Vakcina protiv COVID-a-19 NE izaziva sterilitet

Provjeravanje činjenica

Emir Drešević, mladi reporter UNICEF-a u Crnoj Gori
Vizual za blog o vakcini i sterilitetu
UNICEF Crna Gora
12 April 2021

Uz navode da vakcina protiv COVID-a-19 može imati štetan uticaj na trudnice, u medijima i na društvenim mrežama pojavila se informacija da može izazvati i sterilitet kod muškaraca. Iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore ranije je rečeno da koronavirus može da izazove sterilitet, te da nova otkrića ukazuju na to da infekcija ovim virusom može kratkoročno uticati na proces spermatogeneze kod pacijenata s umjerenim simptomima COVID-a-19.

Kada su se posmatrali samo pacijenti s povišenom tjelesnom temperaturom kao glavnim simptomom infekcije, samo je ukupan broj pokretnih spermatozoida bio statistički značajno niži kod oboljelih”, ističu u Institutu za javno zdravlje (IJZCG).

Sredinom decembra 2020. godine objavljeno je istraživanje Univerziteta u Majamiju (Miler škola medicine) o efektima vakcine protiv COVID-a-19 na plodnost muškaraca. Jedan od profesora uključenih u istraživanje kaže:  

„Na osnovu mehanizma po kojem djeluje mRNK, ne očekujemo da će vakcine protiv COVID-a-19 uticati na plodnost muškaraca. Ali, naravno, želimo da podaci potvrde tu hipotezu.”

U tekstu objavljenom u publikaciji Nauka u Srbiji, molekularni biolog i neurobiolog dr Miloš Babić odgovorio je na neka od čestih pitanja u vezi s koronavirusom i vakcinom. Jedno od njih ticalo se nedoumice da li vakcine izazivaju sterilitet, povodom čega dr Babić kaže:

„Vakcine ne izazivaju sterilitet. Ovu netačnu glasinu su proizvela dva nemačka pseudonaučnika i od njih se dalje širila internetom. Prema proverenim podacima, infekcija virusom može da ošteti plodnost muškaraca i to je još jedan razlog zašto je vakcinacija potrebna za zaštitu protiv takvih uticaja koronavirusa.”

I stručnjaci Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) kojima smo postavili isto pitanje tvrde da vakcine ne izazivaju sterilitet, te da su za tu dezinformaciju odgovorna dva njemačka pseudonaučnika.

Provjerena informacija u vezi s virusom jeste da on može dovesti do oštećenja plodnosti kod muškaraca. To i jeste jedan od razloga zašto je vakcinacija preporučena – da bi se takvi efekti virusa umanjili. S druge strane, u kliničkim istraživanjima kompanija Fajzer i Moderna učestvovalo je 30 žena koje su ostale u drugom stanju, što nam opet ukazuje da direktnog efekta vakcina na plodnost nema.

dr Marija Božović iz IJZCG

Ista poruka stiže i od ljekara Kliničkog centra Crne Gore. „Vakcine protiv COVID-a-19 ne mogu da ostave neke dugoročne posljedice. Te su vakcine sve prošle kliničke studije, kojima se dokazalo da nemaju štetnih efekata na ljudski organizam. Za sada ne postoji nijedna studija niti bilo kakvo istraživanje koje potvrđuje da vakcine protiv COVID-a-19 mogu ostaviti posljedice po naše zdravlje“, kazao je dr Đorđe Krnjević iz KCCG.

U jeku pandemije koronavirusa i u toku vakcinacije protiv bolesti koju on izaziva, medijima i društvenim mrežama kruži veliki broj dezinformacija, pa je izuzetno važno informisati se iz relevantnih i pouzdanih izvora. UNICEF-ovi mladi reporteri pozivaju čitaoce da sve informacije provjeravaju na sajtovima Svjetske zdravstvene organizacije, Instituta za javno zdravlje, Kliničkog centra Crne Gore, Ministarstva zdravlja i UNICEF-a.

Znamo da su vakcine presudno doprinijele iskrojenjivanju mnogih zaraznih bolesti, omogućivši tako napredak čovječanstva. Zato vam poručujemo da ne vjerujete svemu što preko interneta pročitate ili čujete, da pažljivo birate informacije koje dijelite, a da prije toga provjerite njihovu tačnost. Ako ne znate ili niste sigurni da li je neka informacija tačna, pitajte ljekara. Birajmo kome da vjerujemo.

U   želji   da   doprinesu   sprečavanju   širenja   dezinformacija  o koronavirusu i vakcinama i s ciljem da promovišu kredibilne izvore informacija, UNICEF-ovi mladi reporteri odlučili su da provjeravaju  tačnost informacijkoje  se  objavljuju   na   društvenim   mrežama  i  u  medijima, a  koje izazivaju pažnju građana. Prilikom provjere tačnosti informacija slijedili su primjer analiza s platforme Raskrinkavanje i djelimično koristili njihovu javno dostupnu metodologiju.