Šta je onlajn nasilje i kako ga možemo zaustaviti?

10 stvari koje tinejdžeri žele da znaju o onlajn nasilju

UNICEF
Vizual Online nasilje
UNICEF
22 April 2020

„Šta biste željeli da znate o onlajn nasilju?” Ovo pitanje postavili smo mladima iz cijelog svijeta i dobili hiljade odgovora.

Okupili smo UNICEF-ove stručnjake, međunarodne eksperte za onlajn nasilje i dječju zaštitu i udružili se s Fejsbukom, Instagramom i Tviterom kako bismo odgovorili na ključna pitanja i dali savjete o načinima na koje možemo riješiti problem onlajn nasilja.

Šta je onlajn nasilje?

Onlajm nasilje predstavlja vid nasilja koji nastaje upotrebom digitalnih tehnologija. Ta vrsta nasilja može se odvijati na društvenim mrežama, platformama za razmjenu poruka, platformama za igranje video-igara i mobilnim telefonima. Riječ je o ponašanju koje se ponavlja i čiji je cilj da zastraši, izazove ljutnju ili osramoti one prema kojima je takvo nasilje usmjereno. Neki od primjera onlajn nasilja su:

  • Širenje laži o nekome ili objavljivanje nečijih kompromitujućih fotografija na društvenim mrežama
  • Slanje uvredljivih poruka ili prijetnji preko platformi za razmjenu poruka
  • Lažno predstavljanje i slanje neprikladnih poruka drugima u tuđe ime

Nasilje koje se odvija uživo i onlajn nasilje mogu se dešavati uporedo. Ipak, onlajn nasilje karakteriše postojanje digitalnog otiska – zapisa koji može biti koristan i poslužiti kao dokaz kad se osoba obrati za pomoć zbog takvog zlostavljanja.

 


Ako ste zabrinuti zbog svoje bezbjednosti ili nečega što vam se desilo dok ste bili na internetu, hitno razgovarajte s odraslom osobom u koju imate povjerenja ili posjetite Child Helpline International kako biste saznali kome se u vašoj zemlji možete obratiti za pomoć.


 

Deset najčešćih pitanja o digitalnom nasilju

 

1. Da li sam žrtva digitalnog nasilja? Kako razlikovati digitalno nasilje od obične šale?


2. Kakve su posljedice digitalnog nasilja?


3. Kome bi trebalo da se obratim ako sam žrtva digitalnog nasilja? Zašto je prijavljivanje važno?


4. Žrtva sam digitalnog nasilja, ali se plašim da o tome razgovaram s roditeljima. Kako da im kažem šta mi se dešava?


5. Kako da pomognem svojim prijateljima i podstaknem ih da prijave slučaj digitalnog nasilja, posebno ako to ne žele da učine?


6. Kako možemo zaustaviti digitalno nasilje a da se ne odreknemo pristupa internetu?


7. Kako mogu spriječiti da se moji lični podaci koriste za manipulaciju ili ponižavanje na društvenim mrežama?


8. Postoji li kazna za digitalno nasilje?


9. Čini se da internet kompanije ne vode računa o digitalnom nasilju i uznemiravanju. Da li se one smatraju odgovornim?


10. Postoje li neki onlajn alati za borbu protiv digitalnog nasilja nad djecom ili mladima?

 

Vizual Online nasilje
UNICEF

1. Da li sam žrtva digitalnog nasilja? Kako razlikovati digitalno nasilje od obične šale?

 

UNICEF:

Svi prijatelji se međusobno šale, ali je nekad teško odrediti da li se neko samo šali ili pokušava da te povrijedi, posebno kad je riječ o komunikaciji putem interneta. Ponekad će se svemu nasmijati i napisati „samo se šalim“ ili „ne shvataj to tako ozbiljno“.

