuli, voda je donijela smeća, mulja, svega je bilo. Vaučere smo iskoristili uglavnom za nabavku sredstava za čišćenje, jer nam je toga u tom momentu najviše trebalo. Nije bilo problema s iskorištavanjem, otišli u Crveni krst digli vaučere, otišli u prodavnicu potrošili, i bili su nam od velike pomoći i zahvalni smo na ovakvoj podršci”.

Amila Bajramović iz teško pogođene Donje Jablanice poslije poplava sa majkom, mužem i sinom živi u Jablanici u stanu koji je njena porodica dobila na korištenje od poznanika i u kojem, kaže, mogu biti još pet-šest mjeseci:

“Za sada smo tu i zahvalni smo na toj mogućnosti, a vidjećemo gdje ćemo dalje. Dio kuće je uništen, nisu nam još rekli tačno da li će se moći renovirati dok ne izađe zadnji izvještaj. Vaučeri su nam bili od koristi, potrošili smo ih za nabavku kućanskih potrepština, za dijete, prehranu”

Studentica medicine Amna Zrno koja u Troskoj kod Kreševa živi s mamom i bratom, kaže da je iz njihovog dvorišta nakon poplave izvučeno nekoliko traktora mulja. Voda im je ušla u garaže i prizemno, iako su korito Kreševke na tom dijelu još ranije sami uredili, betonirali i misili su da su sigurni.

“Poplava je nešto čemu smo se najmanje nadali, i iskreno – bilo je užasno. Imamo lijepo i duboko uređeno korito, tako da se nismo nadali, međutim nama je preko mosta rijeka ulazila u dvorište i voda je ušla u svaki objekat. Stradao je sav namještaj u prizemlju”, priča Amna.

“Vaučere smo upotrijebili za nabavku hrane, sredstava za čišćenje koja su se najviše i trošila, a zamijenili smo i usisivač koji je bio na prvom spratu i koji je stradao. U odnosu na ukupnu štetu skromno, ali nama je značilo. Mamu su pozvali u općinu, otišla je odmah po vaučere i nije bilo nikakvih problema u njihovoj realizaciji.”, dodaje.

Uništene kućanske aparate zahvaljujući vaučerima obnovila je i porodica Danijela Kovačića iz Kiseljaka čija je kuća tokom poplave pretrpjela velika oštećenja:

“Digli smo kredite, oporavili se, ostalo je još nešto toga da saniramo. Vaučere smo iskoristili za sitne stvari koje su se mogle kupiti u Bingu, kao što su usisivač i pegla, tako da je u svakom slučaju koristilo da se nadomjesti dio uništenog. Samo korištenje je bilo dosta jednostavno, imali su i odvojenu kasu za vaučere, tako da je sve skupa dobro funkcioniralo”, priča nam Danijel.

Ana i Petar Buzuk iz Kiseljaka kažu da tu žive 40 godina i da taj dio uz rijeku Kreševku nikada nije značajnije poplavio:

“Bilo je teško, dosta štete, ali uspjeli smo renovirati. Vaučeri su nam bili od velike koristi, došli su u pravo vrijeme i iskoristili smo ih na najbolji način. Najviše smo ih iskoristili za hranu, pošto smo već bili sve očistili, a tehnika je bila na spratu pa nije stradala. Najbolje je što smo mogli uzeti ono što nam treba - odeš i uzmeš”.

Ema Begić iz sela Zlate sa suprugom i dvoje djece do daljnjeg živi u Jablanici, s obzirom da se kuća u kojoj su živjeli nalazi ispod klizišta i za sada je ocijenjena neuslovnom i nesigurnom.

