„Djevojčica kakva jesam – promjena koju vodim“

Asja Bulbulušić iz Gimnazije Muhsin Rizvić u Brezi kaže da je dolazak ITGirls kluba u njenu školu promijenio njenu percpciju o djevojčicama i ženama u naučno-tehničkoj (STEM) oblasti:

“Kroz učešće u ITGirls klubu vidjela sam da ipak tu pripadam, i da djevojčice, djevojke I žene mogu ravnopravno biti u STEM oblastima i pokazati svoje znanje. Zahvalna sam IT Girls inicijativi, Laboratoriumu i UNICEF-u koji su meni, i drugim djevojčicama širom BiH dale priliku da rade i razvijaju svoje vještine, ne samo iz oblasti programiranja i robotike, nego i matematike i fizike”, kazala je Asja Bulbulušić na događaju upriličenom u Sarajevu povodom Međunarodnog dana djevojčica.

“Sada imam priliku da edukujem i druge djevojčice. Cilj mi je da jednog dana nekome budem uzor i da druge djevojčice potaknem da se aktivno uključe, da uče i stave fokus na razvoj sebe i svoje karijere. Dvije stvari koje vam niko ne može uzeti jesu obrazovanje i ono što vidite, odnosno što proputujete. Ali posebno fokus stavite na obrazovanje”, poručila je s događaja u Dječijoj kući u Sarajevu kojim je u organizaciji UNICEF-a BiH obilježen Međunarodni dan djevojčica.

Događaj je pod sloganom „Djevojčica kakva jesam – promjena koju vodim“ okupio djevojčice i dječake, nastavnice i nastavnike, predstavnice i predstavnike akademske zajednice, civilnog društva, institucija i privatnog sektora, kako bi zajednički sagledali napredak i izazove s kojima se djevojčice suočavaju u ostvarivanju svojih prava.

U uvodnom obraćanju prof. Zilka Spahić – Šiljak iz Gender resursnog centra Univerziteta u Sarajevu kazala je kako u proteklom periodu jeste napravljen ogroman civilizacijski iskorak u pogledu ljudskih prava, ali rodni stereotipi ostaju problem kulture, društva, načina razmišljanja i društvene odgovornosti:

“Djevojke nisu manje sposobne i manje talentirane. Potrebno im je samo da budu malo više ohrabrene i da im se da prostora, jer vjerujem da mogu napraviti sjajne stvari samo ako ih podržimo. Danas je dan kada slavimo vaše snove, ambicije i talente, ali isto da budemo svjesni naše odgovornosti, da vam pomognemo da to sve i ostvarite.”.

Govoreći o stanju u društvu, stereotipi sa kojima se djevojčice i žene susreću i unaprijed nametnutih uloga , prof. Zilka Spahić – Šiljak naglašava kako je za početak važno da znamo i razumijemo razliku između roda i spola.:

“Nije ni za očekivati da veliki broj djevojčica i dječaka danas znaju razlike, zato što u našem obrazovnom sistemu nemamo tu vrstu edukacije. Mi tek na univerzitetu imamo predmete i programe koji se bave ovim pitanjima. A trebalo bi ovome govoriti još od vrtića i osnovnih škola.”

Zamjenica predstavnika UNICEF-a u BiH, Alexandra Illmer, podsjetila je da ulaganje u adolescentice znači oblikovanje generacije žena koje će voditi sutrašnje društvo:

“Djevojčice žele učiti, voditi i biti saslušane – ali im trebaju prilike, podrška i siguran prostor da to ostvare. Duboko ukorijenjeni rodni stereotipi idalje oblikuju očekivanja – govore djevojčicama koje su profesije “prikladne”, čiji se glas računa, te kako bi trebale da se ponašaju. Ti obrasci počinju već u adolescenciji – ne zato što djevojčice nemaju talenat, nego zato što im nedostaje podrške, vidljivosti i prilika. Zato hajde da zajedno radimo na tome da svaka djevojčica u BiH ima priliku ne samo da mašta o svojoj budućnosti – nego i da je sama kreirai”.

Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH, Arnhild Spence, istakla je da djevojčice u Bosni i Hercegovini i širom svijeta svakodnevno pokazuju izuzetnu otpornost, hrabrost i liderske sposobnosti:

„Želimo da učešće djevojčica i djevojaka u donošenju odluka postane pravilo, da kreiramo inkluzivna društva, i obrazovanje koje vodi ka jednakim prilikama za sve-. Inkluzija nije privilegija – to je pravo. Dok danas slušamo nalaze, diskusije i glasove djevojčica, obavezujmo se da ono što čujemo uključimo u nacionalne strategije, budžete i svakodnevnu praksu. Jer kada ulažemo u djevojčice – ulažemo u snažnije zajednice, održive ekonomije i pravednije, mirnije društvo”.

