14 mitova o dojenju

MIT 1: Dojenje je lako

Bebe se rađaju s refleksom traženja majčine dojke. Međutim, mnoge majke trebaju praktičnu podršku pri pronalaženju ispravnog položaja za dojenje svoje bebe. Dojenje zahtijeva vrijeme i praksu i za majke i za bebe. Dojenje je također vremenski intenzivno, pa majke trebaju pomoć i podršku kako bi uspješno dojile.

MIT 2: Uobičajeno je da dojenje boli – bolne bradavice su neizbježne

Mnoge majke osjećaju nelagodu u prvim danima nakon poroda dok uče dojiti. Uz pravilnu potporu pri postavljanju bebe za dojenje i osiguravanju da je beba ustima pravilno obuhvatila bradavicu, mogu se izbjeći bolne bradavice. Ako se majka osjeća bol pri dojenju ili se na bradavici počinju stvarati ranice (ragade) važno je odmah potražiti pomoć iskusnog stručnjaka za dojenje ili prijateljice koja je uspješno dojila kako bi naučila prepoznati je li beba ispravno obuhvatila bradavicu prilikom dojenja.

Preporučujemo vam video nastao u okviru UNICEF-ovog programa "Zajedno od početka"  gdje možete potražiti informacije o tome kako prepoznati doji li beba na ispravan način kao i o svim izazovima s kojima se možete suočiti kao i kako ih riješiti..

MIT 3:  Prije dojenja trebali biste oprati bradavice

Pranje bradavica prije dojenja nije potrebno. Kad se bebe rode, već su dobro upoznate s mirisima i zvukovima vlastite majke. Bradavice proizvode tvar koju beba miriše i sadrži dobre bakterije koje pomažu u izgradnji zdravog imunološkog sustava bebe za cijeli život.

Jeste li znali? Dojenje štiti vašu bebu od upale uha, proljeva, upale pluća i drugih dječjih bolesti.

MIT 4: Potrebno je odvojiti bebu i majku nakon poroda kako bi se majka odmorila

Bliski kontakt „koža na kožu“, poznat i kao klokanska njega, vrlo je važna praksa koja pomaže bebama da pronađu i pričvrste se na dojku. Ako to možete prakticirati u roku od jednog sata nakon poroda i zatim često nakon toga, to pomaže uspostaviti dojenje. Ako majka to ne može sama, tada može uskočiti partner ili drugi član obitelji.

MIT 5: Tijekom dojenja trebate jesti samo jednostavnu hranu i izbjegavati neke vrste hrane

Kao i svi drugi, majke koje doje trebaju imati uravnoteženu prehranu. Općenito, nema potrebe mijenjati prehrambene navike. Bebe su izložene prehrambenim preferencijama svojih majki od vremena kada su u maternici. Ako majka primijeti da njezino dijete reagira na određenu hranu koju jede, najbolje je potražiti savjet osobe stručne za dojenje.

MIT 6: Tjelovježba će utjecati na okus vašeg mlijeka.

Tjelovježba je zdrava. To vrijedi i za dojilje. Nema dokaza da utječe na okus mlijeka.

MIT 7: Nećete moći dojiti ako to ne učinite odmah.

Lakše je započeti s dojenjem u prvih sat vremena nakon poroda jer su bebini refleksi tada vrlo jaki. Ako ne uspijete početi s dojenjem bebe odmah nakon rođenja, učinite to što je prije moguće u vašoj situaciji. Ako trebate pomoć pri stavljanju bebe na dojku, zatražite podršku od kvalificiranog savjetnika za dojenje ili drugog kvalificiranog stručnjaka. Česti kontakt koža na kožu i stavljanje bebe na dojku pomoći će da se dojenje uspostavi.

MIT 8: Nikada ne možete koristiti adaptirano mlijeko ako želite dojiti

Majke mogu odlučiti da trebaju koristiti adaptirano mlijeko u nekim prilikama dok nastavljaju dojiti. Važno je tražiti nepristrane informacije o adaptiranom mlijeku i drugim proizvodima koji zamjenjuju majčino mlijeko. Kako biste održali proizvodnju majčinog mlijeka, nastavite nuditi dojku svojoj bebi što je češće moguće. Može biti korisno da se majke posavjetuju sa stručnjakom za dojenje ili kvalificiranim stručnjakom kako bi im pomogli s planom koji im najbolje odgovara za nastavak dojenja.

MIT 9: Mnoge majke ne mogu proizvesti dovoljno mlijeka

Gotovo sve majke proizvode pravu količinu mlijeka za svoju bebu. Količina mlijeka koju majka proizvodi ovisi o ponudi i potražnji. To znači da što više beba doji, to će mlijeka biti više. Stoga je važno dojiti na zahtjev. Iznimno je važno znati da je proizvodnja majčinog mlijeka određena time:

• da beba ispravno prihvaća dojku (kako znati da beba ispravno doji pogledajte ovdje),
• učestalošću dojenja (dojenje na zahtjev, kada beba zatraži) i
• time koliko dobro beba izvlači mlijeko sa svakim podojem (važno je da beba doji dovoljno dugo kako bi dobila masnije mlijeko pa unutar dva sata uvijek bebi nudite istu dojku).

