Uzroci prekomjerne mase i debljine kod djece i mladih
Zašto je ovaj problem proglašen jednim od najvećih javno-zdravstvenih izazova 21. stoljeća
Učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine djece i mladih između 5 i 19 godina porasla je s 4% iz 1975. godine na oko 18% u 2016. godini. Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija prekomjernu tjelesnu masu djece i mladih proglasila jednim od najvećih javno-zdravstvenih izazova 21. stoljeća.
Prekomjerna tjelesna masa u djece ima negativne zdravstvene učinke u kasnijoj životnoj dobi, uključujući povećani rizik od dijabetesa, bolesti srca, nekih vrsta raka i loše zdravlje kostiju, kao i neposredne psihosocijalne učinke, uključujući diskriminaciju, negativnu sliku o sebi, društvenu isključenost i depresiju.
Prekomjerna tjelesna masa uzrokovana je neravnotežom između energetskog unosa i potrošnje energije, jednostavnije – neuravnoteženom prehranom i premalo tjelesne aktivnosti. Nedavni dokazi upućuju na to da, iako je tjelovježba važna za smanjenje rizika od niza zdravstvenih stanja, nije dovoljna za gubitak ili održavanje tjelesne mase. Usredotočenost na uravnoteženu prehranu najučinkovitiji je put za održavanje zdrave tjelesne mase. Povećana dostupnost hrane u velikim porcijama koja je energetski bogata i jeftina, povezana je s prekomjernom tjelesne mase.
Situacija u Hrvatskoj
Analiza stanja uhranjenosti i prehrane djece 0-9 godina u Republici Hrvatskoj pokazuje da Hrvatska bilježi stalni porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece (i odraslih). Značajan porast bilježi se od 5. godine, a prevalencija raste linearno prema odrasloj dobi.
Svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom. Po udjelu djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, Hrvatska je na petom mjestu u Europi.
- Djeca školske dobi imaju lošije prehrambene navike od djece predškolske dobi
- Konzumacija voća i povrća među djecom daleko je ispod 5 porcija dnevno, koje preporuča Svjetska zdravstvena organizacija (samo 3% djece)
49,8% djece dnevno pojede barem 1 porciju voća, a 32,2% dnevno konzumira povrće (povećanje konzumacije voća i povrća u odnosu na 2018./2019)
- 43% djece konzumira slatke grickalice poput kolača, keksa i slatkiša četiri ili više puta tjedno.
26% djece pije bezalkoholna pića koja sadrže šećer više od tri puta tjedno
19,5% djece konzumira grickalice poput čipsa, kokica ili slanog kikirikija više od četiri puta tjedno
51,6% djece izjavilo je da sami kupuju grickalice ili slatkiše
- Prehrana djece značajno je povezana s prehranom roditelja
- Percepcija roditelja nije u skladu sa statusom uhranjenosti djece – prekomjernu tjelesnu masu i debljinu ispravno percipira tek manji broj roditelja. Roditelji nisu dovoljno osviješteni o mogućim posljedicama nepravilne prehrane, a većina djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti djece kao jednu od najčešćih prepreka u dijagnosticiranju i liječenju debljine navodi nesuradljivost roditelja u prihvaćanju i pridržavanju savjeta.
- Postoje značajne socioekonomske razlike u uhranjenosti djece – veća je učestalost debljine u djece nižeg socioekonomskog statusa i u ruralnim područjima.
Prema globalnoj analizi izdanoj u časopisu The Lancet stope debljine djece i adolescenata u Hrvatskoj udvostručile su se u razdoblju od 1990. do 2022. godine, jednako kao i stopa debljine među odraslima. U Hrvatskoj s debljinom živi više od milijun ljudi: oko 600.000 žena i 580.000 muškaraca.
10 ključnih uzroka prekomjerne tjelesne mase i debljine kod djece i adolescenata
(nisu poredani po važnosti ili razmjeru njihovog doprinosa prekomjernoj tjelesnoj masi i debljini kod djece i mladih)
1. Prehrambene navike i prekomjerna tjelesna masa roditelja.
2. Pothranjenost majke i pothranjenost u prvim godinama života.
3. Neodgovarajuće prakse dojenja, uključujući nezapočinjanje dojenja, nedostatak isključivog dojenja ili kratko trajanje dojenja.
4. Neodgovarajuća dohrana i prehrambene navike kod mlađe djece – posebno unos hrane s visokim udjelom masnoće, soli i šećera i nedostatak raznovrsne prehrane.
5. Nezdrave prehrambene navike kod starije djece i mladih – posebno unos visoko prerađene hrane, s visokim udjelom masnoće, soli i šećera.
6. Okruženje koje pogoduje debljanju (tzv. "obesogeno okruženje"): zdravija hrana manje je dostupna, pristupačna i manje poželjna za većinu potrošača; snažan marketing nezdrave hrane; povećanje porcija; neodgovarajuće označavanje nezdrave hrane.
7. Neodgovarajuća tjelesna aktivnost: nedostatak prostora ili prilika za aktivan stil života; povećanje prihvatljivosti sjedilačkog načina života i vremena koje djeca provode pred ekranima.
8. Socio-kulturno okruženje koje ima nisku razinu znanja o zdravoj prehrani i društvene norme koje prihvaćaju prekomjernu tjelesnu masu kod djece.
9. Epigenetski mehanizmi: promjene u funkciji gena uzrokovane vanjskim ili okolišnim utjecajima.
10. Socioekonomski status: niski prihodi i nedostatak pristupa kvalitetnoj hrani.
Sve ovo pokazuje koliko je važna prevencija, informiranje i podrška pri promjeni zdravih navika koje uključuju pravilnu prehranu i dovoljno tjelesne aktivnosti. U rješavanje ovog globalnog problema treba se uključiti cijela zajednica – od donositelja odluka, stručnjaka iz različitih područja, do lokalnih zajednica, škola i roditelja.
Korisni materijali o prehrani i zdravim navikama za roditelje, djecu i mlade:
Brošura - Prehrambene smjernice za djecu od 1. do 4. razreda osnovne škole, HZJZ
Brošura - Prehrambene smjernice za djecu od 5. do 8. razreda osnovne škole, HZJZ
Publikacija - Prevencija pretilosti među mladima nastala u okviru projekta EDU FIT
Letak - Krećete li se i Vi 30 minuta dnevno, HZJZ
Plakat - 10 minuta vježbe za djecu, HZJZ
