Koronavirus: odgovori na pitanja mladih
Odgovori na pitanja prikupljena u online upitniku
Kako se može uočiti da sam ja zaražen/a ili netko drugi?
Koliko je poznato, virus može uzrokovati simptome poput:
- povišene tjelesne temperature
- kašlja
- otežanog disanja
- bolova u mišićima i
- umora
U težim slučajevima virus može prouzrokovati upalu pluća ili otežano disanje. Virus u rijetkim slučajevima može biti i smrtonosan.
Na koje se sve načine prenosi ovaj virus?
Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s čovjeka na čovjeka. Trenutno dostupni epidemiološki podaci nisu dovoljni za utvrđivanje lakoće i uspješnosti širenja virusa među ljudima. Izgleda da se virus uglavnom prenosi kapljičnim putem pri kihanju i kašljanju.
Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije (vrijeme između izlaganja virusu i pojave simptoma) traje između dva i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus bez da imaju simptome ili prije nego se oni pojave. Ukoliko se ovaj podatak potvrdi, to će otežati rano otkrivanje zaraze s COVID-19. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija.
Može li se prenijeti zaraza čak i ako nemamo simptome?
Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome, postoje naznake da neki ljudi mogu prenijeti virus bez da imaju simptome ili prije nego se oni pojave. Ukoliko se ovaj podatak potvrdi, to će otežati rano otkrivanje zaraze. To nije neuobičajeno kod virusnih infekcija,.
Asimptomatske infekcije ipak jesu zabilježene, ali i u tim slučajevima koji su bez simptoma u trenutku testiranja, simptomi se razviju kasnije. Proporcije doista asimptomatskih zaraza su još uvijek nejasne, iako se čini da su relativno rijetke i da nisu veliki pokretač širenja zaraze. Više informacija dostupno je na stranici WHO-a (str. 11-12).
Ako imam alergijsku astmu i kronični bronhitis, jesam li u opasnosti ako se zarazim?
Iako još uvijek učimo o novom COVID-19 virusu, i njegovom utjecaju na ljude, poznato je da su starije osobe i ljudi s postojećim zdravstvenim poteškoćama (kao što su visok krvni tlak, srčane bolesti, plućne bolesti, rak ili dijabetes) u većem su riziku od razvoja bolesti s ozbiljnim simptomima od ostalih. Više informacija dostupno je na ovoj poveznici.
Prenosi li se virus s ljubimca na čovjeka?
Nije dokazano da kućni ljubimci (npr. psi i mačke) imaju veći rizik zaraze nego ljudi. Kao mjera opće predostrožnosti, u kontaktu sa životinjama, pridržavajte se osnovnih načela higijene, nakon igre s ljubimcima operite ruke, a po povratku iz šetnje ljubimcima operite šapice.
Kako se suzbija širenje?
Evo mjera predostrožnosti koje vi i vaša obitelj možete poduzeti kako biste izbjegli infekciju:
- Često i temeljito perite ruke sapunom i toplom vodom, a ako to nije moguće koristite dezinfekcijski gel na bazi alkohola
- Prilikom kašljanja pokrijte nos i usta laktom ili maramicom koju odmah potom bacite
- Izbjegavajte kontakt s osobama koje imaju simptome prehlade ili gripe
- Ako imate povišenu temperaturu, kašljete ili otežano dišete nazovite svog liječnika ili dežurne brojeve u domovima zdravlja ili Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo
Pročitajte i ove savjete:
Jesu li djeca u posebnom riziku za infekciju?
Čini se da je bolest u djece relativno rijetka i blaga. Velika studija iz Kine sugerira da je nešto više od 2% slučajeva mlađih od 18 godina. Od toga, manje od 3% razvilo je teški oblik bolesti. Više informacija dostupno je na stranici HZJZ-a.
Kako se zaštititi ako je osoba prisiljena koristiti javni prijevoz?
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je upute za građane za zaštitu od zaraze. Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama. Ne preporučuje se nositi kirurške maske za zaštitu, kirurške maske se prvenstveno koriste za sprječavanje širenja infekcije s bolesnih ljudi na druge.
- redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola,
- kada kašljete i kišete prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije ju bacite u koš za smeće te operite ruke,
- izbjegavajte bliski kontakt (održavajte udaljenost od najmanje 1 metar, a po mogućnosti dva metra) s osobama koji imaju simptome infekcije dišnih putova, odnosno koji imaju najmanje jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah,
- izbjegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta,
- nošenje medicinske maske obvezno je ako imate respiratorne simptome,
- nakon uklanjanja maske s lica obvezno je oprati ruke.
Kako možemo znati pravi broj zaraženih u Hrvatskoj?
Pratite stranice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gdje se svakodnevno objavljuju informacije o broju ljudi kod kojih je u Hrvatskoj testiranjem utvrđena infekcija virusom – HZJZ loveznica na najnovije podatke i službena stranica Vlade Republike Hrvatske.
Zašto se ne testiraju svi ljudi?
