Šta je digitalno nasilje i kako ga možemo zaustaviti?

Okupili smo UNICEF-ove stručnjake, međunarodne eksperte za digitalno nasilje i dječju zaštitu i udružili se s Fejsbukom, Instagramom, Snepčetom, Tiktokom i Tviterom kako bismo odgovorili na ključna pitanja i dali savjete o načinima na koje možemo riješiti problem digitalnog nasilja.

Šta je digitalno nasilje?

Digitalno nasilje je svaki vid nasilja koje nastaje upotrebom digitalnih tehnologija. Može se odvijati na društvenim mrežama, platformama za razmjenu poruka, platformama za igranje video-igara i mobilnim telefonima. Riječ je o ponašanju koje se ponavlja i čiji je cilj da zastraši, izazove ljutnju ili osramoti one prema kojima je takvo nasilje usmjereno. Neki od primjera digitalnog nasilja su:

• širenje neistina o nekome ili objavljivanje fotografija kojima se ta osoba želi osramotiti na društvenim mrežama;
• slanje uvredljivih ili prijetećih poruka, fotografija i videa putem platformi za razmjenu poruka;
• lažno predstavljanje i slanje neprikladnih poruka drugima u tuđe ime.

Nije rijedak slučaj da se nasilje uživo i digitalno nasilje dešavaju uporedo. Važno je znati da iza digitalnog nasilja ostaje tzv. digitalni otisak – zapis koji se može pokazati korisnim i poslužiti kao dokaz kad se osoba obrati za pomoć kako bi prekinula zlostavljanje.

Ako si zabrinut/zabrinuta zbog svoje bezbjednosti ili nečega što ti se desilo dok si bio/bila na internetu, pomoć možeš potražiti putem telefonske linije za podršku u tvojoj zemlji. Ukoliko takva linija nije dostupna u tvojoj zemlji, odmah se obrati nekoj odrasloj osobi u koju imaš povjerenja ili zatraži stručnu pomoć onih koji su obučeni za to i posjeduju iskustvo u pružanju podrške.

Najčešća pitanja o digitalnom nasilju

• Jesam li žrtva digitalnog nasilja? Kako da razlikujem običnu šalu od digitalnog nasilja?
• Kakve su posljedice digitalnog nasilja?
• Kako digitalno nasilje utiče na moje mentalno zdravlje?
• Kome da se obratim ako sam žrtva digitalnog nasilja? Zašto je prijavljivanje važno?
• Žrtva sam digitalnog nasilja, ali se plašim da o tome razgovaram s roditeljima. Kako da im kažem šta mi se dešava?
• Kako mogu da pomognem prijateljima da prijave digitalno nasilje, posebno ako oni to ne žele da učine?
• Kako da zaustavim digitalno nasilje a da se ne odreknem pristupa internetu?
• Kako mogu spriječiti da se moji lični podaci koriste za manipulaciju ili ponižavanje na društvenim mrežama?
• Postoji li kazna za digitalno nasilje?
• Čini se da internet kompanije ne brinu o digitalnom nasilju i uznemiravanju. Da li se one smatraju odgovornima?
• Postoje li neki onlajn alati za borbu protiv digitalnog nasilja nad djecom ili mladima?

1. Jesam li žrtva digitalnog nasilja? Kako da razlikujem običnu šalu od digitalnog nasilja?

UNICEF:

Svi prijatelji se međusobno šale, pa je nekad teško reći da li se neko samo šali ili pokušava da te povrijedi, posebno kad je riječ o komunikaciji putem interneta. Ponekad će uz šalu dopisati „samo se šalim“, „ne shvataj to tako ozbiljno“ i sl.

Ipak, ako se osjećaš povrijeđeno ili smatraš da se drugi ne smiju s tobom, već tebi, onda je takva šala otišla predaleko. Ukoliko se ovo nastavi i nakon što tu osobu zamoliš da prestane s takvim postupcima, a ti se i dalje budeš osjećao/osjećala uznemireno zbog toga, onda se može reći da trpiš nasilje.

Kad se nasilje odvija putem interneta, ono može privući neželjenu pažnju većeg broja ljudi, kako poznatih, tako i nepoznatih. Gdje god da se nasilje odvija, ako te čini nesrećnim/nesrećnom, ne moraš da ga trpiš.

Nazovi to kako želiš, ali ako se osjećaš loše, a ponašanje koje te uznemirava ne prestaje – treba da potražiš pomoć. Zaustavljanje digitalnog nasilja ne ogleda se samo u prozivanju i prijavljivanju nasilnika, već i u prepoznavanju činjenice da svako zaslužuje poštovanje – i na internetu i u stvarnom životu.

