Djeca i mladi u BiH za pravednu klimatsku budućnost

U okviru Sedmice održivog razvoja (SDG Week 2025) u Sarajevu je održan Forum „Generacija otpornosti: Djeca i mladi za pravednu klimatsku budućnost“, koji su zajednički organizovali UNICEF i UNDP u BiH. Događaj je okupio mlade, predstavnice i predstavnike institucija, akademske zajednice i civilnog društva s ciljem da zajedno oblikuju prijedloge za pravednu i održivu klimatsku tranziciju.

Tokom foruma predstavljeni su ključni procesi klimatskih politika u BiH, uključujući Nacionalno određene doprinose (NDC) i Analizu klimatskih uticaja na djecu (CLAC), a proces definisanja prioriteta koji će predstavljati glas mladih iz BiH na globalnoj konferenciji COP30 nastaviće se kroz ostale forume i konsultacije koje okupljaju mlade i oblikuju njihove preporuke za COP.

“Čast mi je što danas mogu predstavljati glas mladih. Osjećam prije svega zahvalnost — jer iako smo svjesni brojnih izazova u našoj zemlji, vidimo da postoje inicijative poput UN Youth Advisory Boarda koje mladima daju nadu i razlog da ostanu ovdje. Nije dovoljno da samo posmatramo – mladi moraju biti aktivni učesnici u kreiranju politika i strategija, jer budućnost se ne gradi sutra, već danas. Želimo da odluke budu zasnovane na nauci, na dokazima, jer bez toga i bez našeg učešća, ništa neće biti potpuno. Zato je važno da gradimo mostove između generacija, između politike i nauke, i da ono o čemu govorimo pretvaramo u konkretna djela.”, kazala je Adla Kahrić mlada  istraživačica i zagovornica očuvanja prirode, koja je na panelu posebno istaknula značaj informisanja madih o temama koje ih se tiču:

“Jedan od problema kod mladih jeste da nisu dovoljno informisani, i zato je važno da mladima dostavimo informaciju o klimatskim promjenama, ali ih i educirati da znaju tu informaciju pravilno interpretirati. Činjenica je da trebamo bolje pristupiti kroz edukacije i obrazovati mlade, integrirati temu u obrazovanje kroz kurikulume i pojačati svijest o tome da se što više informišemo o klimatskim promjenama i onda vidimo gdje sve i kako možemo da reagujemo”.

Profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu Azrudin Husika potcrtao je značaj uključivanja tema kao što su klimatske promjene u nastavne planove:

“Preduslov za uključivanje mladih jeste da oni imaju stvaran interes da učestvuju i da osjećaju kako se njihov glas zaista poštuje, a ne samo da se čuje i zabilježi. Trenutno se većina aktivnosti odvija kroz projekte bez kontinuiteta, pa mladi nemaju osjećaj da se njihovi prioriteti pretvaraju u odluke. Klimatske teme su i dalje marginalizirane u javnom prostoru i političkom diskursu, jer nisu prepoznate kao tema koja donosi glasove. Neophodno je i veće uključivanje profesora u nastavu o ovim pitanjima, jer promjene nastavnih planova idu sporo, dok se svijet mijenja brže nego ikada. Neformalne edukacije su zato dragocjene jer povezuju mlade sličnih interesa i uvjerenja. Ključno je razvijati kompetencije koje ih čine konkurentnim na tržištu rada – od projektovanja solarnih elektrana do trgovine energijom – jer upravo u tim oblastima postoji prostor za mlade koji posjeduju konkretne i primjenjive vještine.”

Mirza Hujić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u Sektoru za vodne resurse, turizam i zaštitu okoliša kazao je kako je posebno važno je uspostaviti dijalog i uključiti mlade u procese kreiranja i donošenja politika:

“Njihovo prisustvo na konferencijama ne bi smjelo biti samo simbolično – mladi trebaju aktivno učestvovati, iznositi svoje stavove i mišljenja. Potrebno je jasno definisati ko su predstavnici mladih i omogućiti im kanal kroz koji će artikulisati svoj glas, a istovremeno podstaknuti nastavnike i profesore da ohrabruju učenike na aktivnije uključivanje. Dugoročni napredak moguć je jedino razvijanjem svijesti i rješavanjem uzroka problema, a ne samo posljedica. Njihovo prisustvo na konferencijama ne bi smjelo biti samo simbolično – mladi trebaju aktivno učestvovati, iznositi svoje stavove i mišljenja. Potrebno je jasno definisati ko su predstavnici mladih i omogućiti im kanal kroz koji će artikulisati svoj glas, a istovremeno podstaknuti nastavnike i profesore da ohrabruju učenike na aktivnije uključivanje. Dugoročni napredak moguć je jedino razvijanjem svijesti i rješavanjem uzroka problema, a ne samo posljedica.”

Šefica odsjeka za mobilnost i mlade u Ministarstvu civilnih poslova BiH Emina Kumrić dodala je kako je uz sve navedeno uloga institucija značajna ne samo radi donošenja strateških, odluka nego i kreiranja okvira koji omogućava mladima uključenost u sva pitanja koja se tiču klimatskih promjena i svih njihovih posljedica:

“Da bi strategija prema mladima imala efekta, trebala bi najprije da prepozaje oblast i temu održivog razvoja i slično, definiše potrebu da se svi klimatski planovi koji se usvajaju budu predmet konsultacija vijeća mladih, da sadrže i indikator uključenosti mladih u samu temu klimatskih promjena, odnosno određenu vrstu mehanizma koji bi detaljno analizirao i prikupljao podatke o angažovsti i uključenosti mladih u teme klimatskih promjena”.