“Jedna dobra žena nam je svoju kuću dala na korištenje i trenutno smo tu, s obzirom da klizište još uvijek predstavlja prijetnju. Kada se sve to desilo, prvu večer smo ostali u kući jer nije bilo bezbjedno kretati se, a onda su došli spasioci po nas i rekli da tu više ne možemo ostati. Spakovali smo najosnovnije stvari za naše curice od 10 i 14 godina, i krenuli”, prisjeća se brojnih stresnih situacija, zahvaljujući se ekipi iz Crvenog križa Jablanica od koje su imali podršku nakon što su raseljeni:

“Žene iz Crvenog križa su bile svakodnevno uz nas od početka. Dolazile su, pitale nas šta nam treba, i svima sam zahvalna. Također, vaučeri koji su nam podijeljeni prije Nove godine su nam itekako koristili i hvala svima koji su nam to omogućili. Sve to bilo nam je teško, jer mi nismo naučili da nama neko daje, mi smo imali sve, i zato nam je posebno bilo dobro da možemo sami otići i uzeti šta nam treba”. 

Nevenka Milanović iz Crvenog križa FBiH ističe značaj pravovremenog mapiranja korisnica i korisnika vaučera, kako bi oni došli do onima kojima su najpotrebniji:

“Onog trenutka kad su se desile poplave i kada je krenulo mapiranje, napravljena je baza podataka u koju su prikupljeni podaci s terena prema kriterijima. Uzeti su u obzir svi kriteriji – da li je i koliko oštećen stambeni objekat, da li je potpuno srušen, da li i u kolikoj mjeri od tog objekta zavisi privrjeđivanje domaćinstva, kao i svi ostali značajni detalji. Na osnovu svih spomenutih kriterija iz baze su se formirali spiskovi korisnica i korisnika koji su dobile vaučere UNICEF-a i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike koji su zajedno finansirali kompletan projekat vrijednosti 600.000 KM, od čega 100.000 KM od UNICEF-a, i 500.000 od Ministarstva”, pojašnjava, dodajući kako se baze i dalje koriste, i kako se koji donator javi, iz njih se mogu izvući korisnici na osnovu onoga šta donatori žele da pokriju.

Zehra Krnjić, članica komisije za mapiranje korisnica i korisnika ispred Crvenog križa Jablanica kaže kako je pomoć za 22 porodice od UNICEF-a i 144 od Ministarstva u ovoj općini bila od velikog značaja u tom trenutku:

“Mislim da je pomoć u vaučerima u ovakvim situacijama najkorisnija i najbolje dođe korisnicima jer oni za te vaučere mogu uzeti sve što im treba. i to svako prema individualnim potrebama, nisu ograničeni osim alkohola i cigareta. Ako bi neko od  nas tražio nekakvu preporuku za ubuduće, mi bismo preporučili da to bude pomoć u vaučerima, eventualno u novcu u nekim situacijama”.

U prikupljanju podataka direktno s terena učestvovali su volonterke i volonteri Crvenog križa Jablanica, među kojima su Emina Hodžić i Aida Letuka:

“Što se tiče mapiranja, mi smo izlazili na teren, obišli smo kuće i porodice i vidjeli kompletno stanje na terenu. Kad je odabir korisnika u pitanju vodili smo se postavljenim kriterijima, da li su to domaćinstva sa troje i više djece, osobe s invaliditetom, uzeli u obzir socijalnu ugroženost, te naravno oštećenje kuće. Najvažnije je da su korisnici zadovoljni vaučerima i da smo ispunili krajnji cilj”, kaže Emina, ističući dobru saradnju tokom samog procesa:

“Imamo dobru saradnju sa ostalim institucijama u lokalnoj zajednici, neke podatke su nam dostavili Centar za socijalni rad ili Opština, a mi smo na terenu tražili ono što nam je još potrebno. Imali smo osnovne baze s podacima, ali s obzirom da se nikad ranije nismo susreli sa ovakvim nepogodama, morali smo biti na terenu da bismo dobili ostale podatke. Baza koju smo dopunili i kompletirali podacima s terena sada je dostupna i korisna ostalima. Sa svega nosimo važna iskustva koja će nam definitivno pomoći u daljem radu”.

Begzada Šukman koja je bila direktorica Centra za socijalni rad Jablanica u vrijeme kada se radilo na mapiranju korisnica i korisnika, te podjeli vaučera, ističe kako je sve prošlo po planu:

“Svi uključeni  stvarno radili svojski, tražili su ljude kojima je baš potrebna pomoć, išli su po terenu, obišli su sve, ništa nije napamet rađeno. Vidjeli, mapirali i predlagali korisnike. Bilo bi dobro da se napravi i jedna baza podataka iz koje će se znati i šta je ko dobio, kako bi se lakše i pravednije distribuirala pomoć”.

