Ljudi sa autoimunim bolestima mogu primiti vakcinu protiv COVID-a-19

S obzirom na to da je počela vakcinacija protiv COVID-a-19, društvenim mrežama i onlajn medijima kruže informacije da ne bi trebalo vakcinisati oboljele od autoimunih bolesti.

Početkom godine je na portal Novosti.rs objavljen tekst pod naslovom „Uz hašimoto ne ide ,Fajzer’: Istraživač Marija Gnjatović apeluje na oboljele od autoimunih bolesti da se strpe oko vakcinacije”.

U tekstu piše da su „oboljeli od svih autoimunih bolesti u velikoj dilemi pred vakcinaciju jer im se, bar zasada, ne preporučuje vakcinacija, a posebno oni najbrojniji sa hašimoto tireoiditisom, autoimunim oboljenjem štitaste žlijezde do kojeg dolazi usljed poremećaja imunog sistema”, kao i da ,,generalno, svako ko ima ozbiljniji zdravstveni problem pri donošenju odluke o vakcinaciji i izboru vakcine treba da se konsultuje s ljekarem”.

Mi smo odlučili da provjerimo ove navode i da pitamo stručnjake da li oboljeli od autoimunih bolesti smiju da se vakcinišu.

Na sajtu Svjetske zdravstvene organizacije pronašli smo informaciju da su ljudi u ovom kategorijama dio grupe preporučene za vakcinaciju, iako su potrebne dalje studije za osobe koje žive sa HIV-om i autoimunim stanjima. Oni se mogu vakcinisati tek nakon dobijanja informacija i savjetovanja od strane njihovog ljekara.

Ovo pitanje postavili smo i stručnjacima iz Kliničkog centra Crne Gore.

Imajući u vidu ove informacije, možemo zaključiti da se svi građani, pa i oni s autoimunim bolestima, moraju konsultovati sa svojim izabranim ljekarima, a onda i primiti vakcinu protiv koronavirusa.

Onima koji se informišu iz onlajn medija i s društvenih mreža savjetujemo da biraju što gledaju, da sve informacije provjeravaju sa zdravstvenim stručnjacima i da pažljivo donose odluke na osnovu toga.

U   želji   da   doprinesu   sprečavanju   širenja   dezinformacija  o koronavirusu i vakcinama i s ciljem da promovišu kredibilne izvore informacija, UNICEF-ovi mladi reporteri odlučili su da provjeravaju  tačnost informacija koje  se  objavljuju   na   društvenim   mrežama  i  u  medijima, a  koje izazivaju pažnju građana. Prilikom provjere tačnosti informacija slijedili su primjer analiza s platforme Raskrinkavanje i djelimično koristili njihovu javno dostupnu metodologiju.