Rodno odgovorne metode podučavanja
“Skriveni kurikulum” kroz prizmu rodno odgovornih metoda podučavanja
- Dostupno u:
- Bosanski/Hrvatski/Srpski
- English
U partnerstvu sa organizacijom “Genesis” iz Banja Luke, a u sklopu aktivnosti IT Girls klubova, UNICEF je tokom prethodnih mjeseci radio na razvijanju nastavničkih resursa iz oblasti rodno-odgovornog podučavanja, a rezultati su predstavljeni na završnoj prezentaciji projekta IT Girls inicijative „Rodno odgovorne metode podučavanja“.
“UNICEF u BIH ponosno stoji iza inicijative IT Girls, kojom se nastoje demistificirati STEM područja i osnažiti djevojčice za zanimanja 21. stoljeća. Nastavnici i nastavnice naših IT Girls klubova su neizmjerno važan izvor informacija za dizajn naših programa, i danas svjedočimo uspješnoj implementaciji jedne inicijative koja je nastala kao odgovor na potrebu da se umanji diskrepanca između onoga što promičemo i načina na koji to činimo”, kazala je na otvaranju završne prezentacije Sanja Kabil, voditeljica programa obrazovanja u UNICEF BiH potcrtavši kako “Ne možemo očekivati da djevojčice imaju dovoljno samopouzdanja da se isprobaju u STEM područjima ukoliko ih izlažemo isključivo inžinjerima, a ne inžinjerkama, matematičarima, a ne matematičarkama.
Zašto je važno primjenjivati rodno odgovorne metode podučavanja, pojasnio je prof. dr Srđan Dušanić, potcrtavajući kako je ovo, gledajući naš kontekst, prilično inovativno.
“Rodno odgovorno podučavanje važno je koliko i rodna ravnopravnost. Rodna ravnopravnost je nažalost još uvijek tabuizirana. Ovakvi programi su me animirali da i sam bolje shvatim ozbiljnost tog problema i kuda to vodi. Nadam se da ćemo na ovaj način osvijestiti svu širinu ovog problema, a tvrdim da brojni prosvjetni radnici, počevši od fakulteta, preko osnovnog i srednjeg obrazovanja, i naših obrazovnih institucija – zavoda i ministarstava, nisu uopšte svjesni ovog problema”, kazao je prof.dr. Dušanić.
U sklopu IT girls inicijative, koju zajednički implementiraju UNDP, UNICEF i UN Women, 2019. su u školama u Bosni i Hercegovini osnovani IT girls klubovi s ciljem poticanja djevojčica da razvijaju vještine programiranja i vještine za 21. vijek. Praćenjem razvoja inicijative utvrđeno je da je potrebna dodatna eksterna podrška nastavnom osoblju i službama škole, te je formirana eskpertska grupa sastavljena od stručnjaka i stručnjakinja iz oblasti pedagogije, psihologije, nauke roda i inženjerstva koja je, na temelju analize nastavnih jedinica obrađenih u dostupnim udžbenicima koji se koriste u bh. školama, razvila priručnik koji je namijenjen samostalnom radu nastavnika u analizi i unaprjeđenju nastavnog procesa iz perspektive rodno-odgovornog podučavanja.
Dvije grupe nastavnica i nastavnika i profesorica i profesora osnovnih i srednjih škola, njih ukupno 38, prošlo je i pilot trening trenera/trenerica kako bi proširili znanje i vještine o rodno-odgovornim metodama podučavanja u STEM oblastima (nauka, tehologija, inžinjerstvo, umjetnost i matematika). Na osnovu iskustava i povratnih informacija validirani su „Priručnik za edukatore o rodno odgovornom podučavanju“ i „Priručnik za upoznavanje nastavnica i nastavnika sa metodama rodno odgovornog podučavanja“ koji su predstavljeni i podijeljeni na Završnoj prezentaciji.
“Škola, odnosno učitelji i učiteljice, nastavnici i nastavnice, i profesori i profesorice u njoj su jedan od važnih faktora socijalizacije. Ne možemo na razvoj djeteta gledati isključivo kroz porodicu i razmišljati o tome da su samo roditelji ti koji su odgovorni za razvoj dječije ličnosti. Upravo zbog toga je važno da prosvjetni radnici i radnice imaju edukacije iz rodno odgovornog podučavanja, kako bi na adekvatan način, bez stereotipa – i pozitivnih i negativnih, obrazovali dječake i djevojčice, mladiće i djevojke. Kako bi im pomagali i otvarali vidike, omogućavali im da budu ono što jesu i što smatraju da jesu”, kaže prof.dr. Ivana Zečević, jedna od članica ekspertne grupe koja je na završnoj prezentaciji predstavila „Analizu i obogaćivanje nastavnih sadržaja prema principima rodno odgovornog podučavanja“.
Prof.dr. Zilha Spahić Šiljak koja je na završnoj prezentaciji govorila na temu „Koncept roda, rodno osjetljiva upotreba jezika i slika u školama“ posebno podcrtava značaj rodno odgovorne pedagogije:
“Ona zapravo uključuje ne samo nastavni kadar nego cijelu školsku ili univerzitetsku zajednicu, i pored formalnog kurikuluma, nastavnog plana i programa kojeg imamo u obrazovnim institucijama, važan je i onaj “skriveni kurikulum”, a koji pokazuju nastavnici tokom svojih predavanja u radu sa svojim učenicima i studentima”, kaže, pojašnjavajući kako je “taj skriveni kurikulum zapravo refleksija društvenih normi – načina na koji mi učimo i kreiramo rodne uloge.”
“Ako nastavni kadar nije rodno senzibiliziran, onda će kroz ovaj skriveni kurikulum posredovati diskriminatorne, seksističke, pa često i mizogine poruke učenicima, ili neće biti dovoljno osjetljiv na seksizam i diskriminaciju na rodnoj osnovi koja najčešće prolazi neprimijećeno ispod radara”, pojasnila je lektorica Danijela Vasić.
Na završnoj prezentaciji predstavljena je i “Virtuelna učionica” dostupna na youtube kanalu “Genesisa” kroz koju se u četiri videa zainteresirani nastavnici i nastavnice mogu pobliže upoznati sa rodno odgovornim podučavanjem.
Izvršna direktorica organizacije “Genesis” Dijana Pejić na kraju je potcrtala kako su treninzi bili izuzetno uspješni, posebno jer su održani u uslovima pandemije COVID-19, online putem Zoom platforme, ali da to nije spriječilo učesnice i učesnike da se aktivno uključe.
“Cilj online treninga, koji su održani kroz 8 modula, bio je da se pruži podrška nastavnicama i nastavnicima iz osnovnih, i profesoricama i profesorima iz srednjih škola u razvijanju rodno senzitivnih metoda podučavanja koji predstavljaju preduslov za uključivanje većeg broja djevojčica u STEM oblastima. Naravno, to je moguće uvesti i u sve ostale nastavne predmete kao što smo čuli od naših profesorica”, kazala je Dijana Pejić potcrvajaući kako je na ovaj način predstavljen inovativan pristup u obrazovanju koji je zasnovan na brizi o rodnoj jednakosti i ravnopravnosti u učionici i tokom podučavanja:
“Bio je veliki broj zainteresiranih koji su poslušali naše eksperte i ekspertice, vjerujem da je bilo korisno, interesantno, iscrpno i dosta zahtjevno, ali vjerujem da su svi izašli obogaćeni za mnoštvo novih znanja, vještina i osviješteni o nekim temama o kojima do tada nisu mnogo znali”, zaključila je Dijana Pejić.
