4 stvari koje možete da radite kako biste podržali mentalno zdravlje svog deteta

Pokazujte svom tinejdžeru ili tinejdžerki da ih volite i brinete o njihovom zdravlju, istovremeno vodeći računa o sebi

UNICEF
teenage boy and his father in the field
UNICEF/UN0364103/Merino
27 Jun 2022

Bilo da se lepo slažete sa svojim tinejdžerima i tinejdžerkama ili da se suočavate sa izazovima, važno je da im pokazujete da ih volite i podržavate, da možete da im pomognete da prebrode teška vremena i da ste uvek tu za nju ili njega.

Ovo su četiri stvari koje treba da imate na umu kada sa svojim tinejdžerom ili tinejdžerkom vodite „Kako-si-šta-radiš?“ razgovor i kako biste im dali do znanja da ste uvek tu za njega/nju.

1. Podstičite tinejdžere i tinejdžerke da podele svoja osećanja

  • Tražite načine da saznate kako je vaše dete. Pitajte ga kako je prošao dan i čime se bavi. Možete zamoliti vašeg tinejdžera ili tinejdžerku da vam pomogne da obavite nešto, na primer da pripremite večeru, a to vreme možete da iskoristite da ćaskate o tome kako su proveli dan.
  • Podsetite svoje decu da ste uvek tu za njih, u svakoj situaciji, kao i da želite da čujete šta osećaju i o čemu razmišljaju. Nekoliko jednostavnih reči ohrabrenja njemu ili njoj mogu pomoći da se oseća dovoljno ugodno da svoja osećanja podeli sa vama.
  • Važno je da uvažavate i razumete osećanja koja doživljava, čak i kad vam ona izazivaju nelagodu. Kada vam se otvori, možete svom tinejdžeru ili tinejdžerki da upućujete sledeće odgovore „Shvatam“, „deluje kao teška situacija “ ili „to ima smisla“. Lako je primetiti stvari koje vaše dete radi a vama se ne sviđaju. Ali pokušajte i da primetite i da pohvalite tinejdžere kada nešto dobro urade – čak i nešto jednostavno, kao što je pospremanje za sobom.

2. Odvojite vreme kako biste pružili podršku vašem tinejdžeru ili tinejdžerki

  • Dogovarajte se o uvođenju novih rutina ili ostvarivih dnevnih ciljeva. Mogli biste da se dogovorite da kućne poslove obavlja u pauzama od učenja ili da postavite cilj da domaći završi pre večere.
  • Adolescencija znači nezavisnost! Pokušajte da svom detetu obezbedite odgovarajuće vreme i prostor da bude samo. Potreba za osamom je normalan deo odrastanja.
  • Pronađite nekoliko načina na koje možete svog tinejdžera ili tinejdžerku ku da podstičete da pravi pauze (od učenja, kućnih poslova ili drugih aktivnosti kojima se bavi) kako bi radili stvari u kojima uživaju. Ako se vaše dete oseća frustrirano, zajedno sa njim radite na pronalaženju nekih rešenja za probleme sa kojima se suočavaju. Pokušajte da ne preuzimate stvari u svoje ruke i da govorite tinejdžerima šta treba da urade.

3. Zajedno rešavajte sukobe

  • Saslušajte stavove svog deteta i pokušajte mirno da rešite sukob. Zapamtite: svi mogu biti pod stresom!
  • Nikad ne razgovarajte o nekom problemu kada ste ljuti. Udaljite se, udahnite i smirite se – o njemu možete kasnije da razgovarate.
  • Izbegavajte borbu za prevlast. Tinejdžerima može biti teško da drže stvari pod kontrolom sada kada svet deluje nepredvidljivo a opcije ograničene. Koliko god vam se trenutno to činilo teškim, pokažite empatiju za njihovu želju da preuzmu kontrolu u zastrašujućim vremenima, nemojte pokušavati da se borite protiv nje ili da je svladate.
  • Budite iskreni i transparentni sa tinejdžerima i tinejdžerkama: možete im staviti do znanja da se i vi nalazite pod dodatnim stresom. Možete im pomoći da shvate da su njihova osećanja OK tako što ćete im pokazati kako vi sami izlazite na kraj sa teškim osećanjima.
  • Kada postoji neki sukob, odvojite vreme da razmislite o tome kako vi i vaše dete možete da ga rešite. Možete sa svojim tinejdžerom ili tinejdžerkom da razgovarate o tim razmišljanjima, kako bi uvideli kako vi procesuirate ideje.

4. Brinite o sebi

Negovatelji moraju da se nose s mnogo toga. Potrebno je da se brinete i o samima sebi i da podržavate sami sebe. Samobriga je takođe dobar način da postavite uzor svom detetu.

  • Ne oklevajte da druge zamolite za pomoć kada se osećate preopterećeni. To osećanje je normalno i OK. Pronađite člana porodice ili nekog s kim možete da porazgovarate.
  • Izdvojite vremena za odnose sa drugim ljudima. Pokušajte da nađete nekoliko ljudi sa kojima možete da delite osećanja i iskustva. Svakog dana odvojite neko vreme koje ćete provoditi sa njima, kako biste proverili kako se osećate. 
  • Odvojite tokom dana vremena za stvari koje vam pomažu da se izborite i upravljate svojim stresom. Bilo da imate puno ili malo obaveza tokom dana, znamo da je odvajanje vremena za da se posvetite sebi od suštinske važnosti za vašu dobrobit. Bavljenje stvarima koje volite ili jednostavno odvajanje nekoliko minuta za odmor tokom dana može vam pomoći da se opustite i povratite energiju.  
  • Isprobajte različite strategije izlaženja na kraj sa stresom koje su za vas delotvorne. Na primer: upražnjavanje vežbi, razgovor sa prijateljima, sačinjavanje spiska stvari koje treba da uradite ili pravljenje planova, održavanje rutina i struktura, razmišljanje o stvarima koje Vas čine ponosnim ili zbog kojih se osećate zahvalnim, bavljenje stvarima koje volite, kao što su muzika, umetnost, ples ili vođenje dnevnika.


Poruke u ovom vodiču je pripremila Referentna grupa za mentalno zdravlje i psihosocijalnu podršku Međuagencijskog stalnog komiteta.