Etičke smjernice

Mediji i prava djeteta

children with camera
UNICEF Montenegro / Dusko Miljanic / 2018

ETIČKE SMJERNICE

Principi etičkog izvještavanja o djeci

Izvještavanje o djeci i mladima ima svoje specifične izazove. U nekim situacijama izvještavanje

o djeci dovodi njih same ili drugu djecu u opasnost od odmazde ili stigmatizacije.

UNICEF je razvio ove principe da bi pomogao novinarima da izvještavaju o pitanjima koja se tiču

djece. Oni su ponuđeni kao smjernice za koje UNICEF vjeruje da će medijima pomoći da

izvještavaju o djeci na odgovarajući način, koji uzima u obzir uzrast djece.

Smjernice žele podržati nastojanja reportera/novinara s usvojenim moralnim kodeksom: služiti interesima javnosti bez ugrožavanja prava djeteta.

 

 Načela

1. Dignitet i prava djeteta moraju se poštovati u svim okolnostima

2. Prilikom intervjuisanja djece i izvještavanja o djeci, posebnu pažnju treba posvetiti pravu svakog djeteta na privatnost i povjerljivost, kako bi se čuli njihovi stavovi, kako bi im se omogućilo da učestvuju u odlučivanju o svemu što ih se tiče i kako bi bili zaštićeni od patnje i odmazde, uključujući i mogućnost patnje i odmazde.

3. Najbolji interes svakog djeteta da bude zaštićeno je iznad svega, uključujući i zalaganje za

dječja prava i promociju dječjih prava.

4. Kod odlučivanja o najboljem interesu djeteta, pravo djeteta da se njegovo mišljenje uzme u obzir biće u skladu s njegovim godinama i zrelošću.

5. Kod pripreme svakog izvještaja, o mogućim političkim, socijalnim i kulturološkim posljedicama treba se savjetovati s bliskim osobama, koje najbolje mogu procijeniti djetetovu situaciju.

6.Nemojte objaviti priču ili sliku koja bi dijete, njegovu braću i sestre ili vršnjake mogla dovesti u opasnost, čak i kada su im imena promijenjena, zamućena ili se uopšte ne koriste.

 

Smjernice za intervju s djecom

1. Nemojte nanositi štetu bilo kojem djetetu; izbjegavajte pitanja, stavove ili komentare koji osuđuju, ne uvažavaju kulturološke vrijednosti djeteta, izlažu ga opasnosti ili poniženju, ili oživljavaju njegovu bol i tugu izazvanu nekim traumatičnim događajima.

2. Ne vršite diskriminaciju prilikom izbora djece za intervju, s obzirom na njihov pol, rasu, religiju, status, obrazovanje ili fizičke sposobnosti.

3. Bez glume/namještanja − ne tražite od djece da kažu nešto ili da učestvuju u priči koja nije dio njihovog ličnog iskustva.

4. Pobrinite se da dijete ili staratelj znaju da razgovaraju s reporterom/novinarom. Objasnite svrhu intervjua i predviđenu namjenu.

5. Potrudite se dobiti odobrenje od djeteta ili staratelja za sve intervjue, snimanje i, kada je to moguće, za dokumentarne fotografije. . Kada je moguće i prikladno, to dopuštenje trebalo bi da bude u pismenom obliku.

Dozvola mora biti dobijena u okolnostima koje će osigurati da dijete i staratelj nijesu ni na koji način prisiljeni i da oni razumiju da su dio priče koja bi mogla biti objavljena i lokalno i globalno. Ovo je obično jedino moguće kada je dozvola napisana na djetetovom jeziku i ako je odluka donesena u konsultaciji s odraslima kojima dijete vjeruje.

6. Obratite pažnju gdje i kako je dijete intervjuisano. Ograničite broj prisutnih, kao i broj

fotografa. Pokušajte osigurati da je djeci ugodno i da su u stanju ispričati svoju priču bez

pritisaka, uključujući i pritiske novinara. U slučaju video, filmskih i radio intervjua, uzeti u obzir

šta izbor pozadine i pozadinskog zvuka mogu nagovijestiti o djetetu i njegovoj priči.

Osigurati da dijete neće biti dovedeno u opasnost ili na drugi način ugroženo ako se pokaže

njegov dom, zajednica ili uopšteno lokacija.

 

Smjernice za izvještavanje o djeci

1. Nemojte dodatno stigmatizovati bilo koje dijete, izbjegavajte kategorizaciju ili opis koji dijete izlažu negativnim reakcijama – uključujući dodatne fizičke ili psihičke patnje, ili doživotno zlostavljanje, diskriminaciju, ili odbacivanje od strane njihovih lokalnih zajednica.

2. Uvijek pružite tačan kontekst za priču ili sliku o djetetu.

3. Uvijek promijenite ime i sakrijte identitet bilo kojeg djeteta koje je označeno kao:

a. žrtva seksualnog zlostavljanja ili iskorišćavanja

b. izvršilac fizičkog ili seksualnog nasilja

c. HIV pozitivno ili živi s AIDS-om, osim ako je dijete, roditelj ili staratelj dalo/dao puni

pristanak, imajući sve potrebne informacije

d. optuženo ili osuđeno za zločin

4. U nekim okolnostima gdje postoji rizik ili potencijalni rizik napada ili odmazde, promijeniti ime djeteta i prikriti identitet bilo kojeg djeteta koje je prepoznato kao:

a. sadašnji ili bivši maloljetni ratnik

b. tražilac azila, izbjeglica ili interno raseljena osoba

5. U nekim slučajevima, korišćenje djetetovog identiteta, njegovog imena i/ili prepoznatljive slike je u djetetovom najboljem interesu. Ipak, kada je korišćen identitet djeteta, ono uvijek mora biti zaštićeno od povreda i treba mu pružiti podršku protiv bilo kakve stigmatizacije ili napada.

 

Neki primjeri ovih posebnih slučajeva su:

a. Kada dijete samo zatraži kontakt s reporterom/novinarom, želeći da primijeni svoje pravo na

slobodu izražavanja i pravo da njegovo mišljenje bude uvaženo.

b. Kada je dijete dio trajnog programa aktivizma ili socijalne mobilizacije i želi da bude tako

predstavljeno.

c. Kada je dijete angažovano u psiho-socijalnom programu i javno predstavljanje njegovog imena i identiteta je dio njegovog zdravog razvoja.

6. Potvrditi tačnost svega što dijete ima da kaže, bilo u razgovoru s drugom djecom ili nekom odraslom osobom, a najbolje i s jednima i s drugima.

7. Kada nijeste sigurni da li je dijete u opasnosti, radije napravite izvještaj o opštoj situaciji  nego priču o jednom djetetu, bez obzira na to koliko je vrijedna priča.

 

Korišćenje UNICEF-ovih materijala

Svi UNICEF-ovi materijali su zaštićeni autorskim pravima, uključujući tekst, fotografije, slike i

video materijale. Dozvola za korišćenje i reprodukciju bilo kojeg materijala mora biti zatražena

od UNICEF-ove kancelarije iz koje materijal potiče. Dozvola će biti dodijeljena samo pod uslovima preciziranim u ovom dokumentu.

 

 

 

 

 

The Media and Children's Rights