„Nijedno dijete ni mlada osoba ne smije odrastati u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti!“
Održan Stručni skup o prijedlogu Nacionalnog akcijskog plana za EU Jamstvo za svako dijete
- Dostupni jezici:
- Hrvatski
- English
„Nijedno dijete niti mlada osoba ne smije odrastati u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti!“
Zajednički je to zaključak Barbare Vukas, Stele Tonner, Lare Mrzljak, Norme Marčec, Ane Jerčinović i Ivana Gudelja, mladih koji su se uključili u panel raspravu sa stručnjacima te izrazili svoje zadovoljstvo pruženom prilikom za sudjelovanje, ali i istaknuli kako je važno osigurati participaciju upravo onih najranjivijih. Upozorili su i na nejednak pristup uslugama, nejednake prilike te važnost kontinuiranog truda u postizanju razumijevanja između djece i odraslih.
Ovih šestero adolescenata sudjelovalo je zajedno s više od 60 djece i mladih u UNICEF-ovim konzultacijama u procesu oblikovanja Nacionalnog akcijskog plana.
Djeca i mladi su i na Skupu, a i tijekom konzultacija istaknuli važnost osiguravanja pristupa predškolskom odgoju i obrazovanju za svu djecu, besplatnim obrocima u školama i školskim izletima za djecu u nepovoljnom položaju kao i integrativnim, dostupnim i kvalitetnim socijalnim uslugama za djecu u svim zajednicama, uključujući udomiteljstvo. Jasno su zatražili i određivanje prioriteta u stambenoj potpori za najugroženije skupine djece, uključujući djecu koja izlaze iz alternativne skrbi te više pedijatara i liječnika školske medicine, radionice o reproduktivnom zdravlju te bolji pristup uslugama mentalnog zdravlja diljem Hrvatske.
Više o konzultacijama s djecom i mladima pročitajte OVDJE.
Panel rasprava bila je dio Stručnog skupa i konzultacija sa stručnjacima, djecom i mladima o prijedlogu Nacionalnog akcijskog plana za provedbu preporuka Vijeća Europske unije o uspostavi Europskog jamstva za djecu, održanog u četvrtak, 22. prosinca 2022. godine.
Za izradu Nacionalnog akcijskog plana za EU Jamstvo za svako dijete zaduženo je Ministarstvo rada mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao koordinativno tijelo koje integrira i povezuje sva područja zaštite prava djece u sustavima zdravstva, odgoja i obrazovanja, stanovanja, pravosuđa i socijalne skrbi.
Metoda izrade Nacionalnog plana bila je participativna, u njegovu je izradu je uključen veliki broj stručnjaka i zainteresiranih dionika, čime je omogućen usklađen i koordiniran pristup u daljnjem unaprjeđenju prava djece.
Republika Hrvatska jedna je od sedam zemalja Europske unije u kojoj se provodi faza III EU Jamstva za svako dijete, inicijativa Europske komisije koja ima za cilj osigurati da najranjivija djeca u EU imaju pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju, uslugama skrbi za djecu, adekvatnim uvjetima stanovanja i kvalitetnoj prehrani, a sve kako bi se osigurala progresivna realizacija dječjih prava u Europi. Jer, unatoč dosadašnjim naporima država Europske unije, uključivo i Republike Hrvatske, još uvijek svako peto dijete živi u uvjetima u kojima ne mogu ostvariti svoj puni potencijal, a otežan im je i pristup osnovnim uslugama te prilikama za sudjelovanje.
U Hrvatskoj treću fazu EU Jamstva za svako dijete već dvije godine provodi Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s 11 provedbenih partnera, lokalnom zajednicom i Vladom Republike Hrvatske i to u tri područja intervencija: pristup integriranim uslugama zaštite djece i podrške obiteljima, uslugama rane intervencije u djetinjstvu te kvalitetnom i inkluzivnom predškolskom odgoju i obrazovanju.
