Kad učimo svi zajedno, škole cvetaju
Moć inkluzije
- Srpski
- English
Svilajnac, decembar 2024 - Kada je Zaza, koja je došla iz Kine u Srbiju, na početku školske godine sela u klupu Osnovne škole „Jovan Jovanović Zmaj” u Svilajncu, od početka je bilo jasno da nepoznavanje jezika nije nepremostiva prepreka ni za novu učenicu, ni za ostale đake 6. razreda, niti za nastavnike. Prihvatanje Zaze u odeljenje postalo je inspiracija i izazov, koji je sve oplemenio.
Zaza je vedra i snalažljiva devojčica. Njeni omiljeni predmeti su fizika i matematika, i tu je bez premca, a u Svilajncu je zavolela i novi jezik, srpski.
„Nastavnici mi pomažu, kao i vršnjaci i igraju se sa mnom”, kaže Zaza. „U mnogim predmetima sam napredovala, a i srpski mi sve bolje ide”.
Nastavnik Stevica Maksimović objašnjava da je vršnjačka podrška veoma važna, jer učenik koji dolazi u novu sredinu najviše vremena provodi sa svojim vršnjacima, pa je najvažnije da od nastavnika dobiju podršku da pomognu u procesu prilagođavanja.
Učenici su ubrzo pronašli kreativna rešenja, pomoću koji Zaza uči srpski i prati nastavu. Stekla je prijatelje, a na tom putu, i učenici iz Svilajnca proširili su i svoja znanja i iskustva.
Drugarice iz odeljenja, Teodora i Andrea, koriste kreativne načine da pomažu Zazi u obrazovanju. Teodora je osmislila kartice, koje Zazi pomažu da uči jezik. Dok sede zajedno na velikom odmoru, između časova, pred Zazom i drugarima su pažljivo posložene bele ceduljice. Svaka je kao karta u novi svet. Na svakoj je reč na srpskom i reč na kineskom.
„Od tada Zaza uči sve više srpskih reči, ja sam naučila poneku kinesku reč, a obe smo popravile engleski”, objašnjava Teodora. „Ubrzo je Zaza meni počela da pomaže da učim fiziku i matematiku, jer joj brojevi baš idu od ruke”.
„Nastavnicima su predavanja učeniku koji ne zna jezik bili izazov, ali udruženi sa učenicima, uspeli su da pokrenu celo odeljenje u lepom cilju, učenju i druženju”, objašnjava nastavnik Stevica Maksimović.
Nastavnik objašnjava da, za više od dve godine, koliko se i u svilajnačkoj školi, primenjuje projekat „Učimo svi zajedno” Ministarstva prosvete, u saradnji sa UNICEF-om i Evropskom unijom, uspevaju da objedine postulate modernog sveta, a to su inkluzija, digitalne tehnologije i zelena agenda.
„U savremenom svetu inkluzija se podrazumeva u svakodnevnoj praksi. Mi smo na dobrom putu da inkluziju u našoj školi sprovedemo, svakako je bitno da inkluziju sprovedemo u svesti kod same dece, da bi kasnije, kada odrastu, sačuvali tu svest o inkluziji i širili je na druge,” smatra Stevica.
U tom smislu je veoma važna podrška koju su sami nastavnici dobili kako bi unapredili nastavničke kompetencije. Projektom „Učimo svi zajedno", one su podignute na viši nivo, kada su postali svesni izazova sa kojima se suočavaju.
„Mi smo uvideli svoje slabosti i počeli da radimo na njima uz pomoć Ministarstva prosvete, UNICEF-a i EU, Centra za interaktivnu pedagogiju. Učenik nam je uvek u centru pažnje, a suština je u podizanju nivoa komunikacije između nastavnika i roditelja. Ta komunikacija između učenika i nastavnika je podignuta na viši nivo, a naravno i između nastavnika i roditelja”, kaže nastavnik engleskog, jedan od oko četiri i po hiljade nastavnika u Srbiji, koji su projektom osnaženi, uz konkretne obuke za podizanje nastavničkih kompetencija u realizaciji inkluzivnog obrazovanja.
Stevica Maksimović i njegove kolege prepoznale su da je među najvećim izazovima u njihovoj školi prilagođavanje učenika iz seoskih škola, posle navršenog četvrtog razreda, na novu sredinu u matičnoj školi.
„U tom periodu u četvrtom ili petom razredu, kada oni dođu u gradsku matičnu školu, deluju nekako kao da se ne snalaze, njihov uspeh naglo opada, Zahvaljujući ovom projektu, mi smo podigli svest o tome. Ta vrsta tranzicije iz seoske škole u matičnu školu se proširila na sve vrste tranzicije, sad imamo i tranziciju predškolske dece u osnovnu školu, tranziciju osnovaca u srednju školu i sada imamo novu tranziciju, koju smo započeli pre nekoliko meseci, s obzirom na veliki broj stranih učenika, koji dolaze u našu školu i ne znaju srpski . Tu su i digitalne tehnologije, kako da decu obezbedimo da budu sigurna onlajn, Nama je jako bitno da jednog dana kroz obrazovanje prenesemo svest drugima da je inkluzija, odnosno inkluzivno obrazovanje od velike važnosti”.
Još jedna nova vrednost koju je doneo projekat „Učimo svi zajedno” je horizontalno učenje, gde nastavnici iz cele Srbije međusobno dele znanja i iskustva, ali učestvuju i u međunarodnoj razmeni, kako bi što više unapredili svoje kompetencije.
Nastavnicima su u tome pomogli mentori, poput mentorke za kvalitetno obrazovanje za svako dete, pedagoškinje Otilie Velišek Braško.
„Praksa inkluzivnog obrazovanja je pokazala potrebu za dodatnim osnaživanjem praktičara, kako bi omogućili učešće sve dece u nastavi. Podrška nastavnicima u okviru projekta ,Učimo svi zajedno’ rezultirala je kod učenika i roditelja jednom velikom vrednošću, a to je da smo svi svesni da je prihvatanje različitosti naša velika inspiracija”, objašnjava pedagoškinja Velišek Braško.
Na konkretnom primer škole u Ruskom Krsturu „Petro Kuzmjak”, koja objedinjuje osnovnu školu, dve srednje, kao i dom učenika, pedagoškinja ukazuje na vrednosti projektnog učenja, gde su nastavnici, učenici, roditelji i lokalna zajednica učestvovali u ekološkom projektu, koji je inspirisao sve za inovativna rešenja, iz kojih su učili svi zajedno i svoja znanja delili sa drugim školama u Srbiji.
„Kroz projekat škole su procvetale, zbog trajne vrednosti da je diferencijacija i participacija naš napredak”, zaključuje Otilia Velišek Braško.