Prvi dječji dodatak - radost za najmlađe
Roditelji djece predškolskog uzrasta zadovoljni odlukom države da podrži ulaganje u rani razvoj djeteta
PODGORICA, ROŽAJE, 14. mart 2022. – Larisa Ciguljin je majka četvoro djece. Najmlađe od njih, petogodišnjeg Karima, sredinom novembra 2021. godine obradovala je viješću da je dobio prvi dječji dodatak. Karim je jedno od oko 36.000 djece mlađe od šest godina koja su stekla pravo na ovu mjesečnu finansijsku pomoć. Vlada Crne Gore je 2021. godine odlučila da izdvoji skoro 18 miliona eura za smanjenje siromaštva najmlađih i ulaganje u njihov rani razvoj, a planirano je da se od oktobra ove godine svoj djeci omogući da do navršene osamnaeste godine života budu korisnici dječjeg dodatka.
„Djeca su konačno dobila neku novčanu pomoć. Iako nije velika, ipak je dobrodošla i znači roditeljima, jer stalno imamo neke izdatke.“
Njen sin je dobio oko 30 eura, a roditelji su mu dali slobodu da odluči kako će ih potrošiti.
„Karim je odlučio da kupi zimske cipele i da ukućane časti toplim napitkom, da tako proslavimo njegov prvi dječji dodatak“, kaže Larisa.
Ipak, ona smatra da iznos dječjeg dodatka nije dovoljan da omogući roditeljima da štede novac za budućnost djece ili da ulažu u njihovo obrazovanje: „Novac ćemo ubuduće koristiti da platimo Karimu vrtić, tako da će on imati direktnu korist od dječjeg dodatka“, objašnjava Larisa i dodaje da se nada da će dječji dodatak u budućnosti primati i djeca školskog uzrasta.
Osim uvođenja dodatka za svu djecu do šest godina, Vlada je donijela i odluku o povećanju iznosa dodatka za djecu sa smetnjama u razvoju, djecu iz hraniteljskih porodica i korisnike materijalnog obezbjeđenja. Uz to, povećan je i broj djece u porodici koja imaju pravo na dječji dodatak. Ranije je taj broj bio ograničen na troje djece, a sada pravo na dodatak može da ostvari do petoro djece iz iste porodice.
Žana Korać, majka dvoje djece predškolskog uzrasta, smatra da je svaka pomoć države stimulišuća i vid afirmativne akcije.
„Kao djeca, svi smo znali dan isplate dječjeg dodatka i tada s oduševljenjem čekali poštara, pa vjerujem da će situacija i danas biti takva. Ovakve intervencije države su značajne kako sa socio-ekonomskog, tako i sa psihološkog aspekta.“
Prema njenim riječima, dječji dodatak posebno će značiti porodicama u kojima su roditelji nezaposleni, jer će im taj novac omogućiti da plate vrtić za dijete predškolskog uzrasta, ili pelene i hranu za mlađu djecu.
Prema nalazima Višedimenzionalne analize siromaštva djece u Crnoj Gori, koja je, uz podršku UNICEF-a, predstavljena u februaru 2021, djeca predškolskog uzrasta najugroženija su starosna grupa u zemlji.
Danilo Smolović, koordinator programa za socijalne politike UNICEF-a u Crnoj Gori, podsjeća da je u Crnoj Gori svako treće dijete u riziku od siromaštva, a da je ekonomska kriza izazvana pandemijom koronavirusa vrlo vjerovatno povećala taj broj.
Zato bi dječji dodatak, smatra on, kao finansijska podrška porodicama, u određenoj mjeri doprinio stabilnosti minimalnog garantovanog dohotka porodica s djecom, što je posebno značajno u situacijama krize.
„Sada je više porodica u sistemu socijalne zaštite, pa mogu da se informišu i pristupe ne samo novčanoj podršci, već i raznim uslugama podrške porodici.“
Smolović naglašava da treba nastaviti s podrškom boljem povezivanju novčanih davanja i kvalitetnih usluga, jer siromaštvo nije samo nedostatak novca.
Uvođenjem dječjeg dodatka za svako dijete do 18 godina stopa siromaštva djece bi se smanjila i bila ispod 30% – što bi bio najniži procent od 2013. godine. Na takav zaključak upućuju analize Univerziteta u Mastrihtu, koji je, uz podršku UNICEF-a, UNDP-ja i Ministarstva finansija i socijalnog staranja, koristio podatke MONSTAT-a da bi izvršio simulaciju uticaja potencijalnih reformi javnih politika na siromaštvo djece u Crnoj Gori. Simulacije su sprovedene u sklopu zajedničkog UN projekta „Aktiviraj“.
UNICEF će nastaviti da podržava Crnu Goru u rješavanju ovog nacionalnog izazova. Pored materijalne pomoći, za to je neophodan i višedimenzionalni pristup, kroz koji se analiziraju i adresiraju načini na koje siromaštvo negativno utiče na zdravlje, obrazovanje, bezbjednost i razvoj djece i uopšte na razvoj zemlje u budućnosti.