Ipak, ako se osjećaš povrijeđeno ili smatraš da se neka osoba smije tebi, umjesto da se smije s tobom, to znači da je šala otišla predaleko. Ukoliko ta osoba nastavi s istim postupcima i nakon što je zamoliš da prestane, a ti i dalje budeš osjećao/osjećala nelagodu zbog toga, onda se može reći da trpiš nasilje.

Kad se nasilje odvija putem interneta, to može rezultirati neželjenom pažnjom većeg broja ljudi, uključujući i one koje ne poznaješ. Bez obzira na to gdje se nasilje odvija, ako te uznemirava i smeta ti, ne moraš da ga trpiš.

Nazovi to kako želiš, ali ako se osjećaš loše, a ponašanje koje te uznemirava ne prestaje – treba da potražiš pomoć. Zaustavljanje digitalnog nasilja ne ogleda se samo u prozivanju nasilnika, već i u potvrđivanju stava da svako zaslužuje poštovanje, kako na internetu tako i u stvarnom životu.

Vizual Online nasilje
UNICEF

2. Kakve su posljedice onlajn nasilja?

 

UNICEF:

Kad doživiš onlajn nasilje, može ti se činiti da napadi dolaze sa svih strana, čak i iz tvog doma. Može ti se učiniti da je situacija bezizlazna. Posljedice onlajn nasilja mogu trajati dugo i na više načina uticati na osobu:

  • Mentalno – osjećanje uznemirenosti, stida, sopstvene naivnosti, ljutnje
  • Emocionalno – osjećanje stida ili gubitak interesovanja za stvari koje osoba inače voli
  • Fizički – osjećaj umora (gubitka sna), simptomi poput bolova u stomaku i glavobolje

Kad osoba osjeća da joj se drugi smiju ili da je maltretiraju, ona često odlučuje da o tome ne govori i pokušava da se s problemom izbori sama. Ipak, treba istaći da onlajn nasilje može imati veoma ozbiljne posljedice, pa čak dovesti i do toga da osoba sebi oduzme život.

Posljedice onlajn nasilja mogu biti različite, no moguće ih je prevazići. Važno je znati da oni koji dožive ovu vrstu nasilja mogu povratiti samopouzdanje i zdravlje.

Vizual Online nasilje
UNICEF

3. Kome bi trebalo da se obratim ako sam žrtva onlajn nasilja? Zašto je prijavljivanje važno?

 

UNICEF:

Ako smatraš da si žrtva onlajn nasilja, prvi korak jeste da zatražiš pomoć od nekoga u koga imaš povjerenja – od roditelja, bliskog člana porodice ili neke druge odrasle osobe kojoj vjeruješ.

U školi se za pomoć možeš obratiti pedagogu ili psihologu, svom treneru, omiljenom profesoru ili profesorici.

Ako ti nije prijatno da o tome razgovaraš s nekim koga poznaješ, potraži broj linije za pomoć u svojoj zemlji i razgovaraj s profesionalnim savjetnikom.

Ako se nasilje odvija na nekoj društvenoj mreži, razmisli o tome da nasilnika blokiraš i njegovo ponašanje formalno prijaviš samoj mreži. Kompanije koje upravljaju društvenim mrežama dužne su da štite svoje korisnike.

Od koristi može biti i da se prikupe dokazi – tekstualne poruke i snimci ekrana s objavama na društvenim mrežama. Tako možeš dokazati šta se dešavalo.

Da bi nasilje prestalo, potrebno ga je prepoznati, a najvažnije od svega – prijaviti. Time će se i nasilniku pomoći da shvati da je njegovo ponašanje neprihvatljivo.

Ako se nađeš u neposrednoj opasnosti, obrati se policiji ili nekoj drugoj hitnoj službi u svojoj zemlji.

 

Da bi nasilje prestalo, potrebno ga je prepoznati, a najvažnije od svega – prijaviti.