2. Kakve su posljedice digitalnog nasilja?

UNICEF:

Kada doživiš digitalno nasilje, možeš se osjećati kao da napadi dolaze sa svih strana i da se od njih ne možeš zaštititi, čak ni u sopstvenom domu. Može ti se činiti da nema izlaza. Posljedice ove vrste nasilja mogu trajati dugo i uticati na osobu na različite načine:

• Mentalno – osjećaj uznemirenosti, stida, sopstvene naivnosti, straha, ljutnje
• Emocionalno – osjećaj srama ili gubitka interesovanja za stvari u kojima osoba inače uživa
• Fizički – osjećaj umora (gubitka sna), simptomi poput bolova u stomaku i glavobolje

Osjećaj da ti se drugi smiju ili te maltretiraju može uticati na to da odlučiš da o ovom problemu ne pričaš ili da pokušaš da se sam/sama izboriš s njim. U ekstremnim slučajevima, digitalno nasilje može dovesti i do toga da osoba sebi oduzme život.

Iako posljedice digitalnog nasilja mogu biti različite i ozbiljne, moguće ih je prevazići. Važno je znati da oni koji dožive ovu vrstu nasilja mogu povratiti i samopouzdanje i zdravlje.

3. Kako digitalno nasilje utiče na moje mentalno zdravlje?

UNICEF:

Kad doživiš digitalno nasilje, možeš osjećati stid, nervozu, tjeskobu, nesigurnost u vezi s tim što ljudi govore ili misle o tebi. To nerijetko dovodi do povlačenja, udaljavanja od prijatelja i porodice, negativnih misli i beskonačnog preispitivanja, osjećaja krivice zbog stvari koje jesi ili koje nisi učinio/učinila, do osjećaja da ti se negativno sudi. Osjećaj usamljenosti, preopterećenosti, praćen glavoboljama, mučninom ili bolovima u stomaku takođe je česta pojava.

Može se desiti da ti ponestane motivacije za stvari u kojima obično uživaš, da se osjećaš izolovano od onih koje voliš i kojima vjeruješ. To može učiniti da osjećanja i misli koje negativno utiču na tvoje mentalno zdravlje i dobrobit potraju.

Propuštanje časova još jedna je uobičajena posljedica digitalnog nasilja, koja takođe može negativno uticati na mentalno zdravlje – iskustvo pokazuje da se mladi ljudi u takvim okolnostima lakše okreću alkoholu, drogama ili nasilnom ponašanju kako bi se izborili sa psihičkim i fizičkim bolom koji osjećaju. Razgovor s prijateljem, članom porodice ili školskim pedagogom ili psihologom kojem vjeruješ može biti prvi korak ka dobijanju pomoći.

Posljedice na mentalno zdravlje mogu varirati u zavisnosti od medija kroz koji se digitalno nasilje odvija. Na primjer, maltretiranje putem tekstualnih poruka, slika ili video-zapisa podijeljenih preko društvenih medija pokazalo se vrlo štetnim za adolescente.

Snepčet:

Digitalno nasilje je put u neprekidno maltretiranje i može biti veoma štetno. Zato u okviru naše aplikacije postoji portal „Ovdje smo za tebe“, koji nudi resurse u vezi s mentalnim zdravljem, tugom, maltretiranjem, uznemiravanjem, anksioznošću, poremećajima u ishrani, depresijom, stresom i suicidnim mislima. Ova funkcija Snepčeta razvijena je u partnerstvu s vodećim međunarodnim organizacijama za zagovaranje i mentalno zdravlje kako bi se korisnicima pomoglo da se izbore s nekim čestim i veoma realnim problemima.

Za nas u Snepu ništa nije važnije od sigurnosti i dobrobiti naše zajednice. Javi nam se i reci nam kako bismo mogli da pomognemo.

Tiktok:

Digitalno nasilje ima potencijal da negativno utiče na mentalno zdravlje ljudi. Zato je veoma važno da se obratiš nekome kome vjeruješ – bilo da je to roditelj, nastavnik, prijatelj ili staratelj – i da mu kažeš kroz šta prolaziš kako bi ti mogao pomoći.

Dobrobit naše zajednice nam je od velike važnosti, a prepoznajemo da digitalno nasilje može imati negativan uticaj na mentalno zdravlje ljudi. Zbog toga smo preduzeli snažne mjere protiv sadržaja i ponašanja čija je namjera da posrame, maltretiraju ili uznemire članove naše zajednice, a u saradnji sa stručnjacima iz ove oblasti razvili smo i sopstveni vodič za dobrobit. Namjera nam je da pomognemo ljudima da saznaju više o tome kako da poboljšaju svoju dobrobit i da obezbijedimo da Tiktok i dalje bude siguran i inkluzivan dom za našu zajednicu.

4. Kome da se obratim ako sam žrtva digitalnog nasilja? Zašto je prijavljivanje važno?

UNICEF:

Ako misliš da si žrtva digitalnog nasilja, prvi korak je da zatražiš pomoć od nekoga u koga imaš povjerenja – od roditelja, bliskog člana porodice ili neke druge odrasle osobe kojoj vjeruješ.

U školi se možeš obratiti pedagogu ili psihologu, svom treneru ili omiljenom profesoru – lično ili putem interneta.

