Koronavirus ne preživljava na višim temperaturama?
Provjeravanje činjenica
Portal Sputnjik.rs objavio je članak u kom se tvrdi da su grčki stručnjaci uradili istraživanje i otkrili kako se novi koronavirus ponaša na visokim temperaturama vazduha.
U tekstu na ovom portal piše da „iako su do sada podaci u vezi s uticajem temperature na širenje virusa korona različiti, izgleda da je najnovije istraživanje u Grčkoj pokazalo da se virus manje prenosi u zemljama s visokim temperaturama”.
Sputnjik piše:
„Utvrdili smo jasan uticaj temperature na brzinu širenja bolesti, jer zemlje s nižim temperaturama i naročito s prosječnom temperaturom od 0 do 18 Celzijusovih stepeni imaju bržu pojavu novih slučajeva COVID-a-19 dnevno i veći ukupan broj potvrđenih slučajeva u poređenju sa zemljama s višim prosječnim temperaturama”, rekao je Jurgulianis za ANU.
Ovu informaciju objavilo je nekoliko portala iz regiona ‒ Krstarica, Srbininfo, Glas javnosti. Tekst se dijelio i na njihovim stranicama na društvenim mrežama, što je uticalo na povećanje broja ljudi do kojih je ova informacija stigla.
UNICEF-ovi mladi reporteri, da bi provjerili da li je ova objava tačna, konsultovali su zvanični sajt Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) na kojem se navodi:
„Iz dosadašnjih dokaza, virus koji izaziva COVID-19 može se prenijeti u svim područjima, uključujući područja s vrućim i vlažnim vremenom. Bez obzira na klimu, usvojite mjere zaštite ako živite ili putujete u područje gdje postoji COVID-19. Najbolji način da se zaštitite od COVID-a-19 je često pranje ruku. Time eliminišete viruse koji mogu biti na vašim rukama i izbjegavajte infekciju koja bi se mogla dogoditi dodirom očiju, usta i nosa.”
Takođe, SZO je objavila da nema razloga da vjerujemo da hladno vrijeme može ubiti novi koronavirus ili druge bolesti. Normalna temperature ljudskog tijela ostaje oko 36,5 do 37 stepeni Celzijusa, bez obzira na spoljnu temperaturu ili vremenske prilike.
Pitali smo Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) da li postoji jasan uticaj temperature na brzinu širenja koronavirusa.
„Ne može se precizno zaključiti da li se radi o izdvojenom uticaju temperature vazduha ili nekih drugih faktora koji idu uporedo s njom, kao što su promjena ponašanja i navika ljudi (npr. kad je toplo vrijeme, manje smo u zatvorenom, a posebno u proljeće), količina sunčevih UV zraka za koje se zna da ubijaju mikroorganizme i slično”, navodi se u odgovoru IJZCG.
Pitali smo ih i da li su naučno utemeljeni navodi koje mediji iz regiona objavljuju da „zemlje s nižim temperaturama i naročito s prosječnom temperaturom od 0 do 18 stepeni imaju bržu pojavu novih slučajeva i veći ukupan broj potvrđenih slučajeva u poređenju sa zemljama s višim prosječnim temperaturama.
„Mnoge respiratorne infekcije, a posebno grip, imaju jasno izraženu sezonalnost, a to je pojava da je obolijevanje češće u kasnu jesen i zimu. To je najvjerovatnije posljedica navika i ponašanja ljudi da više vremena provode zajedno u zatvorenom prostoru, ali i nekih promjena na sluzokoži nosa i usta ‒ najčešćih mjesta na koja virus ulazi o organizam. Najvjerovatnije se radi o mnoštvu faktora prije nego o činjenici da temperatura sama i izolovana doprinosi ovakvim razlikama”, kažu iz IJZCG.
Na osnovu svih ovih argumenata možemo zaključiti da informacija da se virus brže širi u zemljama s nižom temperaturom ne možemo smatrati naučno utemeljenom.
UNICEF-ovi mladi reporteri pozivaju građane da sve informacije koje čitaju u medijima i na društvenim mrežama provjere koristeći provjerene i pouzdane izvore – sajt Svjetske zdravstvene organizacije, Ministarstva zdravlje, Instituta za javno zdravlje i UNICEF-a.
U želji da doprinesu sprečavanju širenja dezinformacija o koronavirusu i da promovišu kredibilne izvore informacija, UNICEF-ovi mladi reporteri odlučili su da provjeravaju tačnost informacija koje se objavljuju na društvenim mrežama i u medijima, a koje izazivaju pažnju građana. Prilikom provjere tačnosti informacija slijedili su primjer analiza s platforme Raskrinkavanje i djelimično koristili njihovu javno dostupnu metodologiju.
