HZJZ i UNICEF predstavili rezultate istraživanja o prehrani učenika u osnovnim školama

Zagreb, 16. listopada 2025. –  Povodom Svjetskog dana hrane, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku predstavili su Istraživanje o prehrani učenika u osnovnim školama – usporedba podataka iz 2019. i 2023. godine. 

U Hrvatskoj svako treće dijete osnovnoškolske dobi živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, a osnovne škole imaju važnu ulogu u osiguravanju pravilne prehrane i oblikovanju prehrambenih navika djece. U sklopu suradnje na području promicanja pravilne prehrane i prevencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece, HZJZ i UNICEF predstavili su rezultate istraživanja koje donosi usporedbu podataka o prehrani u osnovnim školama iz 2019. i 2023. godine, ostvarene promjene te preostale prepreke i potrebne mjere u cilju osiguravanja kvalitetne i dostupne školske prehrane za svu djecu u Hrvatskoj. 

Na sudjelovanje u istraživanju pozvane su sve osnovne škole u Republici Hrvatskoj – 2019. godine u istraživanju je sudjelovalo 73 % matičnih osnovnih škola, a 2023. godine 59 % matičnih osnovnih škola u Hrvatskoj.

Neki od ključnih nalaza istraživanja:

• Kvalitetna organizirana prehrana nije jednako dostupna u područnim školama kao u matičnim školama.
  • Iako postoji pozitivan trend u primjeni prehrambenih preporuka Nacionalnih smjernica u školama, većina škola još uvijek ne doseže preporučene norme za sve skupine hrane
  • 22 % škola svakodnevno nudi voće, a 23% povrće učenicima
  • sokovi su i dalje značajno zastupljeni u školskoj prehrani.
• Na školskim tanjurima u prosjeku ostaje oko 15 % pripremljene hrane – najčešće povrće, variva, riba i kukuruzni žganci.
• U najvećem udjelu škola za izradu jelovnika zaduženi su školski kuhari koji to čine samostalno ili u suradnji s drugim školskim djelatnicima.
• Svakoj četvrtoj školi potrebna je dodatna stručna podrška u usklađivanju školskog jelovnika s Nacionalnim smjernicama.
• 37 % škola izjavilo je da koristi predložene jelovnike Živjeti zdravo, dok dodatnih 51 % to čini djelomično, uz prilagodbu.   

Velike promjene u prehrani u osnovnim školama donijela je odluka Vlade RH iz 2023. godine kojom je svim učenicima omogućena besplatna konzumacija barem jednog obroka, a kao neke od najčešćih promjena škole navode:

• povećanje broja učenika koji konzumiraju školski obrok, odnosno povećanje broja pripremljenih obroka
• neke škole su po prvi puta uvele organiziranu školsku prehranu
• zapošljavanje dodatnog osoblja ili povećavanje radnih sati zaposlenika koji pripremaju obroke
• dodatno opterećenje kuhinjskog i administrativnog osoblja te nedostatnu infrastrukturu i kapacitete kuhinja
• većina škola je ostvarila nutritivno bogatije jelovnike, dok je dio škola istaknuo opadanje kvalitete obroka.

Nalazi istraživanja ukazuju na potrebe dodatnih ulaganja u školsku infrastrukturu, osposobljavanje kadrova i stručnu podršku kako bi se smanjila regionalna nejednakost i omogućila jednako kvalitetna prehrana u svim školama.

“Škola je jedno od najvažnijih okruženja za promicanje pravilnih prehrambenih navika među djecom i mladima. U okviru aktivnosti usmjerenih na unapređenje školske prehrane provodimo niz mjera kojima želimo podržati škole i školske kuhare u planiranju kvalitetnih obroka. Od prosinca 2017. godine izrađujemo i dostavljamo jelovnike školama kako bismo unaprijedili kvalitetu školske prehrane i uskladili je s Nacionalnim smjernicama za prehranu učenika u osnovnim školama, koje u potpunosti koriste 37% osnovnih škola, a djelomično se primjenjuju u 51% škola. Saznanje iz našeg istraživanja da u 55% matičnih škola školski kuhari samostalno izrađuju jelovnike bilo nam je poticaj za planiranje edukacije i stručnog usavršavanja školskih kuhara, koje će započeti u idućoj školskoj godini i, vjerujemo, pridonijeti dodatnom unapređenju kvalitete školskih obroka“, naglasila je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravlja u HZJZ i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za promicanje zdravlja.

Istraživanje je pokazalo da su za izradu jelovnika u najvećem udjelu škola zaduženi školske kuharice i kuhari, koji to čine samostalno ili u suradnji s drugim školskim djelatnicima, često bez odgovarajuće edukacije i stručne podrške. Stoga HZJZ u suradnji s UNICEF-om pokreće edukaciju za školske kuhare, s ciljem razmjene iskustava, unaprjeđenja znanja i kvalitete školskih jelovnika, što može doprinijeti poboljšanju prehrambenih navika djece i mladih.

„Pravilna prehrana ključna je za zdravlje, razvoj i dobrobit djece, ali djeca su danas izložena brojnim nezdravim prehrambenim izborima i sve više ih odrasta s prekomjernom tjelesnom masom. Djeca velik dio vremena provode u školi i tamo također razvijaju svoje životne i prehrambene navike, no unatoč pozitivnim trendovima, kvalitetna prehrana u školama još uvijek nije jednako dostupna za svu djecu. Trebamo učiniti sve da osiguramo nutritivno bogatu prehranu u svakoj školi, za svako dijete - s tim ciljem UNICEF nastavlja podržavati Vladu RH i provedbu Akcijskog plana za prevenciju debljine,  a u nastavku suradnje s HZJZ-om pokrećemo projekt usmjeren na one koji planiraju i pripremaju obroke za djecu – školske kuhare“, istaknuo je Ilija Talev, zamjenik predstojnice Ureda UNICEF-a za Hrvatsku.

---

Zašto je kvalitetna školska prehrana važna za razvoj i dobrobit djece

Pristup kvalitetnoj prehrani organiziranoj u okviru odgojno-obrazovnog sustava može unaprijediti prehranu djece i poboljšati njihov tjelesni razvoj i zdravlje (smanjivanje pothranjenosti ili debljine, poticanje na zdrave prehrambene izbore) te obrazovne ishode (mogućnost bolje koncentracije i sudjelovanja u nastavi te poboljšani obrazovni ishodi), ali i smanjiti financijske izdatke za obitelji u siromaštvu. U Hrvatskoj gotovo svako peto dijete živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, stoga školski obroci mogu odigrati važnu ulogu u prevenciji i smanjenju dječjeg siromaštva.

Ovdje možete preuzeti Istraživanje o prehrani učenika u osnovnim školama.