Kako medijski sadržaji utječu na emocije – radionica na satu razrednika

„Nekad sam znala igrati igricu po tri, četiri sata, a imala sam osjećaj da sam igrala sat vremena. Nakon toga sam se osjećala zbunjeno, jer nisam shvaćala kako je prošlo tako puno vremena“, podijelila je s nama Lucija (10) koju smo upoznali u OŠ Matka Laginje u Zagrebu koju smo posjetili za vrijeme održavanja sata razrednika na temu medija i emocija.

Učiteljica Irena Serpak Makše vodi Medijsku skupinu za svoje učenike pa često razgovaraju o medijima, sadržajima koje djeca konzumiraju online i o tome kakav to utjecaj ima na to kako se osjećaju. O tome je kaže važno razgovarati s djecom jer su djeca izložena različitim sadržajima na internetu i trebaju znati prepoznati što je kvalitetan i dobar sadržaj, a što nije, kao i prepoznati kako sadržaj koji gledaju utječe na njih. Kada smo posjetili ovaj četvrti razred učiteljica Irena odlučila je održati radionicu na temelju jednog od obrazovnih materijala nastalih u sklopu Dana medijske pismenosti. Riječ je o brošuri Mediji i emocije 2 namijenjenoj učenicima razredne nastave u kojem istražuju svoje emocije i kako medijski sadržaji koje konzumiraju mogu utjecati na to kako se osjećaju. Radionica uključuje više aktivnosti i djeci se svidjela.

„Svidjelo mi se što je tema povezana s emocijama“, podijelio je s nama Maro (11), a Lota (10) je dodala: „Meni se jako svidjelo što smo radili u timu.“

Drugima se svidjelo što je radionica uključivala izrezivanje fotografija iz novina i časopisa i izradu plakata, a bilo je tu i skakanja, glume i grupnog razgovora. 

"Djeca jako vole ovakve sadržaje zašto što je to nešto novo, drugačije, raznoliko, nije suhoparni oblik nastave, nije da samo moramo činjenice reproducirati što je njima puno zanimljivije, a svakako se nadovezuje i na hrvatski jezik i na sat razrednika i korelirano je sa svim ostalim predmetima“, kaže učiteljica Irena koja je jako zadovoljna s obrazovnim materijalima. U njima se mogu pronaći informacije korisne učiteljima i raspisane pripreme za održavanje radionica, a reakcije djece su pozitivne.

Na portalu medijskapismenost.hr koji je UNICEF pokrenuo s Agencijom za elektroničke medije dostupno je više od 30 brošura s radionicama koje se mogu održati s djecom u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, knjižnicama. Kod svakog materijala navedeno je kojoj dobi je namijenjen. Dostupna su i video predavanja i online kvizovi na različite teme.

Kod korištenja medija važno je održavati ravnotežu, čega su svjesna i djeca. U istraživanju „U potrazi za mjerom između školskog igrališta i TikToka koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu učenici sedmih razreda istaknuli su dosta velikim ili izrazitim problemom količinu vremena koju djeca provode online, zaokupljenost nevažnim sadržajima u online okruženju i online nasilje. Tri i više sati na dan digitalne uređaje koristi gotovo svaki četvrti učenik petih razreda, gotovo svaki drugi učenik sedmog razreda i više od polovice učenika trećeg razreda srednje škole. Isto istraživanje pokazalo je i da više od 80% učitelja i nastavnika negativnim i izrazito negativnim procjenjuje utjecaj digitalnih tehnologija na fizičko i mentalno zdravlje učenika i kvalitetu provođenja slobodnog vremena.

Učenici koje smo upoznali i sami nam kažu da osjećaju da je važno imati pravila i smatraju korisnim kada ih roditelji postave. Tako nam je Frano (10) rekao: „mislim da je važno imati pravila kako ne bismo pretjerali ili razvili ovisnost“, a Andro (10) dodaje da na svom uređaju ima roditeljski nadzor putem aplikacije: „Bolje je kad se znaju pravila.“

Njihova prijateljica iz razreda Lota, kaže da ono što gledaju utječe na njihovo zdravlje: „Ako gledamo gluposti, onda ćemo ih i raditi“, a Nika (10) kaže: „obično na mobitelu provedem oko sat i pol, ovisno o tome koliko imam zadaće. I roditelji paze da ne gledam neke gluposti.“

„Nekad sam znala pretjerati. Igrala bih igricu tri, četiri sata, a meni se činilo kao da je prošlo samo sat vremena. Nakon toga sam bila sva zbunjena“, podijelila je svoje iskustvo Lucija (10), a i Gita (10) ima slično iskustvo: „Tata je uveo pravilo da ne smijem na mobitel dok ne riješim školske obveze i sve što treba za glazbenu školu. Prije sam znala dugo gledati svašta. Čak mi je znalo i dosaditi, ali nisam se mogla odvojiti od ekrana pa bih nastavila gledati i onda bih se navečer sjetila da nisam ni zadaću napravila. Sada je drugačije.“

Ben (10) je zbog selidbe počeo mnogo više vremena provoditi na mobitelu: „To je loše utjecalo na mene. Počeo sam se loše ponašati, govorio sam ružne stvari. Sad se popravljam“.

Sve to pokazuje da djeca trebaju podršku roditelja i učitelja kako bi održavala zdravu ravnotežu .U tome roditeljima, odgojiteljima i učiteljima može pomoći portal medijskapismenost.hr.