Koliko su male boginje opasne?

Stotinama godina male boginje su bile jedno od najzaraznijih i najsmrtonosnijih virusnih oboljenja poznatih ljudima. Naročito za one koji nisu primili vakcinu protiv malih boginja – za bebe, djecu, trudnice, a posebno za one s komorbiditetom. Tako je i danas.

Osim hospitalizacije i smrti, male boginje mogu uzrokovati dugoročne i iscrpljujuće zdravstvene komplikacije. Takođe, ovaj virus može oštetiti imuni sistem „brisanjem“ njegove memorije o tome kako se treba boriti protiv infekcija, zbog čega osobe koje su preživjele male boginje mogu biti osjetljive na druge bolesti, poput gripe, nedjeljama, pa čak i mjesecima. Nakon što je vakcina protiv malih boginja postala javno dostupna 1963. godine, pomenute komplikacije od malih boginja naglo su pale zajedno s ukupnom stopom oboljelih.

(Pročitajte više o tome šta znamo o MMR vakcini i njenoj bezbjednosti).

Većina djece širom svijeta danas je vakcinisana. Ipak, u područjima s manjom pokrivenošću vakcinacijom, ili tamo gdje je u opadanju broj vakcinisanih, nove epidemije pokazuju koliko ova bolest još uvijek može biti smrtonosna. U Demokratskoj Republici Kongo, na primjer, od 2018. do 2020. godine ebola je ubila 2.299 ljudi. U istom periodu, epidemija malih boginja ubila je 7.800 ljudi – dakle, broj umrlih je tri puta veći.

Globalno, u 2022. godini, smrtnost od malih boginja širom svijeta porasla je za 43 odsto u odnosu na 2021. godinu, što je rezultat nižih stopa vakcinacije tokom pandemije kovida-19. Oko 373 osobe umiru od malih boginja svakog dana.

Dio problema je u tome što su male boginje daleko zaraznije od drugih virusnih oboljenja, uključujući kovid-19, gripu i varičelu. Na svaku osobu koja bude zaražena malim boginjama biće zaraženo 12 do 18 drugih. To male boginje čini oko 12 puta zaraznijim od gripa, šest puta zaraznijim od ebole i dva puta zaraznijim od kovida-19 i varičele. Zaraznost malih boginja dijelom je i razlog zašto su se nedavne epidemije morbila tako brzo širile, naročito među populacijama s nižim stopama vakcinacije.

Koliko su male boginje opasne za djecu?

Iako male boginje mogu biti rizične za svakoga, posebno su opasne za djecu – naročito za djecu mlađu od pet godina koja nisu vakcinisana, zato što se imuni sistem djece i njihovi organski sistemi još uvijek razvijaju, što ih čini ranjivijim i na infekcije i na zdravstvene komplikacije.

Svake godine oko 136.000 ljudi širom svijeta umre od malih boginja i komplikacija uzrokovanih ovom bolešću. Većina njih su djeca. 

Prije nego što je vakcina protiv malih boginja postala široko dostupna prije gotovo 25 godina, širom svijeta je godišnje umiralo na stotine hiljada djece. Samo tokom 2000. godine, od morbila i njihovih komplikacija umrlo je 761.000 djece. 

Najčešći simptomi malih boginja  uključuju kašalj, curenje iz nosa i groznicu, nakon čega obično slijedi osip. Iako mogu zvučati blago, ovi simptomi i druge komplikacije uzrokovane boginjama mogu biti teški. Od sve djece koja su 2023. godine oboljela od malih boginja u evropskoj regiji, prema podacima SZO, više od polovine je moralo biti hospitalizovano.

Ako vaše dijete ima simptome poput groznice i osipa, važno je da se odmah obratite ljekaru. Pravovremena dijagnoza i liječenje neophodni su za efikasno liječenje ove bolesti i sprečavanje komplikacija. Rana intervencija pomaže u zaštiti ne samo pojedinca već i šire zajednice, smanjujući rizik od širenja infekcije.

U 2023. godini, od 322.714 zvanično prijavljenih slučajeva malih boginja na globalnom nivou, 60.941 dogodio se u Evropi i centralnoj Aziji. Ovo naglašava značajan uticaj malih boginja u ovim regionima i naglašava važnost vakcinacije za sprečavanje širenja ove ozbiljne bolesti.

Djeca koja imaju oslabljen imuni sistem, usljed različitih zdravstvenih stanja ili pothranjenosti, najviše su izložena riziku. Ipak, komplikacije se mogu razviti kod svakoga i ne može se uvijek unaprijed predvidjeti ko će biti najviše pogođen.

U zemljama sa srednjim i višim dohotkom, od 1.000 djece koja obole od malih boginja − 70 do 90 djece dobiće infekciju uha, 80 će dobiti dijareju, a 10 do 60 dobiće upalu pluća, tj. infekciju pluća koja može biti veoma rizična za malu djecu. Otprilike jedno na svakih 1.000 do 2.000 djece oboljele od malih boginja razviće postinfektivni encefalitis, upalu mozga koja može dovesti do kome i smrti.

