Izvještaj o mentalnom zdravlju djece i mladih u svijetu
„Mentalno zdravlje dio je fizičkog zdravlja - ne možemo si dopustiti da ga i dalje promatramo drugačije“
NEW YORK, ZAGREB, 5. listopada 2021. – Djeca i mladi mogli bi osjećati utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje i opću dobrobit u narednim godinama, upozorio je UNICEF u svom izvještaju objavljenom 5. listopada.
Izvještaj Stanje djece u svijetu 2021 sa sloganom „On My Mind: promoting, protecting and caring for children’s mental health“ predstavlja UNICEF-ov najopsežniji uvid u mentalno zdravlje djece, adolescenata i skrbnika u 21. stoljeću. Čak i prije pojave pandemije COVID-19, djeca i mladi suočavali su se s izazovima mentalnog zdravlja bez značajnih ulaganja u njihovo rješavanje.
Najnovije dostupne procjene ukazuju na to da na globalnoj razini s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem živi više od 1 od 7 adolescenata u dobi od 10 do 19 godina. Gotovo 46.000 adolescenata počini samoubojstvo svake godine, što je među prvih pet uzroka smrti u toj dobnoj skupini. Istovremeno, postoje veliki nesrazmjer između potreba i ulaganja sredstava u mentalno zdravlje. Izvješće otkriva da se oko 2 posto državnih proračuna za zdravstvo usmjerava u mentalno zdravlje.
„Iza svih nas, a posebice djece, dugih je 18 mjeseci. Uz zatvaranja širom svijeta i ograničenja kretanja koja su bila usko vezana uz pandemiju, djeca su provela godine svog života daleko od obitelji, prijatelja, učionica i igre – ključnih elemenata djetinjstva“, poručila je izvršna direktorica UNICEF-a Henrietta Fore. „Utjecaj je značajan i to je samo vrh sante leda. Čak i prije pandemije, previše je djece bilo opterećeno težinom neriješenih problema mentalnog zdravlja. Vlade ulažu premalo u rješavanje ovih kritičnih potreba. Ne pridaje se dovoljno važnosti odnosu između mentalnog zdravlja i budućeg kvalitetnog života.”
Najvažniji pokazatelji mentalnog zdravlja djece i mladih u Europi
Učestalost mentalnih poremećaja kod djevojčica i dječaka u Europi između desete i devetnaeste godine je 16,3 posto dok je za istu dobnu skupinu na razini svijeta učestalost 13,2 posto. Procjenjuje se da 9 milijuna djece i mladih u Europi, iz ove dobne skupine žive s nekim od mentalnih poremećaja. Najveća je učestalost mentalnih poremećaja u Španjolskoj, Portugalu, a najmanja u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Mađarskoj.
U Hrvatskoj je prema dostupnim podacima učestalost mentalnih poremećaja u dobnoj skupini od 10 do 19 godina 11,5 posto, odnosno procjenjuje se da oko 49.272 djevojčica i dječaka živi s nekim od mentalnih poremećaja. Pritom je učestalost nešto veća kod dječaka (10,9 posto) nego kod djevojčica (12,1 posto).
U Europi je samoubojstvo drugi najčešći uzrok smrti među mladima u dobnoj skupini od 10 do 19 godina.
Više informacija o mentalnom zdravlju djece i mladih u Europi dostupno je u ovome dokumentu.
Mentalno zdravlje djece tijekom pandemije COVID-19
Pandemija je uzela svoj danak pa tako prema prvim nalazima međunarodnog istraživanja djece i odraslih koje su u 21 zemlji proveli UNICEF i Gallup, a koje je prikazano u izvješću „Stanje djece u svijetu 2021. godine“, u prosjeku 1 od 5 mladih u dobi od 15 do 24 godine izjavilo je da se često osjeća depresivno ili ima slab interes za obavljanje raznih aktivnosti.
S ulaskom u treću godine pandemije COVID-19, mentalno zdravlje i dobrobit djece i mladih i dalje je itekako ugroženo. Prema najnovijim dostupnim podacima UNICEF-a, globalno je najmanje 1 od 7 djece izravno pogođeno zatvaranjima i ograničenjima, dok je više od 1,6 milijardi djece pretrpjelo neki oblik gubitka u polju obrazovanja. zbog prekida redovnih životnih rutina, obrazovanja i rekreacije, kao i brige za obiteljske prihode i zdravlje mnogi mladi ljudi osjećaju strah, ljutnju i zabrinutost za svoju budućnost. Primjerice, internetsko istraživanje u Kini provedeno početkom 2020. godine, citirano u izvješću, pokazalo je da je oko trećine ispitanika prijavilo osjećaj straha ili tjeskobe.