Fejsbuk i Instagram:

Ako si žrtva nasilja koje se odvija putem interneta, preporučujemo ti da porazgovaraš s roditeljem, nastavnikom ili nastavnicom, ili pak s nekom drugom osobom u koju imaš povjerenja – imaš pravo da se osjećaš bezbjedno. Pomoć možeš potražiti i u okviru same društvene mreže, Fejsbuka ili Instagrama. Potrudili smo se da ti olakšamo direktno prijavljivanje bilo kojeg vida onlajn nasilja.

Našem timu uvijek možeš poslati anonimnu prijavu objave, komentara ili priče na Fejsbuku, odnosno Instagramu.

Naš tim pregleda takve prijave 24 sata dnevno, sedam dana u nedjelji. Dostupni smo širom svijeta, na više od pedeset jezika, a staramo se o tome da se s mreže ukloni sve što predstavlja zlostavljanje ili nasilje. Ove prijave su uvijek anonimne.

Na Fejsbuku postoji vodič koji te može uputiti u postupak rješavanja problema nasilja – šta je potrebno učiniti ako uočiš da je neko žrtva nasilja. Na Instagramu je dostupan i Vodič za roditelje, s preporukama za roditelje, staratelje i odrasle osobe od povjerenja o tome kako se ponašati u slučaju digitalnog nasilja, a postoji i posebna stranica na kojoj se možeš informisati o našim bezbjednosnim alatima.

 

Tviter:

Ako misliš da si izložen/izložena onlajn nasilju, najvažnije je postarati se o svojoj bezbjednosti. Važno je imati nekoga s kim možeš razgovarati o onome kroz šta prolaziš. To može biti roditelj, nastavnik ili nastavnica, druga odrasla osoba u koju imaš povjerenja. Razgovaraj s roditeljima i prijateljima, razmotrite zajedno šta možeš preduzeti u slučaju onlajn nasilja, bilo da si žrtva tog nasilja ti ili neki tvoj prijatelj ili prijateljica.

Ohrabrujemo sve da nam prijavljuju korisnike naloga koji krše pravila. To se može učiniti putem stranica za podršku u našem Centru za pomoć, ili putem mehanizma za prijavljivanje tvita klikom na opciju „Prijavi tvit“.

Vizual Online nasilje
UNICEF

4. Žrtva sam onlajn nasilja, ali se plašim da o tome razgovaram s roditeljima. Kako da im kažem šta mi se dešava?

 

UNICEF:

Ako si žrtva onlajn nasilja, razgovor s odraslom osobom u koju imaš povjerenja, tj. s nekim s kim se osjećaš sigurno, jedan je od najvažnijih prvih koraka koje treba da preduzmeš.

Razgovor s roditeljima nije uvijek lak. Postoje ipak neke stvari koje mogu pomoći da do takvog razgovora dođe. Važno je odabrati pravo vrijeme – neka to bude onda kad znaš da možeš imati punu pažnju svojih roditelja. Objasni im koliko je problem s kojim se suočavaš za tebe ozbiljan. Moraš imati na umu da oni možda nisu upoznati s digitalnom tehnologijom kao ti, te da im tvoja pomoć može biti neophodna da bi shvatili šta se događa.

Tvoji roditelji možda neće odmah imati sve odgovore, ali će vjerovatno željeti da ti pomognu. Zajedno možete naći rješenje – dvije glave su uvijek pametnije od jedne! Ako još uvijek nisi siguran/sigurna šta treba da učiniš, razmisli o mogućnosti da se obratiš i nekim drugim osobama kojima vjeruješ. Onih kojima je stalo do tebe i koji su spremni da ti pomognu često je mnogo više nego što pretpostavljaš.

Vizual Online nasilje
UNICEF

5. Kako mogu da pomognem svojim prijateljima i podstaknem ih da prijave slučaj onlajn nasilja, posebno ako to ne žele da učine?

 

UNICEF:

Svako može postati žrtva onlajn nasilja. Ako primijetiš da se to događa nekome koga poznaješ, pokušaj da mu ponudiš podršku.

