SZO: Odgovori na najčešća pitanja adolescenata i mladih vezanih uz pandemiju COVID-19
Saznajte odgovore na najčešća pitanja koja postavljaju mladi
|
Mogu li adolescenti oboljeti od bolesti COVID-19? |
Da. Sve dobne skupine mogu oboljeti od bolesti COVID-19. Dok još uvijek učimo o tome kako bolest COVID-19 utječe na ljude, čini se da starije osobe (npr. osobe starije od 60 godina) i osobe s podliježućim bolestima, poput visokoga krvnog tlaka, srčanih bolesti, plućnih bolesti, raka ili dijabetesa, češće od drugih razvijaju teške oblike bolesti. S obzirom na to da je ovo novi virus, još uvijek učimo kako on utječe na djecu i adolescente. Dosadašnji dokazi pokazuju da je manje vjerojatno da će djeca i adolescenti razviti tešku bolest, ali teški i smrtni slučajevi ipak se mogu pojaviti i u ovim dobnim skupinama. |
|
Mogu li adolescenti prenijeti bolest COVID-19 drugim ljudima, čak i ako imaju blage ili nikakve simptome? |
Da. Zaražene osobe svih dobnih skupina – uključujući i adolescente – mogu prenijeti virus drugim osobama, čak i kada imaju blage simptome, ili se uopće ne osjećaju bolesno. Virus se prenosi s osobe na osobu putem malih kapljica iz nosa ili usta, koje se šire kada osoba zaražena bolešću COVID-19 kašlje, kiše, ili govori. Te se kapljice mogu spustiti na stvari ili površine. Osobe se tada mogu zaraziti ako diraju te stvari i površine, a nakon toga dodirnu oči, nos ili usta. |
|
S obzirom na to da ima malo poznatih slučajeva adolescenata koji su razvili teži oblik bolesti COVID-19, trebam li otići u zdravstvenu ustanovu ako se pojave simptomi bolesti? |
Ako imate blage simptome, poput blagog kašlja ili blage temperature, obično nema potrebe zatražiti liječničku pomoć. Ostanite kod kuće, budite u samoizolaciji i pratite svoje simptome. Slijedite nacionalne smjernice o samoizolaciji. Izbjegavanje kontakata s drugim osobama i posjeta zdravstvenim ustanovama tim će ustanovama omogućiti učinkovitiji rad te će pomoći zaštiti vas i druge osobe od moguće infekcije bolešću COVID-19 i drugih virusa. Zatražite liječničku pomoć ako vam se zdravstveno stanje pogorša, ili ako se nitko u vašoj obitelji ne može brinuti za vas kod kuće. Važno je da slijedite postupke koji su na snazi u vašoj zemlji. Upitajte člana obitelji ili drugu odraslu osobu u koju imate povjerenja kako doći do informacija o tim postupcima u području gdje živite. |
|
Što trebam učiniti ako netko iz moje obitelji oboli od bolesti COVID-19? |
Zatražite liječničku pomoć ako se član vaše obitelji teže razboli. Ako je moguće, vi ili neka odrasla osoba trebate nazvati lokalni ili nacionalni hitni broj za COVID-19 kako biste zatražili savjet o tome gdje i kako možete dobiti pomoć. Ako se kod člana vaše obitelji potvrdi da boluje od bolesti COVID-19, morate se pripremiti na to da ćete vi i ostali poznati kontakti trebati pratiti svoje simptome te nastaviti samoizolaciju 14 dana, čak i ako se osjećate dobro. |
|
Na lijekovima sam za kroničnu bolest. Trebam li nešto promijeniti?