Ako ti nije prijatno da o tome razgovaraš s nekim koga poznaješ, potraži broj telefonske linije za pomoć u svojoj zemlji i razgovaraj s profesionalnim savjetnikom.

Ako se nasilje odvija na nekoj od društvenih mreža, možeš da blokiraš nasilnika i prijaviš njegovo ponašanje toj mreži. Kompanije koje upravljaju društvenim mrežama dužne su da štite svoje korisnike.

Da bi nasilje prestalo, potrebno ga je prepoznati i prijaviti.

Može biti od koristi i da prikupiš dokaze – na primjer, tekstualne poruke i slike objava na društvenim mrežama koje dokazuju da si bio/bila izložen/izložena nasilju.

Da bi nasilje prestalo, potrebno ga je prepoznati, a najvažnije od svega – prijaviti. Time će se i nasilniku jasno pokazati da je njegovo ponašanje neprihvatljivo.

Ako se nađeš u neposrednoj opasnosti, obrati se policiji ili nekoj drugoj hitnoj službi u svojoj zemlji.

Fejsbuk i Instagram:

Na Fejsbuku i Instagramu nema mjesta za maltretiranje i uznemiravanje bilo koje vrste. Kreiranje naloga, objavljivanje fotografija ili komentarisanje u svrhu maltretiranja ili uznemiravanja drugog protivno je našim pravilima.

Ako si žrtva nasilja koje se odvija putem interneta, preporučujemo ti da porazgovaraš s roditeljem, nastavnikom ili nekom drugom osobom u koju imaš povjerenja – imaš pravo da se osjećaš bezbjedno.

Takođe, možeš nam se i direktno obratiti. Potrudili smo se da ti olakšamo prijavljivanje bilo kojeg vida onlajn nasilja. Našem timu uvijek možeš poslati anonimnu prijavu objave, komentara ili priče na Fejsbuku ili Instagramu.

Naš tim te prijave pregleda 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji, dostupni smo širom svijeta i na više od pedeset jezika, a staramo se o tome da se s mreže ukloni sve što predstavlja zlostavljanje ili nasilje. Prijave korisnika su uvijek anonimne.

Na Fejsbuku postoji vodič koji te može uputiti u postupak rješavanja problema nasilja – šta je potrebno učiniti ako primijetiš da je neko žrtva nasilja. Na Instagramu imamo i Vodič za roditelje, koji daje preporuke za roditelje, staratelje i druge odrasle osobe od povjerenja o tome kako da se ponašaju u slučaju digitalnog nasilja, kao i centralnu stranicu, na kojoj se možeš informisati o našim bezbjednosnim alatima.

Tviter:

Ako misliš da si žrtva digitalnog nasilja, najvažnije je da se postaraš da budeš bezbjedan/bezbjedna. Važno je da imaš nekoga s kim možeš da razgovaraš o onome kroz šta prolaziš. To može biti roditelj, nastavnik ili nastavnica, neka druga odrasla osoba u koju imaš povjerenja. Razgovaraj s roditeljima i prijateljima o tome šta možeš preduzeti u slučaju onlajn nasilja, bilo da si žrtva tog nasilja ti ili neki tvoj prijatelj ili prijateljica.

Ohrabrujemo sve da nam prijave korisnike naloga koji krše naša pravila. To se možete učiniti putem stranica za podršku u našem Centru za pomoć ili putem mehanizma za prijavljivanje tvita klikom na opciju „Prijavi tvit“.

5. Žrtva sam digitalnog nasilja, ali se plašim da o tome razgovaram s roditeljima. Kako da im kažem šta mi se dešava?

UNICEF:

Ako si žrtva digitalnog nasilja, prvi i najvažniji korak je razgovor s nekom odraslom osobom u koju imaš povjerenja, tj. s nekim s kim se osjećaš sigurno.

Razgovor s roditeljima nije uvijek lak. Ipak, postoje neke stvari koje ti mogu olakšati razgovor. Odaberi vrijeme za razgovor kad znaš da ćeš imati punu pažnju svojih roditelja. Objasni im koliko je problem s kojim se suočavaš za tebe ozbiljan. Tvoji roditelji možda ne poznaju digitalnu tehnologiju kao ti, pa će im vjerovatno biti potrebna tvoja pomoć da bi shvatili šta se događa.

Oni možda neće odmah imati sve odgovore, ali će sigurno željeti da ti pomognu. Zajedno možete naći rješenje – dvije glave su uvijek pametnije od jedne! Ako još uvijek nisi siguran/sigurna da li da razgovaraš s njima ili ne, razmisli o tome da se obratiš drugim ljudima kojima vjeruješ. Onih kojima je stalo do tebe i koji su spremni da ti pomognu često je mnogo više nego što možeš i da pretpostaviš.

6. Kako mogu da pomognem prijateljima da prijave digitalno nasilje, posebno ako oni to ne žele da učine?

UNICEF:

Svako može postati žrtva digitalnog nasilja. Ako primijetiš da se to događa nekome koga poznaješ, pokušaj da mu pružiš podršku.