Važno je saslušati prijatelja i saznati zašto ne želi da prijavi onlajn nasilje. Saznaj kako se osjeća. Reci mu/joj da ne mora formalno prijaviti nasilje, ali da je vrlo važno da porazgovara s nekim ko mu/joj može pomoći.

Zapamti, osoba koja trpi nasilje može biti veoma osjetljiva. Budi ljubazan/ljubazna prema njoj. Pomozi joj da razmisli o tome što bi mogla da kaže, i kome. Ponudi svom prijatelju ili prijateljici podršku i pravi mu/joj društvo ako odluči da prijavi nasilje. Najvažnije je da toj osobi staviš do znanja da si tu za nju i da želiš da joj pomogneš.

Ako tvoj prijatelj ili prijateljica i dalje ne želi da prijavi incident, savjetuju ga/je da pronađe odraslu osobu kojoj se može povjeriti i koja mu/joj može pomoći. Ne zaboravi: u određenim situacijama posljedice digitalnog nasilja mogu biti opasne po život.

Ako ništa ne učiniš, ta osoba može imati osjećaj da su svi protiv nje, ili da nikoga nije briga. Upravo tvoje riječi mogu je uvjeriti u suprotno.

Svako može postati žrtva onlajn nasilja.

Fejsbuk i Instagram:

Znamo da ponekad nije lako prijaviti nekoga. Ali nikada nije u redu vršiti nasilje nad drugima.

Prijavljivanjem određenog sadržaja Fejsbuku ili Instagramu pomoći ćeš nam da ti osiguramo bezbjednost na našim platformama. Nasilje i uznemiravanje, po svojoj prirodi, izrazito su lične prirode, pa je u mnogim slučajevima potrebno da nam osoba prijavi takvo ponašanje ne čekajući da ga mi prepoznamo i uklonimo.

Prijava onlajn nasilja uvijek je anonimna, kako na Instagramu tako i na Fejsbuku. Niko nikada neće saznati ko nas je obavijestio o takvom ponašanju.

Ako želiš da prijaviš nasilje kojem si izložen/izložena, procedura je jednostavna. Jednako je jednostavno prijaviti nasilje kojem je izložen tvoj prijatelj ili prijateljica, pa to možeš uraditi umjesto njega/nje koristeći neki od alata koji su dostupni u samoj aplikaciji. Više informacija o prijavljivanju nalazi se u Instagramovom Centru za pomoć i Fejsbukovom Centru za pomoć.

Instagram nudi mogućnost korišćenja alata pod nazivom Restrict (Ograniči) –  obavijesti svog prijatelja ili prijateljicu o tome. Taj alat omogućava osobi da diskretno zaštiti svoj nalog, bez potrebe da ikoga blokira (ukoliko joj to izgleda isuviše grubo).

 

Tviter:

Omogućili smo da i posmatrači imaju mogućnost prijavljivanja, što znači da možeš prijaviti određeno ponašanje u ime druge osobe. Ova mogućnost sada je dostupna i u slučajevima zloupotrebe privatnih podataka i lažnog predstavljanja.

 

Vizual Online nasilje
UNICEF

6. Kako možemo zaustaviti onlajn nasilje a da se ne odreknemo pristupa internetu?

 

UNICEF:

Brojne su prednosti korišćenja interneta. Međutim, kao i mnogo šta drugo u životu, internet nosi rizike od kojih se treba zaštititi.

Ako doživiš onlajn nasilje, možda ćeš poželjeti da izbrišeš neke aplikacije ili prestati da koristiš društvene mreže kako bi sebi dao/dala vremena za oporavak. Ipak, odustajanje od korišćenja interneta nije dugoročno rješenje. Nisi učinio/učinila ništa loše, pa zašto bi onda sebi uskraćivao/uskraćivala mogućnosti koje internet pruža? Uz to, time nasilnicima šalješ pogrešnu poruku i ohrabruješ njihovo neprihvatljivo ponašanje.