|
Važno je da nastavite uzimati sve lijekove koje možda koristite za kronična ili druga stanja, kao što su astma, dijabetes, infekcija HIV-om i TB-om, te da idete na preporučene preglede. Provjerite kod svojih zdravstvenih ustanova i pružatelja zdravstvene skrbi treba li te preglede drugačije provoditi tijekom izbijanja infekcije bolesti COVID-19. Neke usluge, poput savjetovanja, možda su dostupne na daljinu. Za liječenje klinički stabilnih adolescenata s HIV-om i adolescenata s TB-om i/ili nekim drugim kroničnim stanjem, vaš pružatelj zdravstvenih usluga trebao bi razmotriti izdavanje višemjesečnih recepata i doza koje će smanjiti učestalost vaših posjeta klinici i osigurati kontinuitet liječenja ako je tijekom pandemije ograničeno kretanje. Uredno pridržavanje terapije jednako je važno i tijekom toga razdoblja. |
|
Trebao sam se cijepiti protiv HPV-a, meningitisa ili tetanusa, ali usluge imunizacije su poremećene. Trebam li se brinuti?
|
SZO preporučuje da se sva cijepljenja u školama i masovne kampanje trebaju odgoditi tijekom pandemije bolesti COVID-19. Međutim, rasporedi cijepljenja za cjepiva koja se daju adolescentima dovoljno su fleksibilni kako bi se osiguralo da ćete dobiti cjepivo na vrijeme kada usluge cijepljenja ponovno započnu. Na primjer, cjepivo za HPV koje se daje u dvije doze može se započeti davati bilo kada između 9. i 14. godine života, a pauza između dvije doze može biti dulja. Najkraća je pauza između doza 6 mjeseci, ali može biti i 12 ili 15 mjeseci te, ako je potrebno, i dulja. Najvažnije je da dobijete drugu dozu cjepiva u nekom trenutku kako biste bili potpuno zaštićeni. Odluku o nastavku rutinskog cijepljenja donosi svaka zemlja za sebe. Upitajte člana obitelji ili drugu odraslu osobu u koju imate povjerenja kako možete dobiti informacije o uslugama cijepljenja u mjestu gdje živite. Važno je da dobijete cjepiva koja biste trebali dobiti, čak i ako su cijepljenja odgođena zbog pandemije bolesti COVID-19. |
|
Dosadno mi je boraviti kod kuće. S obzirom na to da postoji vrlo mala vjerojatnost da ću se ozbiljno razboljeti čak i ako obolim od bolesti COVID-19, zašto je važno da slijedim smjernice za sprječavanje prenošenja infekcije, poput držanja fizičke udaljenosti od drugih osoba?
|
Ostanak kod kuće je težak i može vam postati dosadno, ali može pomoći ako radite nešto u čemu uživate. To može biti čitanje knjiga, igranje nekih igara, ili slušanje glazbe. Pokušajte svakog dana održati kontakt s prijateljima i prijateljicama i obitelji, bilo telefonski ili putem interneta ako možete, ili, ako živite blizu i lokalna pravila vam to dopuštaju, razgovarajući s njima u živo uz držanje razmaka. Istovremeno, još uvijek je izuzetno važno da smanjite svoje šanse zaraze ili širenja bolesti COVID-19 što češćim pranjem ruku sapunom i vodom ili dezinfekcijskim sredstvom na bazi alkohola i držanjem razmaka od najmanje 1 metra (3 stope) od drugih ljudi te da izbjegavate mjesta na kojima su gužve. Mogli biste biti jedan od nesretnih adolescenata koji će se ozbiljno razboljeti ako se zarazi bolešću COVID-19, ili je možete prenijeti na druge osobe pa snositi odgovornost ako se oni teško razbole, ili čak i umru. Imate moć izbora koja može spasiti živote, a mladi mogu zajedno odigrati važnu ulogu u borbi protiv bolesti COVID-19. |
|
Neki od mojih prijatelja i prijateljica ne pridržavaju se pravila o fizičkom distanciranju. Što trebam učiniti?