Socijalna radnica u penziji i volonterka Crvenog križa Jablanica Šaha Kevrić tokom krize ponudila je svoje bogato iskustvo u radu na terenu i činjenicu da odlično poznaje socijalnu sliku kraja:

“Agažovana sam na tri mjeseca i radila sam u dijelu mapiranja. Bilo mi je lakše izaći na teren jer sam ranije za potrebe Općine Jablanica radila sve socio-anamnestičke podatke porodica koje su pretrpjele gubitke, tako da sam već dosta poznavala situaciju, pa smo neke ljude mogli kontaktirati i telefonom. Bez obzira na dugogodišnje iskustvo, ipak je rad na terenu bio izazovan, ali s druge strane smo bili i zadovoljni jer smo dolazili ljudima radi pomoć”, priča, dodajući kako su svi skupa djelovali kao dobra i uigrana ekipa:

“Imali smo bazu podataka i spiskove ljudi koji su prijavili štetu, ali smo na terenu otkrivali i nove, pa smo sve dopunjavali, tako da je sa raznih strana bilo korisno. Prije nego smo i krenuli u ovo, kada se tek razgovaralo o tome koja će biti vrsta pomoći, predložila sam da to budu vaučeri. Do tada se već podijelilo neke pomoći, tako da je bilo bitno da ljudi mogu izabrati sebi ono što im je korisno i što im nedostaje. Baza koja je sada stvorena je fantastična, na jednom mjestu su svi podaci, i kasnije bilo koja pomoć da stigne znaće se ko ima kakve potrebe i kome se treba distribuirati”

Pomoćnik načelnika Općine Jablanica Aldin Širić ističe kako je saradnja sa Crvenim križem Općine Jablanica, Centrom za socijalni rad i drugim organizacijama izvrsna, što je uz dnevnu komunikaciju rezultiralo adekvatnom akcijom i podjelom vaučera.

“Ovaj način podrške građanima je veoma dobar iz razloga što građanima dajete mogućnost da sami izaberu ono što im je najpotrebnije. Kad im date vaučer, kupiće ono što im je najpotrebnije i sami odabrati ono što im je prioritet. Ako im date neki proizvod po vašem izboru, može se desiti da on toga već ima, ili da je od drugog donatora dobio sličnu stvar. Tako da mislim da je izbor vaučera bolja varijanta”.

Dobru saradnju svih uključenih institucija ističe i članica Komisije u Kreševu Zora Vidović, koja je direktno radila na mapiranju i brzoj procjeni šteta u ovoj općini:

“Suradnja institucija je bila odlična, sve smo radili skupa. Bila sam i u povjerenstvu za procjene šteta ispred Općine, tako da sam prije toga već obišla teren i upoznala se sa stanjem, a imali smo i sve potrebne podatke u bazi, uz zapisnike i fotografije”, kaže, dodajući kako nije bilo posebnih izazova u mapiranju korisnika i korisnica  vaučera:

“Sve smo ih već bili obišli i imali u bazi, i na kraju smo imali spisak od 81 obitelji kojima su oštećeni stambeni objekti, od čega 11 obitelji sa djecom. Reagiralo se brzo i na prvu, kombiniranjem podataka iz baze i s terena smo targetirali korisnike, obaviješteni su direktno, i većina ih je brzo došla da preuzmu vaučere i da ih iskoriste za ono što im je u tom trenutku bilo prijeko potrebno”.

Tajnik Crvenog križa Kreševo Josip Šakić potcrtava kako je zakonska obaveza svih bila da podnesu zahtjev za naknadu štete, nakon čega je općinska komisija izašla na teren, i sve je uneseno u bazu podataka koja je poslije poslužila i za mapiranje korisnika vaučera:

“Zahvaljujući dobroj suradnji se tako brzo reagiralo. Vaučeri su sigurno mnogo pomogli obiteljima u datom momentu, svakako bi sve skupa dalo bolje rezultate da su se podijelili još brže, ali na kraju – nikad nije kasno ljudima pomoći.  Ostaje iskustvo koje će zasigurno pomoći u slučaju sličnih situacija.”