Senad Tutić, direktor, Centra za socijalni rad Bihać predstavio je primjer institucionalne podrške s terena koji je Grad Bihać kreirao uz podršku UNICEF-a i koji za cilj ima interventnu podršku porodicama pogođenim prirodnim nepogodama koje su posljedica klimatskih promjena:

“Nažalost, najčešće reagujemo tek kada posljedice klimatskih promjena već nastupe, a one se direktno odražavaju na živote ljudi u lokalnim zajednicama. U našoj opštini posljednjih godina sve su češće poplave, porodice koje se bave poljoprivredom ostaju bez izvora prihoda, a to dodatno opterećuje rad naše ustanove. Zbog toga smo, u saradnji s UNICEF-om, pokrenuli inicijativu za formiranje fonda iz kojeg možemo hitno reagovati i pomoći najugroženijima odmah nakon nepogode, te spriječiti raseljavanje stanovništva. Gradska uprava je podržala ideju i u budžetu svake godine planira sredstva za tu namjenu, a planiramo dodatno osigurati imovinu korisnika i stanovnika iz rizičnih područja, čime se smanjuje pritisak na budžet i jača otpornost zajednice. Trenutno smo, nažalost, jedina opština u Federaciji BiH koja ima ovakav pravilnik, ali se nadamo da će nas u skorijoj budućnosti slijediti i ostali.”

Panel je bio otvoren i za učesnice i učesnike iz publike, pa je tako mlada istraživačica i aktivistica Lajla Jusko istaknula da su mladi aktivno uključeni kroz lokalne konferencije i mehanizme povezane s COP-om, te da postoji veliki interes i potencijal, ali nedovoljno prilika za zapošljavanje u ovim oblastima. Naglasila je važnost finansiranja stažiranja i otvaranja radnih mjesta, jer bez osigurane egzistencije, kaže, teško je očekivati dugoročni angažman mladih. Student Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu Mirza Valjevac potcrtao je kako glavni izazov predstavljaju složene političke strukture i neusklađenost strategija na različitim nivoima vlasti. Istakao je potrebu harmonizacije politika i jačanja povjerenja građana u institucije, kao i veće vannastavno angažovanje studenata u oblastima klimatskih promjena.

Renaud Meyer, rezidentni predstavnik UNDP-a u BiH, na otvaranju foruma je istakao da je ovaj događaj posebno važan jer pokazuje način na koji UN, zajedno s partnerima u BiH uključuje mlađu generaciju u svoj rad:

“Klimatske promjene su stvarne – i to više nije pitanje budućnosti, već sadašnjosti. Potraga svijeta za profitom dovela je do toga da se prestalo poštovati prirodu, i sada plaćamo cijenu za to. Zato je ključno da mladi budu uključeni, jer bez njihovog glasa i energije ne možemo graditi pravednu i otpornu budućnost.Znamo da je pogrešno misliti da se mladi trebaju uključiti kasnije. Što duže čekamo da ih uključimo, to ćemo veću cijenu platiti kao društvo. Vidimo to širom svijeta – kada mladi kažu ‘dosta je’, promjene se dešavaju, i to vrlo brzo.”

Predstavnik UNICEF-a u BiH Marc Lucet naglasio je kako klimatske promjene u svijetu i BiH nisu apstraktne, već da direktno utiču na živote djece:

“Zamislite dijete koje diše zrak zagađen iznad granica koje propisuje Svjetska zdravstvena organizacija, ili novorođenče koje udiše više zagađenja od odraslih. Posljedice su vrlo stvarne i mjerljive. U vremenima nesigurnosti ključno je da škole nastave raditi, da zdravstveni centri pruže brzu podršku, a socijalne službe budu spremne reagovati. To nije trošak – to je ulaganje u otpornost društva. UNICEF nema sva rješenja, ali želimo biti dio zajedničkog rada na prilagođavanju klimatskim promjenama – kroz dokaze, saradnju i jačanje sistema koji mogu izdržati šokove. Socijalni sektor ne smije biti dodatak planiranju, već njegov sastavni dio od samog početka.”.

Na Forumu je istaknuto da djeca i mladi moraju imati stalno mjesto u procesima donošenja odluka o klimatskim pitanjima, te da su obrazovanje, socijalna zaštita i zdravstveni sistem ključni stubovi otpornosti društva na klimatske rizike. Zaključci foruma „Generacija otpornosti“ poslužiće kao osnova za dokument Youth Climate Priorities in BiH, a poruke i zaključci biće preneseni i u ostale forume koji okupljaju mlade i definišu njihove preporuke za COP30, kako bi dokument što potpunije odražavao glas mladih iz Bosne i Hercegovine.

“Zabilježili smo sve, i želim reći da ćemo u narednih mjesec dana provoditi niz konsultacija s mladima i partnerima kako bismo plasirali ono što je rečeno na panelu i prodiskutovali nalaze analiza. Jedan pravac je pokretanje zvaničnog mehanizma uključivanja mladih u COP, a drugi obogaćivanje procesa razvoja Nacionalno određenih doprinosa (NDC) kroz multidisciplinarni pristup. Zaključak: ovo je tek početak dijaloga, a pravi rad nas čeka u narednim mjesecima.", kazala je na zatvaranju Foruma Irina Kulenović, stručna saradnica za socijalnu politiku u UNICEF-u BiH.