Kako smanjiti stres

Stresa se ne možemo potpuno riješiti, ali možemo spriječiti da postane preplavljujući. Stres različito utječe na ljude. Osjećaj preopterećenosti, povećana tjeskoba, razdražljivost i umor neki su od učinaka koje ljudi mogu iskusiti.

Pokušajte prepoznati znakove da vam treba predah i poduzmite korake kako biste zaustavili stres prije nego što se nagomila – kratka šetnja, šalica čaja ili vježba disanja mogu napraviti veliku razliku. Time pomažete svom tijelu da ponovno uspostavi ravnotežu i sprječavate nakupljanje stresa koje može dovesti do sagorijevanja.

Što učiniti ako se naljutite

Ako osjetite da se ljutnja povećava, odmaknite se i uzmite 20 sekundi da se smirite. Polako udahnite i izdahnite 5 puta prije nego što govorite ili djelujete. Ako možete, otiđite na drugo mjesto na 5–10 minuta kako biste ponovno preuzeli kontrolu nad svojim emocijama.

Što je sagorijevanje?

Jedna od negativnih posljedica nakupljenog stresa je sagorijevanje. Sagorijevanje je stanje fizičke, emocionalne i mentalne iscrpljenosti koje nastaje zbog dugotrajne izloženosti stresorima ili emocionalno zahtjevnim situacijama. To je emocionalna iscrpljenost.

Sagorijevanje uključuje mnoge simptome koji mogu biti fizički i emocionalni, poput:

• Osjećaj umora većinu vremena
• Problemi sa spavanjem ili previše spavanja
• Smanjena učinkovitost
• Problemi s koncentracijom i pamćenjem
• Nemogućnost donošenja odluka
• Napetost mišića
• Češće razbolijevanje, učestale glavobolje ili želučane tegobe
• Nemir
• Gubitak empatije

Ako se prepoznajete u bilo kojem od ovih simptoma, to može biti znak da ste blizu sagorijevanja. To je znak da trebate stati, potražiti podršku od ljudi oko sebe i usredotočiti se na brigu o sebi. Ako osjećate da vam je potrebna dodatna podrška, ne oklijevajte potražiti stručnjaka koji vam može pomoći da postavite prioritete u brizi o sebi i istražite načine upravljanja stresom.

Tehnike opuštanja za roditelje

Vaše disanje utječe na cijelo tijelo. Kada ste pod stresom ili zabrinuti, tijelo se može zategnuti, a disanje ubrzati. Tehnike disanja mogu vam pomoći da se smirite. Može biti vrlo korisno dva do tri puta dnevno provesti nekoliko minuta u dubokom disanju kako biste se osjećali mirnije.

Ove vježbe možete raditi bilo kada i bilo gdje.

Duboko disanje

Pokušajte polako i duboko udahnuti kako biste ispunili pluća zrakom. Zatim polako i potpuno izdahnite. Možete brojati do pet pri svakom udahu i izdahu kako biste disali sporije. Pokušajte vježbati dvije do tri minute. Ako to radite s djecom, objasnite im da pri udisaju nježno napuhuju trbuščić poput balona, a pri izdisaju zrak polako izlazi iz balona.

Slušajte svoje disanje

Može pomoći da slušate kako zrak ulazi i izlazi. Stavite ruku na trbuh i osjetite kako se podiže i spušta pri svakom dahu. Slušajte svoje disanje nekoliko trenutaka.

Dodajte nježan pokret

Spustite ruke ispod struka i okrenite dlanove prema gore. Polako podižite ruke dok udišete kroz nos. Zaustavite se kada su vam ruke u visini ramena. Polako spuštajte ruke dok izdišete kroz usta.

Važnost brige o sebi

Briga o sebi je svaka aktivnost koju namjerno radimo kako bismo se brinuli o svom mentalnom, emocionalnom i fizičkom zdravlju. Iako je to jednostavan koncept, često ga zanemarujemo.

Dobra briga o sebi ključ je boljeg raspoloženja i smanjenja tjeskobe. Aktivnost brige o sebi može biti jednostavna poput uživanja u šalici čaja, slušanja omiljene glazbe ili šetnje na svježem zraku. Razmislite o jednostavnim aktivnostima koje vas pune energijom.

Briga o sebi mora biti nešto što aktivno planirate, a ne nešto što se događa slučajno. Uvrstite određene aktivnosti u svoj kalendar, podijelite svoje planove s drugima kako biste povećali svoju predanost i aktivno tražite prilike za brigu o sebi. Pokušajte u svoj dan uključiti aktivnosti brige o sebi uz podršku ljudi oko vas.

Briga o sebi ključna je za sprječavanje sagorijevanja!

Pozitivnost, rješavanje problema i igra

Kada se suočavate s izazovnim razdobljima, može biti teško vjerovati da se stvari mogu poboljšati. No važno je podsjetiti se da imate kontrolu nad različitim aspektima svog života i da možete potaknuti promjene. Kada smo puni nade, lakše se usredotočujemo na promjene, gledamo u budućnost i aktivno tražimo rješenja.

Ako se suočavate s problemom, pokušajte zapisati što je više moguće načina za njegovo rješavanje. Zatim razmislite o prednostima i nedostacima svakog rješenja i o tome koja bi bila najlakša za provedbu. Ponekad ćete morati isprobati više od jednog rješenja. Ako vam se problem čini prevelik, pokušajte ga razlomiti na manje zadatke kako bi bio lakši za upravljanje.

Važno je zapamtiti da niste sami i da drugi mogu igrati važnu ulogu u podršci. Ne čekajte da zatražite pomoć ako se osjećate preopterećeno. Razgovarajte s prijateljem ili članom obitelji koji vas može podržati. Pokušajte uključiti svoju djecu u zadatke primjerene njihovoj dobi – to može biti izvrstan način za povezivanje, razvoj dječjih vještina i rasterećenje vas samih.

Igra s vašom djecom dokazano smanjuje stres. Bilo da se radi o igri, plesu ili pjevanju, kada doživljavate zabavne trenutke i smijete se zajedno, vaše tijelo oslobađa endorfine koji potiču osjećaj dobrobiti. Čak i kratka razdoblja igre mogu podsjetiti odrasle na njihovu sposobnost da podrže svoje dijete i pružiti ugodan predah od svega što vam je na umu.

Nemojte oklijevati potražiti stručnu pomoć

Ako se teško nosite sa situacijama, razmislite o susretu s educiranim stručnjakom koji vam može pomoći. Vaš obiteljski liječnik ili savjetnik mogu vam dati savjete o opcijama, kao što je razgovor s psihologom koji pomaže ljudima da upravljaju stresom i uspostave pozitivne navike mentalnog zdravlja.

Nemojte se bojati potražiti stručnu pomoć. Ako stres utječe na vaš život, važno je potražiti podršku što prije kako biste se počeli osjećati bolje.

Zapamtite da se djeca ugledaju na odrasle, pa poduzimanje koraka u upravljanju stresom stvara pozitivan primjer kako bi se i ona brinula o sebi sada i u budućnosti.