|
Objasnite svojim prijateljima i prijateljicama zašto je važno zaštiti sebe i druge pranjem ruku, izbjegavanjem dodirivanja lica, kašljanjem ili kihanjem uvijek u unutrašnju stranu lakta, ili u maramicu te poštovati mjere fizičkog distanciranja i ograničenja kretanja kada se to od nas traži. Možda možete s njima podijeliti neke ideje o zabavnim virtualnim aktivnostima u kojima vaši prijatelji i prijateljice mogu sudjelovati, a vi ih možete potaknuti da se bave njima zajedno s vama ili s drugim prijateljima i prijateljicama. Na taj ćete im način pružiti alternativna rješenja umjesto da im samo govorite da ostanu doma. Ali, upamtite da nemate kontrolu nad djelima drugih ljudi, stoga ne ulazite u razmirice ili svađe kako biste ih naveli da promijene mišljenje. |
|
Osjećam veliku tjeskobu vezanu za bolest COVID-19 i njezin utjecaj na moj život. Što trebam učiniti?
|
U situacijama kao što je pandemija, posve je normalno osjećati tjeskobu i bespomoćnost, i to je u redu. Evo nekoliko prijedloga o stvarima koje bi mogle pomoći da se proaktivno nosite sa svojom tjeskobom: Razmislite o tome kako se osjećate. Nemojte zanemarivati svoje osjećaje, posebno ako se ne osjećate dobro. Kad vam je život poremećen, normalno je imati mnogo raznih osjećaja: zabrinutost, frustriranost, tugu, stres, ljutnju, tjeskobu – to se može dogoditi svima. Upregnite vještine i strategije koje ste koristili u prošlosti, a koje su vam pomogle nositi se sa životnim izazovima i vještine koje vam pomažu upravljati svojim emocijama. Evo nekoliko primjera:
Budite aktivni svakoga dana: Bilo koja vrsta vježbe može pomoći jer smanjuje razinu hormona stresa u organizmu, što će pridonijeti opuštanju vašega tijela i uma. Vježbanje stvara i endorfine, tzv. „hormone sreće“, koji mogu pomoći da se vaše raspoloženje popravi. Pokušajte prošetati, trčati, ili baviti se bilo kojom aktivnošću na otvorenom, držeći razmak od drugih ljudi. Ako ne možete napustiti kuću, otvorite prozor kako bi ušao svjež zrak i vježbajte kod kuće kako biste ostali aktivni. Nemojte koristiti pušenje, prejedanje, alkohol ili druga opojna sredstva kako biste se nosili sa svojim osjećajima. Ostanite povezani s prijateljima i obitelji bilo komuniciranjem s njima telefonom ili, ako možete, putem interneta. Ako živite blizu njih i lokalna pravila to dopuštaju, možete s njima razgovarati i u živo ako držite razmak. Pridržavajte se dnevne rutine što je više moguće. Pokušajte ići na počinak i buditi se svakoga dana u isto vrijeme te osigurajte da dovoljno spavate. Planirajte unaprijed i pokušajte uspostaviti ravnotežu između pojedinih aktivnosti, kao što su učenje za školu, tjelesna aktivnost, povezivanje s prijateljima, bavljenje stvarima u kojima uživate te redoviti obroci. Razgovarajte sa zdravstvenim radnikom ili savjetnikom ako se vi, ili netko do kojeg vam je stalo:
U ovom će vam trenutku možda biti lakše razgovarati sa savjetnikom nego sa zdravstvenim radnikom, s obzirom na to da mogu biti na snazi mjere ograničenja kretanja, a zdravstvene bi ustanove mogle biti zauzete brigom za osobe zaražene bolešću COVID-19. |
|
Kada će ova pandemija završiti kako bih se mogao/la vratiti u školu i vidjeti s prijateljima i prijateljicama?