Svi želimo da se onlajn nasilje okonča, stoga je veoma važno prijavljivati takve slučajeve. Ipak, da bismo imali internet kakav želimo, nije dovoljno samo prijavljivati nasilje. Moramo biti promišljeni kad nešto dijelimo ili govorimo, jer time možemo nauditi drugim ljudima. Moramo biti ljubazni jedni prema drugima na internetu, kao i u stvarnom životu. To je odgovornost svakoga od nas!

Moramo biti promišljeni kad nešto dijelimo ili govorimo, jer time možemo nauditi drugim ljudima.

Fejsbuk i Instagram:

Važno nam je da Instagram i Fejsbuk učinimo sigurnim i pozitivnim mjestima za samoizražavanje. Znamo da će ljudi rado podijeliti ono što žele samo ako se pritom osjećaju sigurno. Takođe smo svjesni da uvijek može doći do onlajn nasilja, što rezultira mnogim negativnim iskustvima. Zato smo na Instagramu i Fejsbuku posvećeni borbi protiv ovog vida nasilja.

To radimo na dva načina. Prvi način jeste obezbjeđivanje tehnologije koja sprečava da ljudi dožive i vide nasilje. Na primjer, korisnici mogu uključiti postavku koja se zasniva na tehnologiji vještačke inteligencije, a kojom se automatski filtriraju komentari i onemogućava vidljivost onih koji sadrže nasilje i čiji je cilj uznemiravanje ljudi.

Podsticanje pozitivnog ponašanja i pozitivne komunikacije među ljudima drugi je način na koji se borimo protiv onlajn nasilja – korisnicima nudimo alate za prilagođavanje njihovog iskustva na Fejsbuku i Instagramu. Jedan od takvih alata je Restrict (Ograniči), koji ti omogućava da diskretno zaštitiš nalog, a da pritom i dalje na oku držiš” nasilnika.

 

Tviter:

Stotine miliona ljudi dijele svoje ideje na Tviteru i bilo bi pravo čudo da su svi istomišljenici. To je jedna od prednosti ovakvih platformi, jer svi možemo nešto naučiti iz diskusije sagovornika koji se ne slažu, a poštuju jedan drugog.

Ipak, dešava se da nekoga jedno vrijeme slušaš, a potom to više ne želiš. Svako ima pravo da se izrazi, ali to ne znači da si ti dužan/dužna da ga slušaš.

Vizual Online nasilje
UNICEF

7. Kako mogu spriječiti da se moji lični podaci koriste za manipulaciju ili ponižavanje na društvenim mrežama?

 

UNICEF:

Dvaput razmisli prije nego što nešto objaviš ili podijeliš na društvenim mrežama – to može zauvijek ostati na internetu i kasnije biti zloupotrijebljeno. Nikad ne dijeli lične podatke kao što su adresa, broj telefona ili ime škole koju pohađaš.

Saznaj više o postavkama privatnosti svojih omiljenih aplikacija za društvene mreže. Evo nekoliko mogućnosti koje ti nudi većina društvenih mreža:

  • Možeš da odlučiš ko može vidjeti tvoj profil, ko ti može slati direktne poruke i komentarisati tvoje objave tako što ćeš podesiti postavke privatnosti svog naloga.
  • Možeš da prijaviš zlonamjerne komentare, poruke i fotografije i zatražiš njihovo uklanjanje.
  • Osim „raskidanja prijateljstva“ s nekom osobom na društvenoj mreži, možeš i potpuno da je blokiraš, čime ćeš je spriječiti da vidi tvoj profil ili da ti šalje poruke.
  • Možeš učiniti da komentari neke osobe budu samo njoj vidljivi, a da je pritom ne blokiraš potpuno.
  • Možeš obrisati objave na svom profilu, ili ih sakriti od određenih osoba.

Većina popularnih društvenih mreža daje ti mogućnost da blokiraš, ograničiš ili prijaviš neku osobu, a da ona o tome ne bude obaviještena.

