„Ljudskost je osnova svega!“

Zašto je skrbništvo važno i kad se koristi?

Institut skrbništva je važan, to je jedan od temeljnih Obiteljsko pravnih instituta i on je kod djece namijenjen tome da nadomjesti roditeljsku skrb. Mi ćemo za dijete koje je zatečeno na teritoriju Republike Hrvatske, stranog državljanstva ili za dijete bez državljanstva, dakle bez roditelja ili skrbnika, imenovati tzv. posebnog skrbnika kako bismo bili sigurni da su njegova prava zaštićena jer mu nastojimo zajamčiti i ostvariti cijeli niz prava koja se pružaju i hrvatskim državljanima, dakle svoj djeci na teritoriju naše države. U tom je smislu skrbništvo važno jer je samo imenovanje skrbnika tek početak zaštite. Zatim je potrebno osigurati zdravstvenu skrb, uključivanje u obrazovni sustav i općenito nastoji se poticati integracija djece i tako je to slučaj i vezano za djecu koja su došla iz Ukrajine. Pritom je specifičnost ovog slučaja sada da je riječ o masovnom priljevu, riječ je o djeci koja su došla u grupama, ali odgovor koji se sada daje je taj koji bi bio uvijek prihvatljiv i u drugim situacijama, pa nastojimo i šire pouke u tom smislu izvući.

Koliko je hrvatski pravni sustav usklađen s međunarodnim standardima?

Spoznali smo da je hrvatski pravni sustav u velikoj mjeri usklađen s međunarodnim standardima jer smo napravili analizu nacionalnih i međunarodnih izvora, no uvijek postoji prostor za poboljšanja. Tako bismo mogli govoriti, primjerice, o tome da bi bilo dobro da se djetetu ostvaruje skrbnička zaštita u punom opsegu, dakle da se imenuje takozvani individualni skrbnik. S druge strane smo spoznali da bi bilo jako dobro osnažiti komunikacijske kanale između nadležnih tijela kako bismo olakšali njihovu suradnju. I ono što bi svakako bilo iznimno važno i na tom tragu također surađujemo s Uredom UNICEF-a za Hrvatsku jest da se provode edukacije stručnih radnika na terenu jer se, kako su nam rekli u kvalitativnom istraživanju, često nalaze u izazovnim situacijama, a rade odličan posao.  

Koje smjernice ili glavne poruke biste istaknuli?

Naše bi zapravo tri bile osnovne poruke – usavršiti pravni sustav, ojačati suradnju i dodatno educirati stručnjake.

No glavna poruka koju bismo istaknuli je zapravo – ljudskost. I u analizi pravnog okvira, gdje zapravo nitko ne može ostati nedotaknut teškom situacijom obitelji koje su morale napustiti svoje domove, ali i u razgovorima s ključnim dionicima, istaknula se njihova namjera da sve što rade rade sa srcem. Nekad su to naizgled male geste, no one čine ogromnu razliku. Ljudskost je osnova svega i to je ono što mi zapravo nastojimo podučiti naše studente Prava i Socijalnog rada, osobito u okviru kolegija Obiteljsko-pravna zaštita djece bez pratnje –  upravo to da je naša potreba i iskonska potreba svakog čovjeka zaštititi i pomoći djetetu bez pratnje. I u tom smislu nam je jako drago da imamo priliku kao Pravni fakultet sudjelovati u ovom programu i vjerujemo da ćemo i dalje i u aktivnostima, jer izrađujemo završno izvješće i preporuke, tako i edukacijom da ćemo dalje nastojati dati doprinos uređenju ovog pitanja koje je doista zahtjevno.

Koja je uloga Pravnog fakulteta u ovom programu?

Suradnja između Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Ureda UNICEF-a za Hrvatsku traje već dugo i vrlo je uspješna. Jedan dio naših nastavnika i nastavnica je već sudjelovao u projektima koje je UNICEF organizirao pa nam je drago da se ta suradnja nastavila i u okviru ovog programa. U našem istraživačkom timu je 8 profesora s različitih katedri Pravnog fakulteta i drago nam je da imamo priliku sudjelovati u ovom programu jer nam se čini da je unapređivanje kapaciteta nacionalnih sustava za davanje odgovora na ukrajinsku krizu iznimno važno pitanje i drago nam je da svoja teorijska znanja možemo podijeliti i dati doprinos rješavanju tog pitanja. Naše je istraživanje usmjereno na to da se da doprinos hrvatskog sustava u okviru šireg međunarodnog okvira. I nastojimo zapravo rasvijetliti dodatno četiri pitanja. Jedno je pitanje pravne odgovornosti za djecu gdje nam je osobito važno Obiteljsko pravno institut skrbništva, a drugo je zaštita djece od rizika. Treće je davanje pristupa međunarodnoj zaštiti i četvrto je osmišljavanje dugoročnih rješenja koja bi osnaživala najbolji interes djeteta kao krovni kriterij u svim odlukama koje su važne za djecu i koje se u odnosu na djecu donose.

U provođenju istraživanja bismo istaknuli i vrijednu suradnju koju smo imali upravo u provedbi intervjua i s nadležnim ministarstvima i s Hrvatskim zavodom za socijalni rad i sa samim skrbnicima, kako skrbnicima pojedine djece, tako i skrbnicima djece koja su u grupnom smještaju.

Utvrdili smo da su to sve iznimni stručnjaci koji posao obavljaju jako dobro u prilično zahtjevnim uvjetima.