|
Ne znamo kada će pandemija završiti, ali znamo da to ovisi o doprinosu i pomoći svakoga pojedinca u zaustavljanju transmisije. Žrtve koje ste podnijeli ne družeći se s prijateljima i prijateljicama i prestankom pohađanja nastave i bavljenja drugim aktivnostima vaš su doprinos u borbi protiv pandemije. Stavljanjem društava i gospodarstava na čekanje, smanjili smo sposobnost širenja virusa u našim zajednicama. Te su mjere obrane pomogle ograničiti neke od kratkoročnih učinaka virusa i kupile nam vrijeme za pretvaranje onoga što smo naučili o virusu u rješenja kako bismo se mogli vratiti na način života kakvoga bolje poznajemo. Važno je da nastavite provoditi te mjere te da potičete svoje prijatelje i prijateljice da čine isto. |
|
U nekim dijelovima moje zemlje škole se ponovno otvaraju. Je li sigurno vratiti se u školu?
|
Odluka o ponovnom otvaranju škola u svakoj zemlji i području donosi se na temelju detaljne procjene situacije, uz konsenzus svih ključnih dionika, uključujući one koji oblikuju zdravstvene i obrazovne politike, učitelje i ostalo školsko osoblje, roditelje i zdravstvene radnike te radnike u zajednici. Osim toga, ponovno otvaranje škola pažljivo se planira i priprema, uz uspostavu svih potrebnih mjera radi zaštite sigurnosti i zdravlja svih osoba u školskoj zajednici. Dakle, ako se vaša škola ponovno otvara, trebate biti sigurni da je sigurno vratiti se u školu – ako strogo slijedite smjernice i pravila koja će vaša škola uspostaviti. Naravno, ako ste na bilo koji način zabrinuti u vezi s povratkom u školu, ne oklijevajte razgovarati sa svojim učiteljima i roditeljima ili skrbnicima.
|
|
Znam da u ovom trenutku postoji opasnost od zaraze bolešću COVID-19, ali ja se osjećam dobro. Mogu li se ipak baviti sportom?
|
Da. Možete se još uvijek baviti sportovima koji su u skladu s mjerama fizičkog distanciranja i ograničenjima kretanja koje su u vašoj zemlji na snazi. Tjelesna aktivnost dobra je za fizičko i mentalno zdravlje. Uspostavite redovitu rutinu bavljenja aktivnostima ili sportovima koji ne zahtijevaju bliski kontakt s drugim osobama tijekom jednog sata svakoga dana. Možete se baviti individualnim sportovima, poput trčanja, hodanja, plesa ili joge. Postoje mnoge mogućnosti koje možete isprobati. Možete organizirati igre koje se inače igraju na igralištu i u zatvorenom prostoru, kao što su preskakanje užeta i školice, igranje s braćom i sestrama te vježbanje neke vježbe snage korištenjem improviziranih utega poput boca napunjenih vodom ili pijeskom. Ako imate pristup internetu, možete se pridružiti mrežnim aktivnim igrama ili satovima fitnesa, ili organizirati vlastite tjelesne vježbe na internetu s prijateljima i prijateljicama ili kolegama i kolegicama iz razreda. Pronađite neku aktivnost koja je zabavna, koja se može provoditi u skladu s ograničenjima koja su na snazi u vašoj zemlji i koja vam popravlja raspoloženje. |
|
Propuštam nešto od svog obrazovanja zbog pandemije bolesti COVID-19. Što trebam učiniti?
