Kako roditelji mogu pomoći djeci u razvijanju medijske pismenosti?
Preporuke kako potaknuti djecu na korištenje medijske pismenosti kako bi se zaštitili od lažnih vijesti i dezinformacija
Zatvaranje škola i vrtića, rad od doma i ograničavanje kretanja, čak i najmlađoj djeci daju do znanja da trenutno živimo u izvanrednim okolnostima. Važno je da djeca razumiju kontekst onoga što se oko njih događa i zašto je došlo do promjene svakodnevne rutine, a od roditelja i skrbnika trebaju pomoć u prikupljanju relevantnih informacija. Kako bismo vam olakšali komunikaciju s djecom pripremili smo vam pregled savjeta preuzetih s portala UNICEF-a i Agencije za elektroničke medije Medijskapismenost.hr.
Razgovarajte s djecom o aktualnim događajima
Koliko god mala djeca bila, nužno je da s njima redovito razgovarate o onome što se događa u svijetu oko nas. I dok ćete najmlađima upravo vi biti glavni izvor informacija, malo stariju djecu možete potaknuti i na samostalno istraživanje dostupnih izvora u pronalasku informacija koje ih se izravno tiču. Ipak, iako će sami istraživati medijske vijesti, nužno je s njima razgovarate kako biste im pomogli da se zaštite od dezinformacija i lažnih vijesti. Iskoristite ovo vrijeme i podučite djecu medijskoj pismenosti, pomozite im da kritički promišljaju sadržaje na koje nailaze i da budu aktivna publika.
Jedna od prvih stvari na koju je nužno upozoriti djecu je kritičko vrednovanje izvora i procjena njihove vjerodostojnosti. U tome vam mogu pomoći švedski edukativni materijali Fake ≠ fact: Uvođenje kritičkog vrednovanja izvora u učionice, koji su prilagođeni u sklopu 2. Dana medijske pismenosti. Četiri su kriterija procjene:
Izvornost – Je li izvor uistinu onaj koji tvrdi da jest? Je li sadržaj original ili kopija? Je li vjerodostojan ili lažan?
Aktualnost – Jesu li informacije aktualne ili postoje i novija saznanja? Koliko nakon određene pojave ili događaja je sadržaj nastao?
Nezavisnost – Je li izvor nezavisan ili podaci ovise o drugim izvorima? Na koji način?
Objektivnost – Jesu li informacije prikupljene od izvora pristrane? Koje interese zastupa izvor? Postoje li proturječne informacije koje potječu iz drugih izvora? Koliko su vjerodostojne te proturječne informacije?
Dodatno, možete potaknuti djecu da u čitanju vijesti uvijek nastoje pronaći odgovor na sljedeća pitanja: tko, kada i zašto je netko nešto objavio, i što je time rečeno? Tako ćete ih potaknuti da kritički promišljaju sadržaj, a u pronalasku odgovora na ova pitanja djeca samostalno mogu otkriti je li neka vijest lažna ili nije.
Djecu potaknite da uvijek pročitaju cijeli članak, da provjere tko je objavio neku vijest, i kada je ona objavljena. Također je veoma važno da djeca nauče provjeriti i korištene poveznice i izvore iz nekog teksta kako bi otkrili koliko je vijest koju su pročitali vjerodostojna. Podučite dijete da mora biti veoma oprezno prilikom dijeljenja informacija s prijateljima.
Društvene mreže, iako brz, nisu uvijek pouzdan izvor informacija
Paralelno sa širenjem lažnih vijesti koje djecu i mlade mogu dodatno uznemiriti, počeo se širiti i govor mržnje. Pomozite djeci prepoznati i zaustaviti govor mržnje pomoću ovih preporuka:
Osoba ili skupina ljudi koja je izložena govoru mržnje prepoznatljiva je po nekoj tzv. zaštićenoj karakteristici zbog koje je izvrgnuta govoru mržnje, a to može biti rasa, etnička pripadnost, boja kože, spol, jezik, vjera, i sl. Na govor mržnje trebamo reagirati, prijaviti ga, ali i objaviti vlastiti pozitivan status ili drugi oblik objave o temi ili grupi, ne napadati autora izrečenog, već izrečeno, reagirati na lažne tvrdnje točnim činjenicama i provjerljivim izvorima.
U traženju informacija djeca i mladi najprije će se okrenuti društvenim mrežama, koje predstavljaju sklizak teren. Iako su dostupne u sekundi, te informacije ne podliježu strogoj kontroli, stoga predstavljaju opasnost. Potaknite djecu da se informiraju putem tradicionalnih medija, a ako naiđu na neku informaciju na internetu, pokušajte zajedno otkriti je li riječ o istinitoj tvrdnji. Ohrabrite djecu da prekinu lanac širenja informacija putem komunikacijskih kanala, ističući im kako je važno da se neprovjerene poruke i glasovni zapisi ne dijele putem tih kanala. Podučite ih da su službeni izvori informacija uvijek dostupni i da u njima, u samo nekoliko sekundi, mogu provjeriti točnost neke informacije.
Svako dijete ima pravo na pristup digitalnom svijetu, kao i na to da se u tom svijetu igra, uči i napreduje, a da pritom bude zaštićeno na najbolji mogući način. U ovim izvanrednim okolnostima važnije je nego ikada prije da se odrasli aktivno uključe u zaštitu djece i mladih i pomognu im prebroditi krizu, a jedan od alata za pomoć je svakako i medijska pismenost.
Informiranje u doba pandemije
Od kada je epidemija COVID-19 virusa započela, internetom se šire brojne dezinformacije i lažne vijesti o virusu, njegovom porijeklu, načinu zaraze i načinu zaštite. Kao poseban problem ističu se i razni neutemeljeni savjeti o načinima liječenja ili sprečavanju bolesti, koji se dijele na društvenim mrežama, često čak uz lažne tvrdnje se navodi lažan izvor i stvara se dojam da potječu iz relevantnih izvora.
Nužno je da u ovoj situaciji informiranje ograničimo samo na relevantne i pouzdane, službene izvore informiranja te da sudjelujemo u prekidu širenja panike putem komunikacijskih kanala. Sve glasovne poruke, razni tekstovi nepoznatog porijekla i slične informacije koje se dijele među korisnicima društvenih mreža samo dodatno pojačavaju strah među ljudima.
Medijska pismenost veže se uz svaki segment našeg života, pa tako i pandemiju COVID-19 virusa. Ova je vještina nužna prije svega u kritičkom vrednovanju izvora na internetu, odnosno provjeravanju tko stoji iza neke informacije. To svakako treba uzeti u obzir prije nego što povjerujemo u neku novu informaciju i osobito prije nego što je odlučimo lajkati, podijeliti, ili čak primijeniti.
Pritom je dobro imati na umu i efekt “društvenog dokaza”, koji govori o tome da su ljudi spremniji podijeliti i povjerovati u informaciju koju je već puno drugih ljudi lajkalo ili podijelilo, iako je možda stigla iz upitnog izvora, i nije nužno točna.
Ako nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, tako vjerojatno i jest, stoga je važno da budemo skeptična publika.
Prema podacima američke organizacije NewsGuard, koja prati dezinformacije o koronavirusu, one na društvenim mrežama prednjače pred provjerenim informacijama. Već početkom ožujka bilo je poznato da su stranice koje šire dezinformacije bile posjećenije od službenih izvora, barem što se SAD-a tiče.
Sve najnovije informacije o koronavirusu potražite na službenoj stranici Vlade RH:
HZJZ - najčešća pitanja i odgovori
