Persona Doll od najranije dobi uči prepoznati nepravdu u društvu
Edukacija o metodi Persona Doll dio je programa EU Jamstvo za svako dijete
- Hrvatski
- English
Predrasude i stereotipi počinju se razvijati već između treće i četvrte godine života, a kako bi se ta tema na razumljiv i prihvatljiv način približila djeci te dobi, osmišljena je metoda Persona Doll, u slobodnom prijevodu Lutka osoba. Ova metoda specifična je po tome što se lutka koristi kao medijator između odgojitelja i djece te im donosi razne antidiskriminacijske scenarije.
Metoda Persona Doll dio je obrazovanja i odgoja za društvenu pravdu, a edukacije se organiziraju za odgojitelje, učitelje, pedagoge, psihologe, socijalne pedagoge i sve one koji se bave obrazovanjem djece predškolske i ranije osnovnoškolske dobi.
Edukacije o ovoj poznatoj metodi organizira Pučko otvoreno učilište Korak po korak u sklopu pilot-programa Faza III: Testiranje Jamstva za svako dijete koji, financiran sredstvima Europske unije, u Međimurju provodi Ured UNICEF-a za Hrvatsku.
„To je metoda čiji je glavni cilj, osim emocionalne pismenosti, naučiti djecu da prepoznaju nepravdu u društvu, pogotovo nepravdu koja se događa među njima, drugoj djeci te reagiraju na nju“, objašnjava edukatorica Bojana Gotlin.
„Metoda je specifična po tome što se lutka, koja je lutka osoba i zovemo ju Persona Doll, koristi kao medijator u razgovoru između odgojitelja i djece. Lutka je prijatelj djece i povremeno dolazi u vrtićku skupinu, ne više od jednom mjesečno te polovinu susreta donosi antidiskriminacijske scenarije koji služe tome da djeca prepoznaju nepravdu i raspravljaju o njoj i predlažu eventualna rješenja. Drugu polovinu susreta predstavlja vesele i vedre situacije kako bi ostala u pozitivnom ozračju“, objašnjava Bojana Gotlin, jedna od edukatorica ove metode u POU Korak po korak, inače i odgojiteljica u dječjem vrtiću.
Za uspjeh edukacije Persona Doll ključno je polaznicima kvalitetno objasniti kako da stvore identitet lutke koji se posebno osmišljava za svaku grupu.
„Mogu se obrađivati jednostavne svakodnevne teme, ali odgojitelji trebaju dobro i pažljivo osmisliti scenarije u kojim će djeca moći davati svoje sugestije, odnosno rješavati nekakve problemske situacije. To su razne diskriminacije koje se dešavaju i u vrtićima i u društvu – poput izostavljanja, ignoriranja, ruganja, pa čak i težih situacija. Dakle, mi pripremamo situacije tako da ih lutka donese djeci, odnosno da ona predstavi problem maltretiranja, bullyinga…“, nastavlja.
„Lutka simulira neke životne situacije koje je doživjela negdje izvan vrtića i dolazi djeci prepričati jer je predškolsko doba, upravo to najranije doba, najvažnije da se s djecom počne s radom na društvenoj pravdi, posebno u dobi između tri i četiri godine jer upravo se tada počnu razvijati predrasude i stereotipi. Djeca već tada razmišljaju ono što je slično meni je dobro, a ono što nije, nije dobro!“
„Iako dob od tri, četiri godine izgleda „premlada“ za razumijevanje koncepta društvene pravde, iskustvo je pokazalo da to nije problem ako odgojiteljica s djecom redovito krene razvijati kulturu dijaloga, odnosno kulturu razgovora. Zapravo se s djecom ne razgovara o društvenoj pravdi nego o nepravdi koja je oko nas jer djeca prepoznaju nepravdu i imaju kapacitet rješavati je, ističe Gotlin.
Njezino iskustvo iz prakse, nastavlja, pokazuje da djeca jako vole kad ih lutka „posjeti“ u vrtiću.
„Više su fokusirana na razgovor kada lutka donese problemsku situaciju nego kada samo odgojiteljica priča jer imaju, s obzirom na to da im je lutka postala prijateljica, veću potrebu joj pomoći. Više se angažiraju.“
Dubravka Grgošić Dragić, njezina kolegica edukatorica te odgojiteljica u dječjem vrtiću, dodaje kako ima izuzetno pozitivna iskustva s ovom metodom.