|
Vaša škola, ili mjesto gdje učite vjerojatno će organizirati nešto kako biste nadoknadili propušteno, ili polagali ispite neki drugi put. Slijedite postupke koje je uspostavila vaša škola kako bi smanjila izravan učinak od zatvaranja škola te omogućila kontinuitet obrazovanja. Ako imate pristup internetu, možete se savjetovati sa svojim učiteljima i drugim odraslim osobama u koje imate povjerenja kako biste pronašli i pristupili pouzdanim obrazovnim mogućnostima i izvorima na internetu, uključujući one koji su dio rješenja za učenje na daljinu koje preporučuje UNESCO, agencija Ujedinjenih naroda koja pomaže zemljama usavršiti njihove obrazovne sustave. Osim toga, UNESCO prikuplja priče učenika, učitelja i roditelja o tome kako se snalaze i nastavljaju učiti tijekom razdoblja dok su škole zatvorene. Pristupite tim pričama, možda će vas nadahnuti. Možete također kontaktirati s UNESCO-m i podijeliti svoju priču! Otkrijte kako je podijeliti ovdje. Na mjestima gdje je internetska povezanost problematična, mnoge su vlade, u razdoblju dok su škole zatvorene, započele emitirati obrazovne programe na televizijskim i radijskim kanalima. Ako živite u takvom mjestu, potražite obrazovne programe na svojoj lokalnoj televiziji i radiju.
|
|
COVID-19 je posvuda u vijestima i teško mi je razlučiti što je istina, a što nije. Što trebam učiniti?
|
Gotovo stalno pritjecanje ponekad kontradiktornih vijesti može kod svakoga prouzročiti osjećaj izgubljenosti i uzrujanosti. Osigurajte korištenje pouzdanih izvora kao što su internetske stranice UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije za dobivanje informacija ili za provjeru svih informacija koje možda dobivate iz manje pouzdanih kanala. Ako imate mobitel, možete koristiti sustav WHO Health Alert na WhatsAppu za dobivanje najnovijih informacija o pandemiji. Radi se o novoj besplatnoj usluzi, koja je dizajnirana za davanje pouzdanih i službenih informacija 24 sata dnevno širom svijeta. Započnite klikom na WHO Health Alert, a zatim jednostavno upišite riječ ‘Hi’ u WhatsApp poruku kako biste pokrenuli aplikaciju. Imajte na umu da preopterećenost informacijama o bolesti COVID-19 također može biti stresna, stoga tražite informacije, najnovija saznanja i praktične smjernice u određeno doba tijekom dana te izbjegavajte slušati ili slijediti glasine koje vam stvaraju nelagodu. |
|
Tijekom izolacije, provodim mnogo više vremena igrajući igrice, družeći se i učeći na internetu. Treba li me to brinuti?
|
Bolest COVID-19 naglo je preselila svakodnevne živote mnogih ljudi na internet pa vjerojatno provodite mnogo više sati na internetu nego prije. Iako internetska rješenja pružaju ogromne prilike za nastavak obrazovanja, druženja i igre, trebate pokušati ograničiti vrijeme koje provodite pred zaslonom, a koje nije vezano za vaše obrazovanje ili tjelesnu aktivnost. To je zato što trebate biti fizički aktivni kako biste sačuvali zdravlje i pozitivan stav. Osim toga, mnogi su ljudi osjetljivi na treperenje svjetla pa mogu dobiti glavobolje, mučnine i vrtoglavice, pa čak i epileptičke napade ako provode previše vremena ispred zaslona. Zato je važno zamijeniti jedan dio rekreativnog vremena pred zaslonom s aktivnostima koje ne uključuju zaslon, poput slušanja glazbe, čitanja, igranja društvenih igara, i tjelesne aktivnosti, kao što su šetnja ili trčanje. Prekomjerno igranje igrica može dovesti do „poremećaja igranja“ što dovodi do premalo spavanja i zamjene dana za noć, gubitka apetita, agresije, glavobolja i problema s pažnjom. Ako imate takve simptome, potražite pomoć roditelja ili odrasle osobe u koju imate povjerenja.
|
|
Čuo sam da mi mogu naštetiti kontakti na internetu. O kojim se rizicima radi i kako se mogu zaštititi na internetu?