Članica Komisije ispred Službe za gospodarstvo i socijalnu skrb u Općini Kreševo Antonela Stanić kaže kako joj se također ovakav način rada čini dosta dobrim:

“Nije bilo nikakvih problema, imali smo lako dostupne sve podatke s terena, i sama sam obilazila teren i podatke smo unosili u sustav, i sve skupa je dosta efikasno. Imali smo evidentirane i osobe koje su pogođene poplavama, a već su korisnici socijalne pomoći. Nadam se da neće biti ovakvih situacija, ali ako bi se desile, sigurno je da imamo jedno dobro iskustvo koje bi nam pomoglo da još bolje i brže reagiramo.”

Sekretarka Crvenog križa Kiseljak Zerina Smajlović kaže kako su odmah po dobijenoj obavijesti da će se raditi mapiranje korisnika, angažovali svoje najaktivnije volonterke i volontere koji su obilazili teren:

“Od općine smo dobili spisak ljudi koji su podnijeli prijavu za naknadu štete, s imenima i adresama ljudi, a korisnike čije brojeve smo imali kontaktirali smo telefonom. Otežavajuće nam je bilo to što je bilo poplavljeno područje cijele općine, desetak je mjesnih zajednica, i u svakoj je bilo nekoliko kuća koje su bile oštećene poplavama, tako da do nekih nismo mogli ni doći, pa smo taj dio mapirali putem telefona. Podijeljeno je 25 vaučera od UNICEF-a, i preko Federalnog ministarstva 125, znači ukupno 150 vaučera”, kaže, dodajući kako svi iz ovoga nose važna iskustva, a da ono što svakako treba unaprijediti za ubuduće jeste bolje i efikasnije dijeljenje informacija:

“Bilo bi nam idealno da smo imali odmah kontakt telefone od svih ljudi koji su prijavili štetu što bi nam uveliko olakšalo posao i ubrzalo rad. Nije bilo problema tokom realizacije vaučera, i svi su samo imali riječi hvale za ovakav način podrške koji im je dao mogućnost da sami raspolažu sa onim što im je potrebno u datom momentu, bila to bijela tehnika, higijena, namještaj ili hrana, i imali su širok asortiman proizvoda koje su mogli da kupe. Takav način je i nama olakšao posao, jer dostavljanje direktne pomoći na teren zahtijeva troškove, uzima vrijeme, i na koncu ne možete uvijek znati šta je kome potrebno.”

Kroz aktivnosti na terenu UNICEF pruža sveobuhvatnu podršku stanovništvu poplavljenih područja kako kroz spomenutu dodjelu vaučera, tako i kroz podršku obrazovanju, izgradnji kapaciteta sistema socijalne zaštite otpornih na krize i smanjenju rizika od katastrofa.   

“Program podrške putem vaučera pokazao se kao jedan od najefikasnijih i najdostojanstvenijih načina pružanja podrške porodicama s djecom pogođenim poplavama. Ovaj pristup omogućava porodicama da same odluče o svojim prioritetima i potrebama, osiguravajući im veću fleksibilnost i izbor u kriznim situacijama. Pružanjem direktne pomoći na ovaj način, osiguravamo da najugroženiji imaju pristup osnovnim sredstvima za život, smanjujemo rizik od daljeg siromaštva i omogućavamo brži oporavak zajednica”, kaže Irina Kulenović iz programa socijalne politike u UNICEF BiH potcrtavajući kako je ovaj model hitne gotovinske pomoći u potpunosti usklađen s UNICEF-ovim globalnim standardima za gotovinske intervencije u vanrednim situacijama, koji naglašavaju važnost pravovremenosti, inkluzivnosti i zaštite najranjivijih:

“UNICEF će nastaviti pružati podršku vlastima u Bosni i Hercegovini kako bi se ojačali sistemi socijalne zaštite, unaprijedila otpornost i pripremljenost za buduće krize. Naš cilj je da ovaj model postane sastavni dio sistema socijalne zaštite, omogućavajući pravovremeni i sistemski odgovor u svim budućim vanrednim situacijama”.