Iako je smrt od malih boginja rijetka u zemljama sa srednjim i višim dohotkom, može doći i do takvog ishoda. U SAD, na primjer, procjenjuje se da će na svakih 1.000 djece koja obole od malih boginja umrijeti jedno ili dvoje. U zemljama sa nižim dohotkom rizik je daleko veći: na svakih 1.000 djece koja obole od malih boginja, 30 do 60 će umrijeti. U nekim populacijama – poput djece koja su raseljena – oko 300 djece će umrijeti na svakih 1.000 oboljelih od malih boginja.

Male boginje mogu snažno uticati na imuni sistem, uključujući i brisanje imunološke memorije. Istraživanja pokazuju da male boginje mogu izbrisati imunološku memoriju u vezi s prethodnim infekcijama i vakcinacijama. Riječ je o stanju poznatom kao „imunološka amnezija“. Ovaj efekat znači da imuni sistem zaboravlja kako da se bori s patogenima na koje je prethodno nailazio, povećavajući podložnost osobe drugim infekcijama.

Istraživanja su pokazala da male boginje mogu smanjiti imunološku memoriju u vezi s prethodnim infekcijama i do 30 odsto. Ovaj gubitak imunološkog pamćenja može trajati mjesecima, pa čak i godinama, čineći osobu ranjivom na bolesti od kojih je prethodno bila zaštićena. Ovo naglašava važnost vakcinacije za prevenciju malih boginja i potencijal koji ova bolest ima da ugrozi imuni sistem.

Jedna vrlo rijetka, ali smrtonosna komplikacija koja može nastati kod djece zaražene malim boginjama jeste specifičan tip encefalitisa koji se naziva subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE), koji pogađa jednu oboljelu osobu od 100.000 slučajeva. Ova virusna infekcija miruje u tijelu šest do osam godina prije nego što se počnu javljati neurološki simptomi koji uključuju: gubitak motoričkih sposobnosti (poput sposobnosti hodanja), gubitak sluha, gubitak vida i oštećenje mozga. U roku od nekoliko godina, bolest obično napreduje do kome i smrti. Imajući u vidu da ne postoji lijek, jedini način da se SSPE spriječi jeste da se ne zarazite malim boginjama.

Zbog svih zdravstvenih komplikacija i smrti, velika većina oboljele djece jesu ona koja nisu vakcinisana. Od djece mlađe od pet godina koja su oboljela od malih boginja, 2023. godine, 99 odsto nije primilo dvije preporučene doze vakcine protiv ove bolesti. 

Koliko su male boginje opasne za bebe?

Djeca mlađa od jedne godine posebno su ugrožena grupa. Djeca u ovoj dobi u najvećem su riziku da razviju zdravstvene komplikacije, poput upale pluća, dijareje i encefalitisa, kao i da umru.

Bebe su posebno osjetljive na male boginje jer u mnogim zemljama djeca ne primaju vakcinu protiv malih boginja dok ne napune prvu godinu života, ali dijelom i zato što bebe imaju najslabiji imuni sistem i što se njihovi organski sistemi još uvijek razvijaju.

Sve dok veći dio populacije ne bude vakcinisan širom svijeta − bebe će i dalje biti ranjive. Upravo zato, za sprečavanje epidemija mora biti vakcinisano 95 odsto populacije. Ipak, tek nešto manje od tri četvrtine tj. 74 odsto djece širom svijeta primilo je dvije preporučene doze. 

Koliko su male boginje opasne za odrasle?

Male boginje prvenstveno pogađaju djecu, ali se i odrasli mogu zaraziti i širiti bolest, posebno ako nisu vakcinisani ili imaju slabiji imunitet. Istraživanja su pokazala da odrasli mogu činiti oko 10 do 20 odsto slučajeva malih boginja tokom epidemija. Ovo je zabrinjavajuće jer odrasli koji obole od malih boginja mogu prenijeti virus na djecu koja su podložnija teškim komplikacijama.

Koliko su male boginje opasne u trudnoći?

Male boginje veoma su rizične i za žene u trudnoći i za fetus.

Najčešća komplikacija u vezi s malim boginjama kod trudnica je upala pluća, koja pogađa oko 18 od 100 trudnica. Otprilike četiri odsto trudnica umire ako obole od ove bolesti. Male boginje mogu ugroziti i fetus u razvoju. Od 100 trudnica koje obole od malih boginja, procjenjuje se da se oko 13 porodi prije termina.

Budući da se, u načelu, savjetuje da trudnice ne primaju vakcinu protiv malih boginja, čini se posebno važnim da se žene vakcinišu mnogo prije prilike da zatrudne, a idealno bi bilo već u djetinjstvu.

Prvu dozu MMR vakcine, koja štiti od malih boginja, zaušaka i rubele, treba dati u dobi od 12 mjeseci. Drugu dozu treba dati sa šest godina. Dvije doze vakcine štite u mjeri od 99 odsto one koji su bili izloženi virusu koji izaziva male boginje.