Nakon pranja ruke očistiti ubrusom, a peškire češće prati
Provjeravanje činjenica
Dok smo u izolaciji i održavamo fizičku distancu od drugih ljudi, trudeći se da koronavirus što brže prođe, imamo priliku da čujemo mnogo vijesti i savjete kako „ubiti“ ovu bolest iz nepouzdanih ili neimenovanih izvora.
Na takav članak smo i mi, UNICEF-ovi mladi reporteri „nabasali“ na internetu i odlučili da provjerimo da li je tačan. To je savjet kako prati ruke i kako prati peškire u doba pandemije, koji je objavio portal Antena M.
U članku se kao izvor navodi medij – Elle.rs.
Oba članka počinju rečenicom:
Epidemiolozi smatraju da bi nakon pranja ruku trebalo da koristimo papirni ubrus kojim ćemo osušiti šake, pa tek onda peškir, ukoliko je ostalo nešto vode na njima.
Ne navode se pouzdani izvori za ove savjete, već se u tekstu pominju neimenovani stručnjaci.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) savjetovala je da bi trebalo koristiti jednokratni ubrus, koliko je to moguće, da bi se što efikasnije otklonile bakterije. Dodatno smo pitali i Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZ CG) da li je tačno da nakon pranja ruku treba koristiti ubrus, pa tek onda peškir.
„Ako su ruke osušene ubrusom – nema potrebe za korišćenjem peškira. Ubrus je epidemiološki najzahvalniji i najbolji jer se može samo jednom koristiti. Nakon upotrebe se baca. Dakle, ubrus je idealan, a ako nema ubrusa, tek tada u obzir dolazi peškir. Naravno, čim se nešto više puta koristi –postoje šanse da se na tom predmetu, uključujući i peškire, nađu mikroorganizmi kojima pogoduje sredina kao što je peškir – optimalna vlaga i temperatura, kao i struktura – velika površina vlakana od kojih je napravljen peškir“, navodi se u odgovoru IJZ CG.
U istom tekstu se navodi: „U regularnim uslovima peškiri bi trebalo da se peru već nakon korišćenja od tri do pet puta. Dakle, u ovim specifičnim uslovima taj broj svakako prepolovite.“
Iz IJZ CG odgovaraju:
Poželjno je što češće prati i mijenjati peškire kako biste bili sigurni da oprane i čiste ruke neće biti kontaminirane onim što je na peškiru. Što god to bilo ‒ bakterije ili virusi.
Za ove tvrdnje možemo reći da su tačne.
Međutim, skrećemo pažnju na to da u ovom tekstu nisu korišćeni kredibilni izvori, poput Svjetske zdravstvene organizacije, Instituta za javno zdravlje, Ministarstva zdravlja ili UNICEF-a. Stoga, moramo biti pažljivi čitaoci. Zato UNICEF-ovi mladi reporteri poručuju da treba provjeravati sve informacije sa pouzdanim izvorima.
U želji da doprinesu sprečavanju širenja dezinformacija o koronavirusu i da promovišu pouzdane izvore informacija, UNICEF-ovi mladi reporteri odlučili su da provjeravaju tačnost informacija koje se objavljuju na društvenim mrežama i u medijima, a koje izazivaju pažnju građana. U provjeri tačnosti informacija slijedili su primjere analize sa platforme „Raskrinkavanje” i djelimično koristili njihovu javno dostupnu metodologiju.