Važno je saslušati prijatelja, saznati zašto ne želi da prijavi nasilje, vidjeti kako se osjeća. Objasni mu/joj da ne mora formalno prijavljivati nasilje, ali da je važno da porazgovara s nekim ko može da pomogne.

Svako može postati žrtva digitalnog nasilja.

Zapamti, osoba koja trpi nasilje može biti veoma osjetljiva. Budi ljubazan/ljubazna prema njoj. Pomozi joj da razmisli o tome šta bi mogla da kaže, i kome. Ponudi svom prijatelju ili prijateljici podršku i pravi mu/joj društvo ako odluči da prijavi nasilje. Najvažnije je da toj osobi staviš do znanja da si tu za nju i da želiš da joj pomogneš.

Ako tvoj prijatelj i dalje ne želi da prijavi incident, savjetuj ga da pronađe odraslu osobu kojoj možete da se povjeri i koja može da mu pomogne u datoj situaciji. Ne zaboravi: u određenim situacijama posljedice digitalnog nasilja mogu biti opasne po život.

Ako ništa ne učiniš, ta osoba može steći utisak da su svi protiv nje ili da nikoga nije briga. Upravo tvoje riječi mogu je uvjeriti u suprotno.

Fejsbuk i Instagram:

Znamo da nije lako prijaviti nekoga, ali svi zaslužuju da se osjećaju sigurno na internetu. Ako tvoj prijatelj/prijateljica doživljava digitalno nasilje, ohrabri ga/je da razgovara s roditeljem, nastavnikom ili odraslom osobom kojoj vjeruje.

Prijavljivanje sadržaja ili naloga na Fejsbuku ili Instagramu anonimno je i može nam pomoći da naše platforme učinimo bezbjednijim. Po svojoj prirodi malteritiranje/uznemiravanje je veoma lično i nije uvijek lako ocijeniti koji sadržaj ili aktivnost na mreži neko doživljava kao nasilje. Zato je važno da nam prijaviš takvo ponašanje ne čekajući da ga mi prepoznamo i uklonimo.

Možeš lako prijaviti nasilje kojem si izložen/izložena, procedura je vrlo jednostavna, a podjednako je jednostavno napraviti prijavu u ime prijatelja ili prijateljice. Više informacija o prijavljivanju nalazi se u Instagramovom Centru za pomoć i Fejsbukovom Centru za pomoć.

Snepčet:

Ti i tvoji prijatelji možda nerado podnosite prijave na tehnološkim platformama i vjerovatno imate svoje razloge. Ali važno je da znate da je prijavljivanje na Snepčetu povjerljivo i jednostavno. Možeš prijaviti bilo koji uvredljivi ili uznemirujući sadržaj – snepove (fotografije i video-zapise), četove (poruke) i naloge – i to u svoje ime ili u ime nekog drugog.

Na javnim segmentima Snepčeta, kao što su Discover i Spotlight, treba samo da pritisneš i malo držiš prst na dijelu sadržaja koji želiš da prijaviš i vidjećeš opciju „Report Tile”, označenu crvenom bojom. Klikni na taj link i pojaviće se naš meni za prijavljivanje. Maltretiranje i uznemiravanje prve su kategorije na listi za prijavu. Samo slijedi uputstva i pruži što više informacija o incidentu. Cijenimo što nam na taj način pomažeš da zaštitimo Snepčet zajednicu.

Tiktok:

Ako smatraš da je neki član Tiktok zajednice žrtva maltretiranja ili uznemiravanja, postoje načini na koje možeš pružiti podršku. Na primjer, možeš dostaviti povjerljivu prijavu Tiktoku kako bismo preduzeli odgovarajuće mjere i pomogli da osoba koja je izložena nasilju bude zaštićena.

Ako poznaješ tu osobu, razmisli o tome da porazgovaraš s njom i ohrabriš je da pročita naš Vodič za sprečavanje maltretiranja. U njemu će saznati više o tome kako da prepozna nasilničko ponašanje i preduzme radnje u vezi s njim.

Tviter:

Ako je neko od tvojih prijatelja žrtva digitalnog nasilja, ohrabri ga/je da razgovara s roditeljem, nastavnikom ili drugom odraslom osobom kojoj vjeruje.

Ako tvoj prijatelj ili prijateljica ne želi da prijavi svoje iskustvo, možeš podnijeti prijavu kao posmatrač u njegovo/njeno ime. Ova mogućnost sada je dostupna i ukoliko se radi o zloupotrebi privatnih podataka, dijeljenju intimnih fotografija i videa bez saglasnosti te osobe i lažnom predstavljanju.

7. Kako da zaustavim digitalno nasilje a da se ne odreknem pristupa internetu?

UNICEF:

Korišćenje interneta ima brojne prednosti. Međutim, kao i mnoge druge stvari u životu, internet donosi i rizike od kojih se treba zaštititi.