Vizual Online nasilje
UNICEF

8. Postoji li kazna za onlajn nasilje?

 

UNICEF:

Većina škola zlostavljanje shvata ozbiljno i u slučaju da do njega dođe, pokrenuće postupak protiv zlostavljača. Ako si žrtva onlajn nasilja od strane nekog učenika, prijavi to svojoj školi.

Osobe koje su žrtve bilo kog oblika nasilja, što podrazumijeva i nasilje u realnom životu i onlajn nasilje, imaju pravo na pravdu i na to da prestupnik odgovora za svoje postupke.

Zakoni protiv nasilja, posebno onlajn nasilja, relativno su novi i još uvijek ne postoje u svim zemljama. Zato se mnoge zemlje oslanjaju na druge relevantne zakone, poput zakona protiv uznemiravanja, da bi mogle kažnjavati počinioce onlajn nasilja.

U zemljama u kojima je onlajn nasilje regulisano posebnim zakonom, ponašanje kojim se namjerno izazivaju ozbiljne emocionalne tegobe neke osobe smatra se krivičnim djelom. U nekim od tih zemalja žrtve onlajn nasilja mogu da zatraže zaštitu, da zabrane komunikaciju s određenom osobom i da počiniocu onlajn nasilja privremeno ili trajno ograniče upotrebu elektronskih uređaja.

Ipak, treba imati na umu da kažnjavanje nije uvijek najefikasniji način da se promijeni ponašanje nasilnika. Često je bolje usredsrediti se na popravljanje štete i odnosa.

 

Fejsbuk i Instagram:

Pravila ponašanja na Fejsbuku regulisana su Standardima zajednice, a na Instagramu Smjernicama zajednice. Od naših korisnika tražimo da ih se pridržavaju. Ako otkrijemo sadržaj koji krši ova pravila, na primjer u slučajevima zlostavljanja ili uznemiravanja, odmah ćemo ga ukloniti.

Korisnicima je na raspolaganju mogućnost žalbe ako smatraju da je sadržaj uklonjen bez razloga.

Na Instagramu se možeš žaliti na uklanjanje sadržaja ili naloga putem našeg Centra za pomoć. Isti postupak možeš sprovesti i na Fejsbuku koristeći Centar za pomoć.

 

Tviter:

Snažno smo posvećeni sprovođenju naših pravila kako bismo osigurali da svi ljudi mogu slobodno i sigurno učestvovati u javnom dijalogu. Naša pravila pokrivaju brojna područja, uključujući i teme kao što su:

  • Nasilje
  • Seksualno iskorišćavanje djece
  • Zlostavljanje/uznemiravanje
  • Zlonamjerno ponašanje
  • Samoubistvo ili samopovređivanje
  • Eksplicitni sadržaji, uključujući grafičke prikaze nasilja i sadržaj namijenjen odraslima

U slučaju kršenja ovih pravila, preduzimamo različite postupke i intervenišemo ili na određenom dijelu sadržaja (npr., na pojedinačnom tvitu ili direktnoj poruci), ili na nivou naloga.

Vizual Online nasilje
UNICEF

9. Čini se da internet kompanije ne brinu o digitalnom nasilju i uznemiravanju. Da li se one smatraju odgovornim?

 

UNICEF:

Internet kompanije sve više obraćaju pažnju na problem onlajn nasilja.

Mnoge od njih uvode nove alate, smjernice i načine za prijavu nasilja na internetu kako bi bolje zaštititile svoje korisnike.

Istina je da je potrebno učiniti i više od toga. Svakoga dana veliki broj mladih osoba širom svijeta doživljava onlajn nasilje. Neki od njih, suočeni s ekstremnim oblicima takvog zlostavljanja, oduzeli su sebi život.

Internet kompanije imaju obavezu da zaštite svoje korisnike, posebno djecu i mlade.

Na svima nama je da ih pozovemo na odgovornost kad ne ispunjavaju tu svoju obavezu.