Na panel diskusiji u sklopu događaja učestvovali su predstavnice i predstavnici institucija, organizacija civilnog društva i privatnog sektora, među kojima su Agencija za ravnopravnost spolova u BiH, Vijeće za djecu Federacije BiH, Bosansko-hercegovačka integrativna dječija i adolescentna psihoterapijska Asocijacija (BHIDAPA), humanitarna organizacija Genesis, NELT grupacija i UN Women BiH. Učesnice i učesnici su istakli važnost koordinacije i saradnje svih sektora koji trebaju obezbjediti pristup kvalitetnim uslugama, inkluzivnom obrazovanju i tržištu rada.  

Indira Semanić, HR managerica u NELT grupaciji kazala je kako privatni sektor i kompanije imaju i mogu imati još veću ulogu u adresiranju i rješavanja problema nejednakosti, ne samo kroz interne procese unutar kompanije, nego kroz samo obrazovanje, uticaj i mentorstvo:

“Kompanije mogu da adresiraju i postanu svjesne ovog izazova tako što će svoje zaposlenice i zaposlenike tretirati ravnopravno i jednako se odnositi prema svima, da svi imaju iste prilike i iste mogućnosti. Da kretanje bude prema zaslugama i performansu, da se traže najbolji ljudi za najbolje pozicije, bez obzira bili to muškarci ili žene”.

“Istraživanja pokazuju da je niz problema s kojima se djevojčice susdreću u društvu, i pitanje je na koji način ih adresirati i kako srušiti sve barijere koje stoje ispred njih. Nema potrebe da te barijere postoje, i država ima mehanizme kako da vam omogući bolji život, bolje uslove i jednake mogućnosti koje su vaše zagarantovano ljudsko pravo. A vi treba da znate koja su vaša prava, da biste ih znali tražiti”, istaknuo je na panelu Joško Mandić iz Agencije za ravnopravnost spolova u BiH, dok je Mersiha Zulčić iz organizacije UN Woman kazala kako je potrebno raditi na osnaživanju žena i djevojčica, kako ekonomski, tako kroz jačanje njihove svijesti i samopouzdanja.

Dr. Azra Arnautović iz BHIDAPA osvrnula se i na nedostatak adekvatne podrške:

“Važan je problem nepostojanja dovoljno servisa i obrazovanog i dostupnog kadra adolescenticama koje imaju neki problem. Potrebno je da i pojmovno obrazujemo mlade, pitanje je koliko njih možda ne znaju šta je to marginalizovana grupa, šta su uopšte pojmovi o kojima govorimo. Trebamo biti podrška adolescenticama da se ohrabre i da argumentovano nastupaju. ”

Mirsada Bajramović iz Vijeća za djecu istaknula je značaj participacije:

“Mi u Vijeću za djecu smo tu da slušamo vas, jer vaša participacija je jako važna. Ne možete raditi sa djecom i za djecu, ako djeca nisu dio tog procesa, stoga je važno slušanje djece i davanja glasa djeci da kažu ono što misle. Participacija djece je ključna u pitanju svih naših aktivnosti i zagovaranja za vaša prava.”, kazala je, dok je Dijana Pejić iz Humanitarne organizacije Genesis potcrtala je ulogu neformalnog obrazovanja kao parznera formalnom:

“Osim formalnog obrazovanja, vjerujem i u neformalno obrazovanje koje je moćno i mijenja nas kao ličnost, pogotovo u adolescentskom dobu. Nažalost, obrazovni sistemi u BiH još ne doživljavaju neformalno obrazovanje kao partnera. Dok god svi mi ne pokažemo značaj neformalnog obrazovanja kao osnovnog alata za razvijanje vještina krucijalnih za trđište rada, nećemo biti dovoljno kvalitetno spremni za tržište rada.”

Tokom događaja predstavljeni su rezultati istraživanja o položaju adolescentica, uključujući studiju o uticaju IT Girls klubova i implementaciju programa za osnaživanje djevojčica, a učesnice i učesnici skupa s predstavnicama i predstavnicima Poslovnog savjetodavnog vijeća UNICEF-a su u grupnim diskusijama razgovarali o uključivanju djevojčica u procese odlučivanja, podršci marginalizovanim grupama, te o načinima da uspješne prakse postanu trajni programi i politike.

Događaj je imao za cilj i potaknuti zajedničko djelovanje svih partnera u jačanju rodne ravnopravnosti, stvaranju sigurnog i podržavajućeg okruženja za djevojčice, te širenju uspješnih modela podrške poput programa IT Girls i UPSHIFT. Istaknuto je da je neophodno nastaviti rad na četiri ključna prioriteta: kvalitetno obrazovanje, podrška mentalnom zdravlju, efikasan sistem zaštite od nasilja i diskriminacije, te politike zasnovane na podacima koje čine vidljivim i djevojčice i dječake – a posebno one iz romskih i ruralnih zajednica te djevojčice s invaliditetom.