Jednostavni, pristupačni i zdravi savjeti za ishranu tokom pandemije koronavirusne bolesti Covid-19
Smisliti odgovor na pitanje: „Šta je za večeru?” ‒ može predstavljati još jedan od izazova s kojim se svakodnevno suočavaju.
Izbijanje koronavirusne bolesti (Covid-19) život porodica širom svijeta čini znatno težim. S obzirom na to da se škole i vrtići zatvaraju, mnogi roditelji većinu dana provode kod kuće pokušavajući da istovremeno brinu o djeci, poslu s punim radnim vremenom i ostalim pratećim obavezama koje traže vrijeme. Smisliti odgovor na pitanje: „Šta je za večeru?” ‒ može predstavljati još jedan od izazova s kojim se svakodnevno suočavaju.
Da stvar bude gora, panično kupovanje i poremećaji u sistemima nabavke prehrambenih namirnica doveli su do toga da je neke namirnice sada teško pronaći. Za mnoge, nezaposlenost i gubitak prihoda kupovinu hrane čine dodatnim finansijskim izazovom.
Iako mnogi roditelji, sasvim razumljivo, gotova jela i prerađenu hranu vide kao brz i jeftin način da prehrane svoje porodice, dostupne su i praktične, povoljne i zdrave alternative. U nastavku otkrijte pet načina pomoću kojih svojoj djeci možete pružiti raznovrsnu i hranljivu ishranu, koja će doprinijeti njihovom rastu i razvoju, a sve to uz stvaranje zdravih navika u ishrani.
Pet savjeta u vezi sa zdravom ishranom
1. Nastavite da uzimate voće i povrće
Kupovina, čuvanje i pripremanje obroka od svježeg povrća može predstavljati izazov u situacijama koje podrazumijevaju zabranu kretanja, posebno kada se roditeljima savjetuje da ograniče izlaske iz kuće. Ipak, kada god je to moguće, važno je osigurati da djeca u svojoj ishrani imaju dovoljno voća i povrća.
Kad god je moguće nabaviti svježe namirnice – učinite to. Pored toga što se jede svježe, voće i povrće može biti smrznuto, gdje za to postoje uslovi, te će na taj način zadržati većinu svojih hranljivih sastojaka i ukus. Korišćenje svježeg povrća za pripremanje veće količine supa, čorbi ili drugih jela učiniće da potraju duže i nude mogućnost obroka koji traju nekoliko dana. Ovi obroci se, takođe, mogu zamrznuti, ukoliko za to postoje uslovi, a potom brzo podgrijati.
2. Ukoliko svježi proizvodi nisu dostupni, zamijenite ih zdravim sušenim ili konzerviranim alternativama
Svježi proizvodi gotovo uvijek predstavljaju najbolji izbor, ali, kada nisu dostupni, postoji mnogo zdravih alternativa koje se mogu lako čuvati i pripremati.
Konzervirani pasulj i leblebija, koji obiluju hranljivim sastojcima, mogu se čuvati mjesecima, pa čak i godinama, a mogu se pripremati na više načina. Konzervirane ribe, poput sardine, skuše i lososa, bogate su proteinima, omega-3 masnim kiselinama i velikim brojem vitamina i minerala. One se mogu koristiti hladne ‒ u sendvičima, salatama ili jelima s tjesteninom, a mogu se spremati i kao topli obrok.
Konzervirano povrće, poput paradajza, obično sadrži manje količine vitamina od svježih proizvoda, ali je dobra opcija kada je teško doći do svježeg ili zamrznutog povrća.
Suve namirnice i žitarice, poput pasulja, mahunarki, sočiva, graška, pirinča, kuskusa ili kinoe, takođe su hranljive i dugotrajne opcije koje su ukusne, pristupačne i koje nas čine sitim. Usitnjene zobene pahuljice kuvane na mlijeku ili vodi mogu poslužiti kao izvrsna opcija za doručak, a mogu im se dodati jogurt, sjeckano voće ili suvo grožđe.
3. Napravite zalihu zdravih grickalica
Kako bi bila sita, djeci su tokom dana često potrebne jedna ili dvije užine. Umjesto da djeci dajete slatkiše ili slane grickalice, odlučite se za zdravije opcije poput orašastih plodova, sira, jogurta (po mogućnosti nezaslađenih), sjeckanog ili sušenog voća, kuvanih jaja ili nekih drugih zdravih i lokalno dostupnih opcija. Ove namirnice su hranljive, doprinose osjećaju sitosti i stvaranju zdravih navika u ishrani koje traju cijeli život.
4. Ograničite upotrebu hrane koja je prerađena
Iako upotreba svježih namirnica možda neće uvijek biti moguća, pokušajte u vašoj korpi da ograničite količinu visoko prerađene hrane . Gotova jela, zapakovane grickalice i deserti često obiluju zasićenim mastima, šećerom i solju. Ako kupujete prerađenu hranu, pogledajte deklaraciju i pokušajte da odaberete zdravije opcije koje sadrže manje pomenutih sastojaka. Izbjegavajte unos zaslađenih napitaka i umjesto njih pijte puno vode. Dodavanje voća ili povrća, poput limuna, limete, kriški krastavca ili bobičastog voća, u vodu ‒ odličan je način da obogatite takav napitak ukusom.
5. Učinite da zajedničko kuvanje i zajednički obroci postanu zabavan i smislen dio vaše porodične rutine
Zajedničko kuvanje i zajednički obroci odličan su način za razvijanje zdrave rutine, jačanje porodičnih veza i zabavu uopšte. Kada god je to moguće, uključite svoju djecu u pripremanje hrane – mala djeca mogu pomoći u pranju ili sortiranju namirnica, dok starija djeca mogu na sebe preuzeti i nešto složenije zadatke i pomoći pri serviranju.
Pokušajte da se, što je više moguće, pridržavate ustaljenog vremena za porodične obroke. Tako strukturiran pristup i rutina mogu biti od pomoći da se, u ovako stresnim situacijama, kod djece smanji osjećaj anksioznosti.
Savjeti za djecu koja doje
Majčino mlijeko i dalje predstavlja odličnu hranu za djecu starosti 6–24 mjeseca. Žene s Covidom-19 mogu da nastave da doje ukoliko to žele. Ipak, one bi tokom hranjenja trebalo da posvete posebnu pažnju respiratornoj higijeni, tako što će nositi masku ukoliko im je dostupna, ali i prati ruke prije i nakon dodirivanja bebe, te redovno čistiti i dezinfekovati površine koje su dotakle. Ukoliko se majka osjeća isuviše slabo da bi mogla da doji, usljed oboljenja ili drugih komplikacija, trebalo bi je podržati da na bilo koji mogući i siguran način svom djetetu obezbijedi majčino mlijeko.