 

Vizual Online nasilje
UNICEF

10. Postoje li neki onlajn alati za borbu protiv onlajn nasilja nad djecom ili mladima?

 

UNICEF:

Svaka društvena mreža nudi različite alate (vidi u nastavku) koji ti omogućavaju da ograničiš ko može da komentariše ili vidi tvoje objave, ili ko može da se poveže s tobom i da ti postane prijatelj, kao i da prijaviš slučajeve nasilja. Mnogi od takvih alata podrazumijevaju jednostavne korake za blokiranje, isključivanje ili prijavljivanje onlajn nasilja. Preporučujemo ti da ih istražiš.

Kompanije u čijem su vlasništvu društvene mreže takođe nude smjernice i obrazovne alate namijenjene djeci, roditeljima i nastavnicima kako bi više saznali o rizicima i načinima da budu bezbjedni na internetu.

Prva linija odbrane protiv onlajn nasilja možeš biti baš ti. Obrati pažnju na slučajeve onlajn nasilja kojima su izložene neke osobe u tvojoj zajednici. Razmisli na koji način možeš da pomogneš – podizanjem glasa, prozivanjem nasilnika, obraćanjem odraslim osobama kojima se vjeruje, podizanjem svijesti o datom problemu. Čak i jednostavan čin ljubaznosti može imati značajan pozitivan uticaj.

Ako si zabrinut/zabrinuta zbog svoje bezbjednosti ili nečega što ti se desilo na internetu, hitno porazgovaraj s odraslom osobom u koju imaš povjerenja. U mnogim zemljama postoje posebne telefonske linije za pomoć – možeš anonimno razgovarati s nekim ko je stručan, a poziv je besplatan. Posjeti Child Helpline International i saznaj kome se možeš obratiti za pomoć u svojoj zemlji.

Prva linija odbrane protiv onlajn nasilja možeš biti baš ti.

Fejsbuk i Instagram:

Imamo niz alata koji pomažu u očuvanju bezbjednosti mladih:

  • Možeš se odlučiti da ignorišeš sve poruke koje šalje nasilnik, ili da koristiš naš alat za ograničavanje (Restrict) i tako diskretno zaštitiš svoj nalog, pri čemu ta osoba neće biti obaviještena.
  • Možete moderirati komentare na svoje objave.
  • Možeš da napraviš izmjene u svojim postavkama tako da ti samo osobe koje pratiš mogu poslati direktnu poruku.
  • Na Instagramu ti šaljemo obavještenje kad namjeravaš da objaviš nešto što bi moglo preći granicu, podstičući te da još jednom razmisliš.

Više savjeta o tome kako zaštititi sebe i druge od onlajn nasilja potraži u našim resursima na Fejsbuku ili Instagramu.

 

Tviter:

Ako neka osoba na Tviteru postane neprijatna ili negativna, na raspolaganju su ti različiti načini da to spriječiš. Evo liste alata koji ti u tome mogu pomoći, a svaki sadrži uputstva za postupanje.

  • Ukloni tvitove (Mute) – ukloni tvitove određenog naloga sa svog zida bez prestanka praćenja ili blokiranja samog naloga.
  • Blokiraj (Block) – ograniči mogućnost određenih naloga da kontaktiraju s tobom, vide tvoje tvitove i prate te.
  • Prijavi (Report) – prijavi nasilničko ponašanje.

 

Poruka za sve one koji su doživjeli onlajn nasilje: Niste sami.

Zvijezde platforme, TikTok, Čarli i Diksi d'Amelio, otvoreno govore o sopstvenim iskustvima onlajn nasilja i dijele savjete kako da internet učinimo boljim mjestom.

UNICEF

Linkovi za prijavljivanje nasilja na društvenim mrežama:


Facebook

Instagram

Kik

Snapchat
TikTok

Tumblr

Twitter

WeChat

WhatsApp

YouTube