Kod asimptomatskih povratnika se ne preporučuje testiranje jer osoba koja je prvih dana negativna u laboratorijskom testu može nakon par dana oboljeti, drugim riječima, negativan rezultat testiranja ne bi imao nikakvog utjecaja na 14-dnevnu karantenu.
Postupci provjeravanja putnika koji ulaze u Hrvatsku definirani su na način da se osigura najveća moguća zaštita zdravlja stanovništva i putnika uz minimalno ometanje međunarodnog prometa. Nadzor traje 14 dana od napuštanja zahvaćenog područja sa uspostavljenom ili lokaliziranom transmisijom novog koronavirusa.
U bliskih kontakata osobe s potvrđenom COVID-19 koji nemaju nikakve znakove bolesti rutinski se ne provodi testiranje na novi koronavirus. Razlog tome je što negativni nalaz testiranja u takvoj asimpotomatskoj fazi ne isključuje infekciju. Stoga se testiranje provodi samo u slučaju postavljene sumnje na COVID-19 tj. kada se zadovolje klinički i epidemiološki kriteriji bolesti.
Brojeve dežurnih teritorijalno nadležnih epidemiologa možete naći ovdje.
Osobe sa simptomima akutne respiratorne infekcije (nagli početak barem jednog od slijedećih simptoma: povišena tjelesna temperatura, kašalj, kratak dah) uz ispunjene epidemiološke kriterije, kod kojih zdravstveni djelatnik postavi sumnju na infekciju virusom SARS-CoV-2 (COVID-19), hospitaliziraju se uz primjenu mjera izolacije, dijagnostike i liječenja.
Osobe sa simptomima bolesti mogu doći u bolnicu samo uz prethodan dogovor liječnika s nadležnom bolnicom nakon što je liječnik postavio sumnju na COVID-19. Na stranici HZJZ-a možete pronaći sve provjerene informacije.
Kada se možemo nadati cjepivu?
Trenutno ne postoji cjepivo protiv COVID-19. Zato je važno spriječiti infekciju i njezino daljnje širenje.
Za razvoj cjepiva potrebno je vrijeme. Nekoliko farmaceutskih tvrtki radi na cjepivu. Međutim, proći će mjeseci ili godine prije nego što se bilo koje cjepivo može široko upotrijebiti, jer treba proći opsežna ispitivanja kako bi se utvrdila njegova sigurnost i učinkovitost. Više o tome pročitajte na stranici HZJZ-a.
Koliko virus može preživjeti u nepovoljnim uvjetima i što su za njega nepovoljni uvjeti?
WHO piše kako još uvijek nije poznato koliko dugo virus COVID-19 može preživjeti na različitim površinama, ali čini se kako se ovaj virus ponaša kao i ostali koronavirusi. Istraživanja pokazuju kako se koronavirus (uključujući i preliminarne informacije o COVID-19 virusa) može zadržati na površinama između nekoliko sati, pa sve do nekoliko dana. Velike varijacije ovise o raznim uvjetima (primjerice vrsta površine, temperatura ili vlažnost zraka u okolini).
Ukoliko mislite da je neka površina kontaminirana, očistite ju s jednostavnim dezinficijensom kako biste ubili virus i zaštitili sebe i druge. Redovito čistite ruke gelom na bazi alkohola ili ih perite sapunom i vodom. Važno je izbjeći diranje očiju, usta i nosa.
Je li Hrvatska spremna za situaciju velikog broja zaraženih? Što se poduzima u Hrvatskoj?
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, u suradnji sa Klinikom za infektivne bolesti, napravio je postupnik za zdravstvene djelatnike u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus. U postupniku su detaljno opisani kriteriji za postavljanje sumnje na infekciju, način postupanja sa osobom kod koje se posumnja na infekciju, način uzimanja i slanja uzoraka za dijagnostiku, te mjere prevencije i suzbijanja širenja zaraze u zdravstvenim ustanovama u slučaju postavljanja sumnje na novi koronavirus. Postupnik se redovito ažurira ovisno o novim spoznajama o samoj epidemiji i bolesti.
Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljene su i informacije o novom koronavirusu za javnost kako bi građani u svakom trenutku mogli imati dostupne informacije.
Napravljeni su i letci na hrvatskom, engleskom i kineskom jeziku za putnike koji idu i za putnike koji se vraćaju iz zahvaćenih područja. Letci sadrže upute o mjerama prevencije prilikom putovanja te što činiti u slučaju pojave znakova infekcije kao i kontakte nadležnih pripravnih epidemiologa.
Napravljene su i detaljne upute za postupanje na graničnim prijelazima sa osobama koje ulaze u Hrvatsku, a unazad 14 dana su boravili na područjima zahvaćenim epidemijom COVID-19.
Također napravljene su i brojne specifične preporuke (npr. za vrtiće i škole, hotele).
Na web stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo redovito se objavljuju aktualni podaci o broju oboljelih i savjeti vezani uz sigurnost i zaštitu stanovništva.
Koliko je ljudi ozdravilo u Hrvatskoj?
Redovito ažurirane podatke možete pronaći na službenoj stranici Vlade RH.