|
S obzirom na to da možda provodite čak i više vremena na internetu nego prije, bilo bi mudro osvijestiti neke od rizika. Kao prvo, pazite na vrstu sadržaja koju dijelite na internetu. Rizično ponašanje, kao što su sexting, ili dijeljene seksualno eksplicitnih sadržaja, može vas izložiti rizicima ucjenjivanja, uznemiravanja i ponižavanja. Kao drugo, provođenje više vremena na internetu može povećati vaše šanse da dođete u kontakt s tzv. internetskim predatorima koji traže mlade ljude za seksualno iskorištavanje. Kada ste pred web kamerom budite prikladno odjeveni i ne povezujte se s učiteljima ili virtualnim učionicama iz spavaće sobe. Osim toga, važno je primijetiti da neki adolescenti – primjerice oni s poteškoćama u razvoju i oni za koje se smatra da su drugačiji ili da imaju veći rizik da se zaraze ili da prenesu bolest COVID-19 – mogu biti izloženi većem riziku od nasilja preko interneta (tzv. cyberbullyinga) i diskriminacije. Uvredljivi, diskriminatorni ili neprimjereni internetski kontakti nikada nisu u redu. Ako dvojite, ili se osjećate nelagodno ili uznemireno zbog nekih interakcija na internetu, odmah to prijavite roditelju ili drugoj odrasloj osobi u koju imate povjerenja.
|
|
S obzirom na to da su moji roditelji prestali ići na posao, puno se više svađaju, a u nekoliko sam navrata vidio kako je jedan od roditelja povrijedio drugoga bilo riječima ili fizički. Ne osjećam se sigurno kod kuće. Što trebam učiniti?
|
Ovo su teška vremena. Mnogi su ljudi – uključujući možda i vaše roditelje – zabrinuti za svoju sigurnost, zdravlje i novac. Kada su ljudi u tijesnim i zatvorenim životnim uvjetima tijekom trajanja mjera izolacije, takve napetosti i stres mogu postati još jači. Normalno je da dolazi do razmirica. Međutim, ako te razmirice postanu verbalne ili fizičke, onda je u redu djelovati. Ako ste zabrinuti zbog onoga što se događa u vašem domu, ili ako se ne osjećate sigurno, razgovarajte s odraslom osobom u koju imate povjerenja o onome što vas brine i zatražite savjet. Tijekom razmirice ili svađe, pokušajte ne privlačiti pažnju na sebe kako ne biste i sami nastradali. Bilo bi dobro imati sigurnosni plan u slučaju da nasilje eskalira. To uključuje pripremu torbe s nužnim potrepštinama kao što su odjeća, dokumenti i punjač za mobitel, te osiguravanje nekoga mjesta kod susjeda, prijatelja, rođaka ili u skloništu gdje možete otići ako morate odmah napustiti kuću iz sigurnosnih razloga. Dogovorite se s odraslom osobom u koju imate povjerenja da vam pomogne upozoriti mjerodavne vlasti koje vam mogu pomoći da se zaštitite, uključujući policiju, hitnu medicinsku službu i socijalnu službu. U mnogim zemljama koje su najviše pogođene bolešću COVID-19, ključne su službe još uvijek dostupne, uključujući skloništa ili službe za zaštitu. Ako nema odraslih osoba u koje imate povjerenja i s kojima možete podijeliti svoje brige, u vašoj zemlji možda postoje telefonske službe za pomoć, uključujući i službe s kojima se možete dopisivati kako biste komunicirali s nekim tko vam može pomoći ili dati savjet.
|
|
Ne sviđa mi se način na koji me netko kod kuće dodiruje, a oboje smo stalno kod kuće zbog pandemije. Što trebam učiniti?
|
Nije u redu da bilo tko to radi i za to vi nikako niste krivi. Ako ste u istom domaćinstvu s osobom i/ili ste ovisni o njemu (obično se radi o muškarcu), to bi moglo otežati neke od stvari koje biste mogli učiniti, posebno tijekom ograničenja uzrokovanih bolešću COVID-19 zbog kojih morate ostati kod kuće. Evo nekoliko stvari koje možete razmotriti kako biste povećali svoju sigurnost tijekom boravka u kući.
|