Ako doživiš digitalno nasilje, možda ćeš poželjeti da izbrišeš neke aplikacije ili prestati da koristiš društvene mreže i daš sebi malo vremena za oporavak. Ipak, odustajanje od korišćenja interneta nije dugoročno rješenje. Nisi učinio/učinila ništa loše, pa zašto bi onda sebi uskraćivao/uskraćivala mogućnosti koje internet pruža? Možda čak na taj način nasilnicima šalješ pogrešnu poruku i ohrabruješ njihovo neprihvatljivo ponašanje.

Moramo biti promišljeni kad nešto dijelimo ili govorimo, jer time možemo nauditi drugima.

Svi želimo da se digitalno nasilje okonča, zbog toga i jeste veoma važno prijavljivati takve slučajeve. Ipak, da bismo imali internet kakav želimo, nije dovoljno samo prijavljivati nasilje. Moramo biti promišljeni kad nešto dijelimo ili govorimo, jer time možemo nauditi drugima. Moramo biti ljubazni jedni prema drugima na internetu, kao i u stvarnom životu. To je odgovornost svakog od nas!

Fejsbuk i Instagram:

Kontinuirano razvijamo nove tehnologije kako bismo podstakli pozitivne interakcije i preduzeli mjere u vezi sa sadržajem čiji je cilj da naudi drugima, pokrećemo nove alate koji omogućavaju korisnicima da imaju veću kontrolu nad svojim iskustvom. Evo nekoliko primjera s Instagrama:

• Kad neko napiše objavu ili ostavi komentar koji naša vještačka inteligencija prepozna kao potencijalno uvredljiv ili kao sadržaj čiji je cilj uznemiravanje drugih, šaljemo mu upozorenje. U njemu se od te osobe traži da zastane i razmisli o tome da li želi da promijeni formulaciju prije nego što postavi objavu.
• Komentari s uobičajenim uvredljivim riječima, izrazima ili emotikonima automatski se skrivaju ili filtriraju pomoću postavke „Sakrij komentare“, koja je podrazumijevana za sve korisnike. Ako želiš iskustvo koje je još personalizovanije, možeš kreirati sopstvenu listu emotikona, riječi ili izraza koje ne želiš da viđaš. Tada se komentari koji sadrže ove pojmove neće pojavljivati ispod tvojih objava, a poruke će biti preusmjeravane u filtriranu pristiglu poštu. Svi ovi filteri mogu se pronaći u postavkama pod nazivom „Skrivene riječi“.
• Uvijek možeš blokirati ili „utišati“ nalog koji te maltretira, pri čemu taj nalog / ta osoba neće biti obaviještena o tome. Ako se ne osjećaš dovoljno ugodno da preduzmeš takve korake, opcija „Ograniči“ predstavlja suptilniji način da zaštitiš svoj nalog od neželjenih interakcija. Kad uključiš tu opciju, komentari osobe koju si ograničio/ograničila na tvoje objave biće vidljivi isključivo toj osobi. Možeš odabrati da pogledaš komentar tako što ćeš dodirnuti opciju „Vidi komentar”, a možeš i odobriti komentar tako da ga svi mogu vidjeti, izbrisati ga, ili ga ignorisati. Nećeš dobijati nikakva obavještenja o komentarima s naloga koji si ograničio/ograničila.

Tiktok:

Njegovanje prijatnog i sigurnog okruženja u kome se ljudi osjećaju slobodnim da se autentično izraze predstavlja naš prioritet. Smjernice zajednice jasno pokazuju da ne tolerišemo sadržaje i ponašanja čiji je cilj da posrame, maltretiraju ili uznemire bilo kog člana naše zajednice.

Koristimo kombinaciju tehnologije i timova za moderaciju sadržaja, koji nam pomažu da identifikujemo i uklonimo uvredljivi sadržaj ili neželjeno ponašanje s naše platforme.

Osim toga, članovima naše zajednice nudimo širok raspon alata koji im pomažu da bolje kontrolišu svoje iskustvo. Ohrabrujemo te da ih koristiš! Možeš kontrolisati ko sve može vidjeti tvoj sadržaj i komunicirati s njim, a na raspolaganju su ti i alati za filtriranje, koji će ti pomoći da zadržiš kontrolu nad komentarima. O njima možeš saznati više u našem Centru za bezbjednost.

Tviter:

Stotine miliona ljudi dijele svoje ideje na Tviteru i bilo bi pravo čudo da su svi istomišljenici. Normalno je da se ne slažemo u pogledu mnogih pitanja. Jedna od prednosti javnog dijaloga i jeste u tome što svi možemo nešto naučiti iz diskusije sagovornika koji se ne slažu, a poštuju jedan drugog.

Ipak, dešava se da nekoga jedno vrijeme slušaš, a potom to više ne želiš. Svako ima pravo da se izrazi, ali to ne znači da si ti dužan/dužna da ga slušaš. Ako dobiješ odgovor koji ti se ne sviđa, možeš otpratiti taj nalog i prekiniti svaku komunikaciju s njim. Ako se takvo ponašanje nastavi, preporučujemo da blokiraš taj nalog. A ako i nakon toga nastaviš da dobijaš neželjene odgovore, razmisli o tome da takvo ponašanje prijaviš Tviteru ovdje.

