MLADI ZA BOLJE MEDIJE: Kako se snaći u vrtlogu vijesti?

U Zavidovićima, Bijeljini, Brčkom, Jajcu i Travniku u sklopu projekta "Mladi za bolje medije" tokom septembra je održana serija radionica za mlade, na temu medijske pismenosti i otpornosti mladih na dezinformacije o imunizaciji.

Mladi su na radionicama razgovarali i učili o tome šta znači biti medijski i informacijski pismen, kako prepoznati dezinformacije, teorije zavjera, manipulativne i štetne sadržaje u medijima i na društvenim mrežama, na koji način provjeriti informacije koje se plasiraju kroz tradicionalne i online medije i društvene mreže, te na koje izvore se najbolje osloniti kada su u pitanju informacije o zdravlju.

Ilma, učenica četvrtog razreda Gimnazije +u Zavidovićima kaže kako je radionica ispunila njena očekivanja:

“Ranije sam prisustvovala na nekoliko radionica na ovu temu, a i sama sam jednu vodila. Zanimljivo mi je i sviđa mi se što imamo praktični dio kojeg uvijek treba što više. Naučila sam dosta toga što se tiče fakulteta koji ću upisati – a to su međunarodni odnosi ili digitalne komunikacije i odnosi sa javnošću”, kaže Ilma, potcrtavajući značaj medijske pismenosti mladih, posebno u današnjem vremenu:

“Veoma je bitno da se mladi informišu u ovim pitanjima, jer su dio naše svakodnevnice, koju ne možemo izbjeći i zato je bolje da budemo što više medijski pismeni kako bismo znali da se snađemo. Kao što je uvijek bilo bitno da znamo čitati i pisati, danas je toliko bitno i da znamo koristiti medije.”

Da je medijska pismenost mladih vrlo važna smatra i Zeid, učenik IT gimnazije u Travniku:

“Živimo u dobu gdje su sve informacije jako dostupne, i problem mladih je jer nemaju dovoljno razvijeno kritičko razmišljanje da bi sami ustanovili da li je nešto tačno, i svemu vjeruju. Ogroman broj stranica se konstantno otvara i širi se veliki broj dezinformacija koje omladinu mogu usmjeriti u pogrešnu stranu. Ovakve radionice nam mogu pomoći da nađemo način na koji ćemo provjeriti kredibilitet nekog portala i sadržaja. Informatička pismenost se obrađuje i kroz nastavu na neki način, ali su sadržaji i programi često zastarjeli i trebala bi se uvesti unaprijeđena verzija”.

Amra, koja ide u opću gimnaziju u Travniku, smatra da mladi trebaju steći osnove medijske pismenosti kako bi bolje razumijevali informacije koje sve češće dobijaju, kako preko tradicionalnih medija, tako i preko društvenih mreža.

“Mislim da bi trebalo biti obavezno da se  i u školama edukujemo o ovoj temi. I da bi u školama trebalo biti bar nekoliko časova godišnje kako mladi ne bi upadali u vrtlog lažnih vijesti”, kaže Amra, dok Tarik, učenik četvrtog razreda Gimnazije iz Zavidovića kaže kako je medijsko opismenjavanje ove, važno i za buduće generacije:

“Mislim da su ova i slične radionice važne jer smo mi budućnost, i kad-tad će buduće generacije biti ovisne o nama u nekom smislu, da uče nešto od nas, i da mi svoje znanje prenosimo na njih.”.

Profesor filozofije i sociologije Adnan Starčević, koji je prisustvovao radonici u Zavidovićima, kaže kako je kod mladih potrebno što više poboljšavati medijsku i informacijsku pismenost:

“Važno je da su upoznati sa različitim izvorima informacija i da su u stanju razlikovati tačne od netačnih. Mislim da će ovo zaista pomoći mladim ljudima da budu u stanju prvenstveno razumjeti važnost informacije, onoga što im se nudi, i da to znaju iskoristiti za svoj lični napredak”, kaže, dodajući kako ga je učešće na radionici potaklo na neke ideje o tome kako bi ove teme mogao obrađivati i na svojim časovima.

Radionice su održane u sklopu projekta "Mladi za bolje medije", koji finansira Evropska unija u Bosni i Hercegovini, a zajednički implementiraju Mediacentar Sarajevo i JaBiHEU, u saradnji sa UNICEF-om BiH i uz podršku USAID Bosnia and Herzegovina.

Medijska istraživačica i trenerica Mediacentra Sarajevo Anida Sokol kaže kako je odaziv mladih na radionice bio odličan:

“Kroz radionicu pokušavamo da potaći mlade da istraže neki portal, nauče šta je to vjerodostojan izvor, promišljaju o određenim tekstovima, i zaista su uvijek sjajno radili takve zadatke – da provjere impresum, da vide ko su odgovorne osobe za određen sadrđaj, ako ima neki izvor u tekstu da ga provjere i nađu relevantne informacije o njemu. Tako najbolje potičemo mlade da promišljaju o sadržajima koje čitaju. Važno je da se ovakve radionice izvode u školama s obzirom da mladi kroz formalno obrazovanje nemaju puno prilika da se susreću sa ovakvim temama”.

“Svi znamo da su medijska, digitalna, naučna i zdravstvena pismenost važne za društvo, ali često ne znamo kako da djecu i sebe naučimo da budemo oprezniji u tom okruženju u kojem smo bombardovani sadržajima sa društvenih mreža i interneta uopšte. Čini se da postoji veliki raskorak između onoga čemu su djeca izložena kada pregledaju neke sadržaje, i onoga što im se nudi u školama gdje se radi po starim nastavnim planovima i programima koji ne prate šta se trenutno dešava”, kaže naučna novinarka i komunikatorica Jelena Kalinić, upozoravajući kako se u tom raskoraku može desiti da se djeca susretnu sa pogrešnim informacijama i povjeruju im:

“Kako mladi često prate teme vezane za ljepotu i zdravlje, takve dezinformacije mogu ugroziti i njihovo zdravlje i zdravlje čitavih porodica, pa i ekonomski ih ugroziti ako im se na primjer ponude neka sredstva nadriliječnika koja nisu medicinski i naučno utemeljena i oni ih kupe. Mi djeci naravno ne možemo pokazati sve te primjere, ali možemo da ih naučimo koji su to znakovi upozorenja da nešto nije u redu i da nečemu ne treba vjerovati”.