U svijetu koji oblikuju ekstremne klimatske krize, demografske promjene i tehnološke nejednakosti djecu 2050. godine očekuje izazovna budućnost

NEW YORK, 20. studenog 2024. – Budućnost djece diljem svijeta neizvjesna je ako se odmah ne poduzmu mjere za zaštitu njihovih prava, upozorava UNICEF u svom najnovijem izvješću, predstavljenom u povodu Svjetskog dana djece.

Izvješće „Stanje djece u svijetu 2024.: Budućnost djetinjstva u svijetu promjena“ analizira utjecaj triju ključnih globalnih megatrendova – demografskih promjena, klimatskih i ekoloških kriza te naprednih tehnologija – na živote djece te na izazove i prilike za djecu do 2050., i nakon toga.

„Djeca se već suočavaju s ozbiljnim prijetnjama, od klimatskih katastrofa do opasnosti u digitalnom okruženju, a ove će se krize u narednim godinama dodatno intenzivirati“, izjavila je izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell. „Projekcije u ovom izvješću jasno pokazuju da odluke koje svjetski čelnici donesu – ili ne donesu – danas oblikuju svijet koji će djeca naslijediti. Stvaranje bolje budućnosti do 2050. zahtijeva više od puke imaginacije, potrebno je djelovanje. Desetljeća napretka, posebno za djevojčice, ugrožena su.“

Klimatska kriza već je alarmantna, s 2023. kao najtoplijom godinom zabilježenom do sada. Prema izvješću, u razdoblju od 2050. do 2059. klimatske i ekološke krize bit će još raširenije, s osam puta više djece izloženih ekstremnim toplinskim valovima, tri puta više djece izloženih velikim poplavama rijeka i gotovo dvostruko više djece izloženih velikim požarima, u usporedbi s početkom 21. stoljeća.

Kako će ove klimatske prijetnje utjecati na djecu ovisit će o njihovoj dobi, zdravlju, socioekonomskim uvjetima i pristupu resursima. Primjerice, dijete s pristupom skloništima otpornim na klimatske promjene, infrastrukturi za hlađenje, zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i čistoj vodi ima veće šanse preživjeti klimatske šokove u usporedbi s djetetom koje nema takav pristup. Izvješće naglašava hitnu potrebu za ciljanom zaštitom okoliša kako bi se zaštitila sva djeca i smanjili rizici s kojima se suočavaju.

Supsaharska Afrika i Južna Azija predviđaju se kao regije s najvećim brojem djece u 2050-ima. Istodobno, izvješće ukazuje na starenje stanovništva, pri čemu će se udio djece smanjivati u svim regijama svijeta. Iako će i dalje biti visok, udio djece u Africi past će ispod 40 posto – s 50 posto koliko je iznosio 2000-ih. U Istočnoj Aziji i Zapadnoj Europi udio djece past će ispod 17 posto – dok je 2000-ih iznosio 29 posto, odnosno 20 posto.

Ove demografske promjene uzrokuju razne izazove, pri čemu će neke zemlje morati proširiti usluge za veliki broj djece, dok će druge balansirati između potreba sve većeg starijeg stanovništva.

Istovremeno, Izvješće naglašava da napredne tehnologije – poput umjetne inteligencije (AI) – nude i prilike i prijetnje za djecu koja već koriste AI integriranu u aplikacije, igračke, virtualne asistente, igre i obrazovne softvere. Međutim, digitalni jaz ostaje velik. U 2024. godini više od 95 posto ljudi u zemljama s visokim prihodima ima pristup internetu, u usporedbi s oko 26 posto u zemljama s niskim prihodima.

Izvješće navodi da veliki postotak mladih u zemljama s niskim i srednjim prihodima ima izazove s pristupom digitalnim vještinama, što će utjecati na njihovu sposobnost da učinkovito i odgovorno koriste digitalne alate u obrazovanju i na budućim radnim mjestima. Te su prepreke često povezane sa socioekonomskim uvjetima, rodnom neravnopravnošću, jezičnim barijerama i pristupačnošću.

Izvješće donosi i dobre vijesti. Očekuje se porast očekivanog životnog vijeka pri rođenju. Predviđa se, također, i nastavak poboljšanja u pristupu obrazovanju, pri čemu će gotovo 96 posto djece globalno završiti barem osnovno obrazovanje do 2050-ih, u usporedbi s 80 posto 2000-ih. Isto tako, uz povećana ulaganja u obrazovanje i javno zdravstvo te strože mjere zaštite okoliša, rezultati za djecu mogli bi se značajno poboljšati. Primjerice, smanjile bi se rodne razlike u obrazovnim postignućima te izloženost prirodnim katastrofama.

Izvješće „Stanje djece u svijetu 2024.“ naglašava važnost stavljanja dječjih prava, kako su definirana UN-ovom Konvencijom pravima djeteta, u središte svih strategija, politika i akcija. Poziva na suočavanje s izazovima i prilikama koje donose tri megatrenda kroz:

• Ulaganje u obrazovanje, usluge i održive te otporne gradove za djecu.
• Proširenje otpornosti infrastrukture, tehnologije, osnovnih usluga i sustava socijalne podrške na klimatske promjene.
• Omogućavanje povezanosti i sigurnog dizajna tehnologije za svu djecu.

Ove godine UNICEF Svjetski dan djece obilježava pod sloganom „Slušaj budućnost“ te je pozvao djecu da napišu pisma o svijetu kakav žele vidjeti 2050. godine. Odazvala su se djeca iz svih dijelova svijeta – uključujući Gazu, Haiti i Tanzaniju – s njihovim željama da budu sigurni, zdravi, obrazovani i zaštićeni od rata i klimatskih prijetnji. Pisma se mogu pogledati ovdje.

„Svjetski dan djece prilika je za čelnike da pokažu svoju predanost pravima i dobrobiti svakog djeteta“, izjavila je Russell. „Možemo oblikovati bolju budućnost za djecu budućnosti, ali s tim moramo započeti već danas.“

Napomene za medije: 
Preuzmite multimedijski sadržaj

Oslanjajući se na megatrendove i mnoge druge socioekonomske pokazatelje, UNICEF je angažirao Wittgensteinov centar za demografiju i globalni ljudski kapital kako bi analizirao scenarije koji modeliraju kako bi svijet mogao izgledati za djecu 2050. godine. Ti scenariji predstavljaju moguće ishode, a ne prognoze.

Ekstremni klimatski uvjeti: Analiza utvrđuje prag iznad kojeg se klimatski događaj – poput toplinskog vala ili poplave – kategorizira kao „ekstreman“. Na primjer, poplava rijeke smatra se ekstremnom ako razina vode premaši one koje su se tijekom predindustrijskog razdoblja javljale jednom u 100 godina. Ovi pragovi temelje se na znanstvenoj literaturi.