Važno je da znaš da mi aktivno radimo na zaštiti naših korisnika kombinacijom pregleda koje vrše ljudi i tehnologije. Saznaj više o tome kako se možeš osjećati sigurnije na Tviteru ovdje.

8. Kako da spriječim da se moji lični podaci koriste za manipulaciju ili ponižavanje na društvenim mrežama?

UNICEF:

Dobro razmisli prije nego što nešto objaviš ili podijeliš na društvenim mrežama – to može zauvijek ostati na internetu i kasnije biti zloupotrijebljeno. Nikad ne objavljuj lične podatke kao što su adresa, broj telefona ili ime škole koju pohađaš.

Saznaj više o postavkama privatnosti svojih omiljenih aplikacija za društvene mreže. Evo nekoliko mogućnosti koje ti nudi većina društvenih mreža:

• Kroz postavke privatnosti svog naloga možeš da odlučiš ko može da vidi tvoj profil, da ti šalje direktne poruke ili komentariše tvoje objave.
• Možeš prijaviti zlonamjerne komentare, poruke i fotografije i zatražiti njihovo uklanjanje.
• Osim „raskidanja prijateljstva“ s nekom osobom na društvenoj mreži, možeš i potpuno da je blokiraš, čime ćeš je spriječiti da vidi tvoj profil ili da kontaktira s tobom.
• Takođe, možeš da odabereš da komentari neke osobe budu samo njoj vidljivi a da je pritom ne blokiraš.
• Možeš da obrišeš objave na svom profilu ili da ih sakriješ od određenih ljudi.

Većina popularnih društvenih mreža daje ti mogućnost da blokiraš, ograničiš ili prijaviš neku osobu a da ona o tome ne bude obaviještena.

9. Postoji li kazna za digitalno nasilje?

UNICEF:

Većina škola ozbiljno shvata maltretiranje i pokrenuće postupak u slučaju da do njega dođe. Ako si žrtva digitalnog nasilja od strane drugog učenika, prijavi ga svojoj školi.

Osobe koje su žrtve bilo kog oblika nasilja, uključujući i digitalno nasilje, imaju pravo na pravdu i na to da prestupnik odgovora za svoje postupke.

Zakoni protiv nasilja, naročito digitalnog nasilja, relativno su novi i ne postoje u svim zemljama.

Zbog toga se mnoge zemlje oslanjaju na druge relevantne zakone, poput zakona protiv uznemiravanja, koji im omogućavaju da kazne počinioce digitalnog nasilja.

U zemljama u kojima je digitalno nasilje regulisano posebnim zakonom, ponašanje kojim se namjerno izazivaju ozbiljne emocionalne tegobe smatra se krivičnim djelom. U nekim od tih zemalja žrtve digitalnog nasilja mogu da zatraže zaštitu, da zabrane komunikaciju s određenom osobom i da toj osobi privremeno ili trajno ograniče upotrebu elektronskih uređaja koje koristi za digitalno nasilje.

Međutim, treba imati na umu da kažnjavanje nije uvijek najdjelotvorniji način da se promijeni ponašanje nasilnika. Često je bolje usredsrediti se na popravljanje štete i odnosa.

Fejsbuk i Instagram:

Na Fejsbuku imamo skup Standarda zajednice, a na Instagramu Smjernice zajednice. Od naših korisnika očekujemo da ih se pridržavaju. Preduzimamo mjere čim saznamo za postojanje sadržaja koji krši ova pravila (na primjer, u slučaju maltretiranja ili uznemiravanja) i stalno poboljšavamo naše alate za otkrivanje takvih sadržaja.

Osiguravati da korisnici ne budu izloženi mržnji ili uznemiravanju u direktnim porukama može biti izazov s obzirom na to da se radi o privatnoj komunikaciji, ali preduzimamo oštrije mjere čim saznamo da neko krši naša pravila. Ako ta osoba nastavi da šalje poruke koje krše pravila, mi ćemo joj onemogućiti da koristi nalog, kao i da kreira nove naloge kako bi zaobišla naša ograničenja u pogledu slanja poruka. Nastavićemo da onemogućavamo korišćenje svih naloga za koje utvrdimo da su kreirani isključivo za slanje poruka čiji je cilj da naude nekome.

Snepčet:

Sve prijave o digitalnom nasilju na Snepčetu pregledaju naši timovi za povjerenje i sigurnost, koji posvećeno rade 24 sata dnevno i širom svijeta. Osobe za koje se utvrdi da učestvuju u digitalnom nasilju dobiće upozorenje, a njihovi nalozi mogu biti suspendovani ili potpuno ugašeni.

Preporučujemo ti da napustiš svaku grupu unutar koje se odvija maltretiranje ili bilo koja forma neželjenog ponašanja i molimo te da nam prijaviš takve aktivnosti.