Podrška okoline, pomoć u kući i briga o oporavku i zdravlju važni su za uspostavljanje uspješnog dojenja. Primjedbe poput izražavanja bojazni o kvaliteti i količini mlijeka, čuđenju vezanom za dojenje na zahtjev i slično često dolaze od generacija koje nemaju nikakvog iskustva s dojenjem mogu biti teške za majku u razdoblju babinja. Uvijek potražite savjet liječnika/liječnice ili patronažne sestre koja je educirana i podržavajuća prema dojenju, od savjetnice za dojenje, u grupi za podršku dojenju ili od prijateljica koje su uspješno dojile svoju djecu jer će vam njihovo iskustvo biti vrijedno.

Popis grupa za podršku dojenju pronađite ovdje.

Na UNICEF-ovom YouTube kanalu pogledajte i video prilog o jednoj grupi za podršku majkama koje doje.

MIT 10: Ne biste trebali dojiti ako ste bolesni

Ovisno o vrsti bolesti, majke obično mogu nastaviti s dojenjem kada su bolesne. Morate se pobrinuti da dobijete pravi tretman te da se odmorite, dobro jedete i pijete. U mnogim slučajevima, antitijela koja vaše tijelo proizvodi za liječenje vaše bolesti prenijet će se na vašu bebu i tako graditi bebin imunitet.

MIT 11: Ne možete uzimati nikakve lijekove ako dojite.

Važno je obavijestiti svog liječnika da dojite i pročitati upute uz sve lijekove koje kupujete u slobodnoj prodaji. Možda će biti potrebno uzimati lijekove u određeno vrijeme ili u određenoj dozi, ili uzeti alternativnu formulaciju. U pravilu postoji i terapija koja se može koristiti i dok dojite. Također biste trebali reći bebinom liječniku o svim lijekovima koje uzimate.

Jeste li znali? Prvo mlijeko, kolostrum, bogato je antitijelima i štiti bebe dok se njihov imunitet još razvija.

MIT 12: Dojene bebe su pretjerano vezane za majke

Sve su bebe različite, ma kako ih hranili. Dojenje ne samo da osigurava najbolju prehranu za dojenčad, već je također važno za razvoj dječjeg mozga. Dojene bebe mnogo vremena provode u naručju svojih majki i pokazalo se da to podržava razvoj prisnosti s majkom.

MIT 13: Teško je odviknuti bebu od dojenja ako dojite dulje od godinu dana.

Nema dokaza da je teže prestati dojiti nakon prve godine djeteta, ali postoje dokazi da je dojenje do druge godine korisno i za majku i za dijete. Sve su majke i bebe različite i trebaju zajedno odrediti koliko dugo žele dojiti.

MIT 14: Ako se vratite na posao, morat ćete odviknuti svoju bebu od dojenja

Mnoge majke nastavljaju dojiti nakon povratka na posao. Ako imate osigurano vrijeme i mjesto za dojenje tijekom radnog vremena, možda ćete moći otići kući i dojiti dijete, zamoliti člana obitelji ili prijatelja da vam donese bebu ili izdajati mlijeko i odnijeti ga kući. Ako nemate mogućnost dojenja tijekom radnog vremena, potražite trenutke tijekom dana za izdajanje mlijeka i zatim nahranite bebu kada ste kod kuće. Ako odlučite svojoj bebi dati zamjenu za majčino mlijeko za neke obroke, i dalje je dobro nastaviti s dojenjem kad god ste s bebom.

Saznajte više:

Pogledajte i video u kojem dr. sc. Michele Griswold odgovara na pitanja o dojenju.

Informacije o dojenju prijevremeno rođene djece možete dobiti u letku Dojenje prijevremeno rođene djece u novorođenačkim jedinicama intenzivnog liječenja

Ako imate viška mlijeka i razmišljate o tome da postanete darivateljica Bake humanog mlijeka i tako pomognete prijevremeno rođenim i teško bolesnim bebama, više informacije potražite u letku za majke darovateljice mlijeka.

***

Ovaj je članak razvijen u suradnji s dr. sc. Michele Griswold, IBCLC. Dr. sc. Griswold je savjetnica za dojenje, registrirana medicinska sestra, koja se bavi dojenjem i kroz znanstvena istraživanja te zagovaranje. Ona predstavlja Međunarodnu udrugu savjetnika za laktaciju pri SZO/UNICEF-ovom Globalnom kolektivu za dojenje, koji poziva vlade i društvo u cjelini da majkama pruže podršku potrebnu za dojenje.