Ključna iskustva stečena u protekle dvije godine reflektirana su i u nacrtu Nacionalnog akcijskog plana što ga čini dodatno snažnim dokumentom kojim Republika Hrvatska ispunjava svoju odgovornost prema djeci, stvarajući uvjete za njihov optimalni razvoj i realizaciju prava.
Tijekom razvoja Nacionalnog akcijskog plana UNICEF je u različitim fazama pružio svoju organizacijsku i stručnu podršku; najprije kroz izradu dubinske analize, za koju je angažiran nacionalni tim stručnjaka uz podršku Regionalnog ureda UNICEF-a za Europu i Središnju Aziju, a zatim i kao dio radne skupine za izradu Nacionalnog akcijskog plana u koju je bilo uključeno više od 20 vladinih i drugih relevantnih tijela. Jedan dio podrške odnosio se i na savjetovanje za izradu prijedloga okvira za praćenje i evaluaciju Plana, a koji će omogućiti pouzdano praćenje ostvarivanja njegovih rezultata na svim razinama.
„Ovaj Nacionalni akcijski plan jamstva za djecu doprinos je izgradnji uključivog i otpornog društva, uz rad na prekidanju kruga siromaštva i socijalne nejednakosti, a za dobrobit djece. Vjerujem da ćemo na današnjem stručnom skup imati prilike razmijeniti mišljenja i dodatno raspravili o svim izazovima pred nama, kako bismo zajedničkim djelovanjem djeci u riziku od siromaštva i djeci u najnepovoljnijem položaju osigurali jednake mogućnosti i razvoj punih kapaciteta za sretno djetinjstvo.“
„Sve ove intervencije u sklopu pilot-programa bilo je moguće ostvariti jedino u snažnom i podržavajućem partnerstvu – s obiteljima, stručnjacima, općinama Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Podturen, Pribislavec, gradom Čakovcem, Međimurskom županijom, 11 provedbenih partnera, Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kao i drugim ministarstvima, Vladinim uredima, Vijećem romske nacionalne manjine Međimurske županije, i brojnim ustanovama. Posebno smo ponosni i na suradnju s mladima koji su također dali svoj doprinos kroz dijeljenje svojih stavova i mišljenja te aktivnu participaciju u procesu oblikovanja Nacionalnog akcijskog plana, a neki od mladih iz Međimurske županije bili su uključeni i u programe razvoja znanja i vještina 21. stoljeća u kojima su ostvarili zapažene rezultate.“
Osvrt na Nacionalni akcijski plan dale su i stručnjakinje za pitanja siromaštva i prava djece, izv. prof. dr. sc Ivana Dobrotić, izv.prof. dr.sc. Marijana Kletečki Radović te izv.prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina s Pravnog fakulteta u Zagrebu-Studijski centar socijalnog rada, a skup je završio odgovorima na brojna pitanja iz publike.
Pilot-program „Faza III: Testiranje Jamstva za svako dijete“, financiran sredstvima Europske unije provodi se u 7 zemalja Europske unije, s ciljem osiguravanja svoj djeci pristup osnovnim uslugama, kao što su zdravstvena zaštita, obrazovanje, kvalitetna prehrana, kvalitetni uvjeti stanovanja i usluge brige o djeci.
U Hrvatskoj je ovaj pilot-program usmjeren prvenstveno na djecu s teškoćama, djecu koja žive u osjetljivom obiteljskom okruženju te djecu pripadnike rasnih ili nacionalnih manjina. Provodi se u sedam općina Međimurske županije, a kroz suradnju i znanje implementacijskih partnera intervencije se odvijaju u trima područjima: integrirane usluge zaštite djece i podrške obiteljima, usluge rane intervencije te pristup kvalitetnom predškolskom odgoju i obrazovanju.
©UNICEF, 2022 „Informacije i stavovi sadržani u ovom članku pripadaju autorima i ne odražavaju nužno službeno stajalište Europske unije. Niti institucije ni tijela Europske unije, niti bilo koja osoba koja djeluje u njihovo ime ne mogu se smatrati odgovornima za upotrebu informacija sadržanih ovdje."