Tiktok:

Smjernice zajednice definišu kodeks ponašanja koji je obavezujući za sve korisnike Tiktoka. Ove smjernice te mogu uputiti šta je na našoj platformi dozvoljeno, a šta ne, kako bi Tiktok bio prostor u kome se svi osjećaju dobrodošlim. Jasno stavljamo do znanja da ne tolerišemo sadržaje i ponašanja čiji je cilj da posrame, maltretiraju ili uznemire bilo kog člana naše zajednice. Preduzimamo mjere protiv takvih sadržaja i naloga, uključujući i njihovo uklanjanje.

Tviter:

Snažno smo posvećeni sprovođenju naših pravila kako bismo osigurali da svi ljudi mogu slobodno i bezbjedno učestvovati u javnom dijalogu. Ova pravila pokrivaju brojna područja, uključujući i teme kao što su:

• Nasilje
• Seksualno iskorišćavanje djece
• Zlostavljanje/uznemiravanje
• Zlonamjerno ponašanje
• Samoubistvo ili samopovređivanje
• Eksplicitni sadržaji, uključujući grafičke prikaze nasilja i sadržaj namijenjen odraslima

U slučaju kršenja ovih pravila, preduzimamo različite postupke i intervenišemo ili na određenom dijelu sadržaja (npr. na pojedinačnom tvitu ili direktnoj poruci) ili na nivou naloga.

Više o postupcima i radnjama koje preduzimamo možeš saznati ovdje.

10. Čini se da internet kompanije ne brinu o digitalnom nasilju i uznemiravanju. Da li se one mogu smatrati odgovornim?

UNICEF:

Internet kompanije sve više obraćaju pažnju na problem digitalnog nasilja.

Mnoge od njih nude razne mehanizme za suočavanje s ovim problemom, nastojeći da bolje zaštite svoje korisnike novim alatima, smjernicama i načinima za prijavu nasilja na internetu.

Činjenica je da je potrebno učiniti i više od toga. Svakoga dana veliki broj mladih osoba širom svijeta doživljava digitalno nasilje. Neki od njih, suočeni s ekstremnim oblicima takvog zlostavljanja, oduzeli su sebi život.

Tehnološke kompanije odgovorne su za zaštitu svojih korisnika, posebno djece i mladih.

Na svima nama je da ih pozivamo na odgovornost kad ne ispunjavaju tu svoju obavezu.

11. Postoje li neki onlajn alati za borbu protiv digitalnog nasilja nad djecom ili mladima?

UNICEF:

Svaka društvena mreža nudi različite alate (vidi u nastavku) koji ti omogućavaju da ograničiš ko može da komentariše ili vidi tvoje objave, ili ko može da se poveže s tobom i postane ti prijatelj, kao i da prijaviš slučajeve nasilja. Mnogi od takvih alata podrazumijevaju jednostavne korake za blokiranje, isključivanje ili prijavljivanje digitalnog nasilja. Preporučujemo ti da ih istražiš.

Kompanije u čijem su vlasništvu društvene mreže takođe nude edukativne alate i smjernice djeci, roditeljima i nastavnicima kako bi više saznali o rizicima i načinima da budu bezbjedni na internetu.

Prva linija odbrane protiv digitalnog nasilja možeš biti baš ti. Obrati pažnju na slučajeve onlajn nasilja kojima su izložene neke osobe u tvojoj zajednici. Razmisli na koji način možeš da pomogneš – podizanjem glasa, prozivanjem nasilnika, obraćanjem odraslim osobama kojima se vjeruje, podizanjem svijesti o datom problemu. Čak i jednostavan čin ljubaznosti može imati značajan pozitivan uticaj.

Prva linija odbrane protiv digitalnog nasilja možeš biti baš ti.

Ako si zabrinut/zabrinuta zbog svoje bezbjednosti ili nečega što ti se desilo na internetu, hitno porazgovaraj s odraslom osobom u koju imaš povjerenja. U mnogim zemljama postoje posebne telefonske linije za pomoć – možeš anonimno razgovarati s nekim ko je stručan, a poziv je besplatan. Posjeti United for Global Mental Health i saznaj kome se možeš obratiti za pomoć u svojoj zemlji.

Fejsbuk i Instagram:

Na raspolaganju imamo brojne alate protiv maltretiranja na Fejsbuku i Instagramu:

• Možeš blokirati određene osobe, uključujući sve njihove postojeće i nove naloge koje bi mogli kreirati.
• Možeš utišati određeni nalog a da ta osoba o tome ne bude obaviještena.
• Možeš koristiti opciju „Ograniči“ kako bi diskretno zaštitio/zaštitila svoj nalog, pri čemu osoba na koju se ograničenje odnosi neće biti obaviještena o tome.
• Možeš moderirati komentare na svoje objave.
• Možeš izmijeniti postavke svog naloga tako da ti samo oni koje pratiš mogu poslati direktnu poruku.
• Šaljemo obavještenje svakom ko namjerava da objavi nešto što bi moglo preći granicu, podstičući ga da preispita takvu namjeru.
• Vršimo automatsku filtraciju komentara i zahtjeva za poruke koji se ne protive Smjernicama naše zajednice, ali se mogu smatrati neprikladnim ili uvredljivim. Takođe, možeš kreirati sopstvenu, prilagođenu listu emotikona, riječi ili fraza koje ne želiš da viđaš.