Trošak za društvo
Dijagnosticirani poremećaji, uključujući ADHD, anksioznost, autizam, bipolarni poremećaj, poremećaj ponašanja, depresiju, poremećaje prehrane, intelektualne teškoće i shizofreniju, mogu značajno naštetiti zdravlju, obrazovanju, životnim ishodima i sposobnosti djece i mladih da privređuju za život.
Iako je utjecaj na živote djece neprocjenjiv, nova analiza Londonske škole ekonomije u izvješću ukazuje da se izgubljeni doprinos ekonomijama zbog mentalnih poremećaja koji dovode do invaliditeta ili smrti među mladima procjenjuje na gotovo 390 milijardi dolara godišnje.
Zaštitni čimbenici
U izvještaju se napominje kako kombinacija genetike, iskustava i čimbenika okoliša od najranijih dana, uključujući roditeljstvo, školovanje, kvalitetu odnosa, izloženost nasilju ili zlostavljanju, diskriminaciji, siromaštvu, humanitarnim krizama i hitnim zdravstvenim situacijama poput COVID-19, oblikuje i djeluje na mentalno zdravlje djece tijekom cijelog njihova života.
Dok zaštitni čimbenici, poput brižnih skrbnika, sigurnog školskog okruženja i pozitivnih odnosa s vršnjacima, mogu pomoći u smanjenju rizika od mentalnih poremećaja izvještaj upozorava na to da značajne prepreke, uključujući stigmu i nedostatak financijskih sredstava, onemogućavaju previše djece u ostvarivanju pozitivnog mentalnog zdravlja ili pristupanju podršci koja im je potrebna.
„Stanje djece u svijetu 2021.“ poziva vlade, kao i partnere iz javnog i privatnog sektora da se obvežu, komuniciraju i djeluju na promicanju mentalnog zdravlja za svu djecu, adolescente i skrbnike te štite one kojima je potrebna pomoć i brinu o najugroženijima, uključujući:
- Hitno ulaganje u mentalno zdravlje djece i adolescenata u svim sektorima, ne samo u zdravstvu, kako bi se podržao pristup u kojemu cijelo društvo radi na prevenciji i skrbi.
- Integriranje i povećanje intervencija temeljenih na dokazima u svim sektorima zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite - uključujući programe roditeljstva koji promiču odgovornu njegu i skrb te podržavaju mentalno zdravlje roditelja i njegovatelja; i osiguravanje podrške mentalnom zdravlju u školama kroz kvalitetne usluge i pozitivne odnose.
- Prekidanje tišine koja okružuje mentalne bolesti, uklanjanjem predrasuda i promicanjem boljeg razumijevanja mentalnog zdravlja i uvažavanjem iskustava djece i mladih.
„Mentalno zdravlje dio je fizičkog zdravlja - ne možemo si dopustiti da ga i dalje promatramo drugačije“, rekla je Fore. „Predugo smo, u bogatim i siromašnim zemljama, vidjeli premalo razumijevanja i premalo ulaganja u kritični element maksimiziranja potencijala svakog djeteta. To se mora promijeniti.“
###
Bilješke za urednike
Procjene uzroka smrti među adolescentima temelje se na podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) predstavljenim u izvještaju „Global Health Estimings 2019.“ Procjene o prevalenciji dijagnosticiranih mentalnih poremećaja temelje se na studiji Globalnog opterećenja bolesti koje je objavio Institut za zdravstvenu metriku i evaluaciju (IHME) 2019. godine.
Nalazi istraživanja o osjećajima depresije ili slabom interesu za obavljanje aktivnosti dio su veće studije koju su zajedno proveli UNICEF i Gallup kako bi istražili međugeneracijsku podjelu. Projekt “Mijenjanje djetinjstva” telefonski je intervjuirao približno 20.000 ljudi u 21 zemlji. Svi uzorci temelje se na vjerojatnostima i nacionalno su reprezentativni za dvije različite populacije u svakoj zemlji: osobe u dobi od 15 do 24 godine i osobe u dobi od 40 i više godina. Područje pokrivanja je cijela država, uključujući i ruralna područja, a okvir uzorkovanja predstavlja čitavo civilno stanovništvo u svakoj dobnoj skupini s pristupom telefonu. Potpune nalaze projekta UNICEF će objaviti u studenom.
Kontakti za medije
O UNICEF-u
UNICEF promiče prava i dobrobit djece u svemu što radimo. U suradnji s partnerima, radimo u nekima od najizazovnijih dijelova svijeta kako bismo pomogli najugroženijoj djeci na svijetu. U više od 190 država i teritorija radimo za svako dijete, s posebnim fokusom na najranjiviju djecu.
Pratite što radimo za djecu i mlade u Hrvatskoj na našem Facebooku, Instagramu, Twitteru i YouTubeu.
