UNICEF upozorava na izazove dječjeg siromaštva na tematskoj sjednici
Unatoč pozitivnim trendovima, izazovi dječjeg siromaštva zahtijevaju dugoročna i integrirana rješenja
Na tematskoj sjednici Odbora za obitelj, mlade i sport Hrvatskoga sabora održanoj 9. travnja u Zagrebu, o djeci u riziku od siromaštva govorio je Ilija Talev, zamjenik predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, istaknuvši kako su u posljednjih nekoliko godina vidljivi određeni pozitivni pomaci, ali i da siromaštvo djece ostaje jedan od najsloženijih društvenih izazova.
Prema podacima koje je predstavio u ime UNICEF-a, udio djece u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti (AROPE*) u Hrvatskoj smanjen je s 19,3 posto u 2024. na 15,7 posto u 2025. godini, što znači da je oko 100 tisuća djece i dalje izloženo tom riziku. Istodobno je udio djece u riziku od siromaštva (AROP*) pao s 18,3 posto na 15 posto.
Iako ovi podaci pokazuju pozitivan trend, Talev je upozorio da pad pokazatelja ne smije dovesti do pogrešnog zaključka da je problem riješen.
„Unatoč visokoj razini razvijenosti Hrvatske, još uvijek previše djece odrasta u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Pad pokazatelja ne znači da je posao završen – naprotiv, pokazuje da smo došli do najdubljeg i najsloženijeg sloja siromaštva, koji zahtijeva još odlučnije i integrirane politike“, poručio je Talev.
Posebnu zabrinutost, istaknuo je, izaziva dugotrajno siromaštvo. Prema podacima koje navodi u izlaganju, udio djece u dugotrajnom siromaštvu bilježio je porast u prethodnim godinama, a iako je u 2025. godini zabilježen pad, značajan broj djece i dalje živi u uvjetima dugotrajne deprivacije, iz koje se obitelji teško izvlače.
Talev je upozorio i na izražene nejednakosti među djecom. Romska djeca posebno su pogođena siromaštvom – prema podacima, 29 posto romske djece živi u uvjetima teške materijalne deprivacije, u usporedbi s 5,7 posto među ukupnom populacijom djece. Djeca u migracijama, kao i djeca u ruralnim i slabije razvijenim područjima te djeca iz jednoroditeljskih obitelji, također su izložena povećanim rizicima.
Govoreći o sustavu socijalne zaštite, Talev je naveo da ključne novčane naknade imaju ograničen doseg. Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, zajamčenu minimalnu naknadu koristilo je 12.548 djece, dok je doplatak za djecu obuhvatio 156.973 djece, no uz iznose koji često nisu dostatni za izlazak iz siromaštva.
Istodobno, izdvajanja za djecu i obitelji u Hrvatskoj iznose oko 1,8 posto BDP-a, u usporedbi s prosjekom Europske unije od oko 2,3 posto, dok su ukupna izdvajanja za socijalnu zaštitu također ispod europskog prosjeka.
Kao odgovor na te izazove, UNICEF zagovara transformativni i multisektorski pristup borbi protiv dječjeg siromaštva, koji povezuje adekvatne i indeksirane novčane naknade s dostupnim i kvalitetnim uslugama u sustavima socijalne skrbi, zdravstva, obrazovanja i stanovanja. Posebno je istaknuta važnost Europskog jamstva za djecu, u čijoj je provedbi Ured UNICEF-a za Hrvatsku sudjelovao kroz pilotiranje mjera i aktivnosti u Međimurju te podršku izradi Nacionalnog akcijskog plana.
„Ulaganje u djecu nije trošak, nego strateška investicija u društvo“, zaključio je Talev, naglasivši kako Hrvatska ima sve preduvjete da osigura da nijedno dijete ne odrasta u siromaštvu, uz političku volju, održiva ulaganja i bolju koordinaciju sustava.
*AROP je pokazatelj koji ne mjeri apsolutno siromaštvo, već relativni položaj osoba u odnosu na životni standard društva u kojem žive.
**AROPE je kompozitni pokazatelj koji mjeri višedimenzionalni rizik siromaštva i socijalne isključenosti.