Za više savjeta i ideja posjeti Instagramovu stranicu posvećenu Bezbjednosti i Fejsbukov Centar za sprečavanje maltretiranja. Osim toga, nudimo resurse, uvide i stručne smjernice za roditelje i staratelje u našem Porodičnom centru.

Snepčet:

Važno je da tinejdžeri i mladi budu svjesni mogućnosti koje im Snepčet pruža ako žele da blokiraju neku osobu ili je uklone s liste prijatelja. Klikom na avatar osobe, u gornjem desnom uglu pojavljuje se meni s tri tačke, koji nudi opciju „Upravljaj prijateljstvom“. Ova opcija ti daje mogućnost prijave, blokiranja ili uklanjanja te osobe s liste prijatelja. Ako je blokiraš, ona će dobiti obavještenje da će ti njeni snepovi i poruke biti dostavljeni kad se veza ponovo uspostavi.

Preporučujemo ti da povremeno kontrolišeš postavke u vezi s privatnošću i provjeriš da li su i dalje podešene na zadatu postavku „Samo prijatelji“. Tako ćeš osigurati da ti samo osobe koje si dodao/dodala za prijatelje mogu slati snepove i poruke.

Takođe, dobra je ideja da s vremena na vrijeme pregledaš svoju listu prijatelja kako bi se uvjerio/uvjerila da su na njoj osobe s kojima i dalje želiš da budeš prijatelj na Snepčetu.

Tiktok:

Pored aktivnosti koje naši timovi zaduženi za bezbjednost preduzimaju kako bi spriječili maltretiranje i uznemiravanje van naše platforme, nudimo širok raspon alata koji će ti pomoći da kontrolišeš svoje iskustvo na Tiktoku. Sve te alate možeš pronaći u našem Centru za bezbjednost, a evo nekoliko najvažnijih:

• Možeš ograničiti kome je dozvoljeno da komentariše  tvoje video-zapise: možeš podesiti da ih ne vidi niko, da ih vide samo prijatelji, ili da ih vide svi (za osobe mlađe od 16 godina, ta postavka nije dostupna).
• Možeš filtrirati komentare – sve komentare ili samo one koji sadrže određene ključne riječi (koje prethodno odabereš). U skladu sa zadatim postavkama, neželjene poruke i uvredljivi komentari skrivaju se od korisnika čim ih otkrijemo.
• Možeš izbrisati ili prijaviti više komentara odjednom, a možeš i blokirati nalog s kojeg se često i u velikom obimu ostavljaju uznemirujući i drugi negativni komentari. Moguće je izbrisati ili prijaviti do 100 takvih komentara odjednom.
• Provjera komentara od korisnika traži da preispitaju objavljivanje komentara koji bi mogli biti neprikladni ili nepristojni, podsjećajući ih na Smjernice zajednice. Istovremeno, korisnicima se omogućava da izmijene svoje komentare prije nego što ih objave.

Tviter:

Želimo da svi na Tviteru budu bezbjedni. Nastavljamo da pokrećemo nove i poboljšavamo postojeće alate kako bi se korisnici osjećali sigurnije, imali kontrolu i upravljali svojim digitalnim otiskom. Evo nekoliko alata za bezbjednost koje svako na Tviteru može koristiti:

• Odaberi ko može odgovarati na tvoje tvitove – odredi da li će to biti svi, samo osobe koje pratiš ili samo osobe koje pomeneš.
• Utišaj  – ukloni tvitove određenih naloga s vremenske linije a da ih pritom ne blokiraš ili prestaneš da ih pratiš.
• Blokiraj – ograniči određene naloge tako da ne mogu da kontaktiraju s tobom, vide tvoje tvitove i prate te.
• Prijavi – podnesi prijavu o nasilnom ponašanju.
• Sigurni način rada – privremeno blokiraj naloge zbog upotrebe uvredljivog jezika, slanja ponavljajućih neželjenih odgovora ili pominjanja.

Specijalnu zahvalnost dugujemo kompanijama: Meta, Snep, Tiktok i Tviter.

Posljednji put ažurirano: februar 2023.

Poruka za sve one koji su doživjeli digitalno nasilje: Niste sami.

Zvijezde platforme Tiktok, Čarli i Diksi d'Amelio, otvoreno govore o sopstvenim iskustvima digitalnog nasilja i s vama dijele savjete kako da internet učinimo boljim mjestom.

Linkovi za prijavljivanje nasilja na društvenim mrežama:

Facebook

Instagram

Kik

Snapchat

TikTok

Tumblr

Twitter

WeChat

WhatsApp

YouTube

Izvor: https://www.unicef.org/end-violence/how-to-stop-cyberbullying#2