„Osim svog osobnog identiteta lutka ima dio identiteta djece iz grupe tako da se djeca mogu lako s njom poistovjetiti i onda su problemi koje lutka donese, odnosno situacije koje su diskriminirajuće, djeci puno jasniji“, objašnjava.
Odgojiteljice u dječjim vrtićima, polaznice edukacije koju smo posjetili u Čakovcu, oduševljene su metodom koju planiraju odmah i primjenjivati u svom radu.
„U skupini imamo jedno dijete koje druga djeca zadirkuju i isključuju ga iz grupe jer ne govori dobro hrvatski. Mislim da ćemo moći iskoristiti tu problemsku situaciju. Mislim da će djeci to biti vrlo interesantno i zanimljivo. Kroz predstavljanje lutke rješavat ćemo problemske situacije koje će se dešavati u skupini“, kazala nam je Ivana Huzjak iz čakovečkog Dječjeg vrtića Cipelica.
Sličan izazov u svojoj grupi ima i Lana Kovačević, odgojiteljica u Dječjem vrtiću Maslačak iz Murskog Središća.
„U vrtiću imamo integrirani program romske nacionalne manjine tako da imamo skupinu u kojoj vlada dosta jezičnih barijera. Lutku ćemo primijeniti za poboljšanje trenutnih izazova u skupini. Poznavajući skupinu djece koju vodim, mislim da će jako dobro reagirati. Oni su već upoznati s lutkama i dramaturgijom, no ovo zapravo nije animiranje već prezentiranje. Događaji nisu izmišljeni ni animirani, dakle identitet mora biti napravljen u skladu s problemima skupine koje smo uočili“, ističe Lana Kovačević.
Ivona Udovčić Goričanec, odgojiteljica u Dječjem vrtiću Cvrčak, produžnom odjelu Krijesnice, također očekuje dobra iskustva s primjenom ove metode u svojoj grupi.
„Očekujem da će biti znatiželjni i oduševljeni. Oni su inače kreativni u pitanjima i rješenjima, tako da stvarno jedva čekam vidjeti o čemu oni razmišljaju. Baš mi je zanimljivo što lutka donosi neki problem o kojem svi šutimo. Te različitosti su velike, ljudi su različiti po puno stvari i već kod djece vidimo puno izazova i teško nam ih je riješiti, a ta lutka će nam jako pomoći u tome“, optimistična je Ivona Udovčić Goričanec.
S glavnim ciljem smanjenja dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti za svu djecu diljem Europske unije, Europska komisija u partnerstvu s UNICEF-om, provodi pilot-program “Faza III: Testiranje Jamstva za svako dijete” u Bugarskoj, Hrvatskoj, Grčkoj, Njemačkoj, Italiji, Litvi i Španjolskoj.
Hrvatska je dobila priliku da testira EU Jamstvo za svako dijete u suradnji s Europskom komisijom i UNICEF-om kako bi radila na rješavanju dječjeg siromaštva i socijalne isključenosti. Za razvoj modela novih usluga i najbolje prakse za djecu i njihove obitelji UNICEF će upotrijebiti svoje iskustvo, partnerstva i kapacitete modelirajući integrirane multidisciplinarne, adekvatno financirane usluge u obitelji i zajednici u Međimurskoj županiji, regiji s ograničenim pristupom uslugama zaštite djece i podrške obiteljima. UNICEF-ov pristup uključuje tri komponente: pristup uslugama zaštite djece i podrške obitelji, pristup predškolskom obrazovanju i pristup uslugama rane intervencije u djetinjstvu.
©UNICEF, 2021. „Informacije i stavovi sadržani u ovom članku pripadaju autorima i ne odražavaju nužno službeno stajalište Europske unije. Niti institucije ni tijela Europske unije, niti bilo koja osoba koja djeluje u njihovo ime ne mogu se smatrati odgovornima za upotrebu informacija sadržanih ovdje."
POU Korak po korak je implementacijski partner Ureda UNICEF-a za Hrvatsku u provođenju pilot programa "Faza III: Testiranje Jamstva za svako dijete u Hrvatskoj", koji financira Europska unija.
