Glad prvi put službeno potvrđena u Gazi

Rim/Ženeva/New York, 22. kolovoza 2025. – Više od pola milijuna ljudi u Gazi zarobljeno je u uvjetima gladi, obilježenima raširenim izgladnjivanjem, siromaštvom i smrtnim slučajevima koji su mogli biti spriječeni, pokazuje, danas objavljena, najnovija analiza Integrirane klasifikacije razine sigurnosti opskrbe hranom (IPC). Očekuje se da će se glad uskoro proširiti iz područja grada Gaze na Deir Al Balah i Khan Younis. 

Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), UNICEF, Svjetski program za hranu (WFP) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zajedno neprestano upozoravaju kako je hitno potreban sveobuhvatan humanitarni odgovor, s obzirom na rastući broj smrti uzrokovanih glađu, brzo pogoršanje akutne pothranjenosti i drastično smanjenje potrošnje hrane, dok stotine tisuća ljudi danima nemaju ništa za jesti. 

Agencije naglašavaju da glad mora biti zaustavljena pod svaku cijenu. Hitni prekid vatre i kraj sukoba nužni su za pružanje neometane i masovne humanitarne pomoći koja može spasiti živote. Agencije su također ozbiljno zabrinute zbog prijetnje intenziviranjem vojnih operacija u gradu Gazi i bilo kakve eskalacije sukoba, jer bi to imalo dodatne razarajuće posljedice za civile, gdje uvjeti gladi već postoje. Mnogi ljudi – posebno bolesna i pothranjena djeca, starije osobe i osobe s invaliditetom – možda neće moći evakuirati. 

Do kraja rujna, više od 640.000 ljudi suočit će se s katastrofalnom nesigurnošću hrane – najvišom razinom prema IPC-u – diljem Pojasa Gaze. Dodatnih 1,14 milijuna ljudi u teritoriju bit će u izvanrednoj situaciji (IPC faza 4), a još 396.000 ljudi u uvjetima krize (IPC faza 3). Uvjeti u Sjevernoj Gazi procjenjuju se kao jednako teški – ili gori – nego u gradu Gazi. Međutim, ograničeni podaci spriječili su IPC klasifikaciju, naglašavajući hitnu potrebu za pristupom radi procjene i pomoći. Procjena za Rafah nije provedena zbog pretpostavke da je područje uglavnom ispražnjeno. 

Proglašenje gladi podrazumijeva da su ispunjena tri ključna uvjeta – ekstremna nestašica hrane, akutna pothranjenost i smrti povezane s izgladnjivanjem. Najnovija analiza potvrđuje da su, prema relevantnim dokazima, ti uvjeti ostvareni. 

Gotovo dvije godine sukoba, opetovana raseljavanja i stroga ograničenja humanitarnog pristupa, uz brojne smetnje opskrbi hranom, vodom, medicinskom pomoći, poljoprivrednim resursima, stočarstvom i ribarstvom, te kolaps zdravstvenih, sanitarnih i tržišnih sustava, dovelo je ljude na rub izgladnjivanja. 

Pristup hrani u Gazi i dalje je iznimno ograničen. U srpnju se broj kućanstava koja prijavljuju najteži oblik gladi udvostručio u odnosu na svibanj, a u samom gradu Gazi taj se broj više nego utrostručio. Više od trećine ljudi (39%) govori da danima ne jede ništa, dok odrasli često preskaču obroke kako bi nahranili djecu. 

Pothranjenost među djecom raste katastrofalnim tempom. Samo u srpnju, više od 12.000 djece ocijenjeno je akutno pothranjenom – najviše dosad u jednom mjesecu i čak šest puta više nego na početku godine. Gotovo jedno od četvero te djece pati od najsmrtonosnijeg oblika akutne pothranjenosti, koji ostavlja ozbiljne kratkoročne, ali i dugoročne posljedice na zdravlje. 

Od posljednje IPC analize u svibnju, broj djece za koju se procjenjuje da su u ozbiljnom riziku od smrti zbog pothranjenosti do kraja lipnja 2026. utrostručio se sa 14.100 na 43.400 djece. Slično je i kod trudnica i dojilja – broj procijenjenih slučajeva porastao je s 17.000 u svibnju na 55.000 žena kod kojih se očekuju opasne razine pothranjenosti do sredine 2026. godine. Posljedice su vidljive: jedno od pet novorođenčadi rađa se prerano ili ima premalu porođajnu težinu. 

Ova nova procjena bilježi najteže pogoršanje stanja otkako IPC prati akutnu nesigurnost hrane i pothranjenost u Pojasu Gaze, a ovo je prvi put da je glad službeno potvrđena na području Bliskog istoka. 

Unatoč blago povećanoj količini hrane i pomoći koja od srpnja ulazi u Gazu, i dalje je drastično nedovoljna, nestalna i teško dostupna u odnosu na potrebe. 

Istovremeno, oko 98 posto poljoprivrednih površina u Pojasu Gaze je oštećeno ili nedostupno, što je uništilo poljoprivredni sektor i domaću proizvodnju hrane, a devet od deset ljudi višestruko je raseljeno iz svojih domova. Novca gotovo da nema, operacije pomoći su znatno poremećene, a većina UN-ovih kamiona je opljačkana zbog rastućeg očaja. Cijene hrane iznimno su visoke, nema dovoljno goriva i vode za pripremu obroka, kao ni lijekova i medicinskih potrepština. 

Zdravstveni sustav Gaze ozbiljno je narušen, pristup sigurnoj vodi za piće i sanitarnim uslugama znatno je smanjen, infekcije otporne na više vrsta lijekova rapidno se šire, a razine morbiditeta – uključujući proljev, groznicu, akutne respiratorne i kožne infekcije – alarmantno su visoke među djecom. 

UN-ove agencije ističu važnost trenutačnog i trajnog prekida vatre kako bi se zaustavilo nasilje, omogućila sigurna razmjena talaca i slobodan pristup pomoći u masovnim razmjerima širom Gaze. Naglašena je hitna potreba za još većom količinom hrane, uz znatno bolju dostavu, distribuciju i dostupnost, kao i za skloništem, gorivom, plinom za kuhanje i poljoprivrednim inputima. Potrebna je obnova zdravstvenog sustava, nastavak i jačanje osnovnih zdravstvenih usluga, uključujući primarnu zdravstvenu zaštitu, te neprekidna isporuka medicinskih zaliha u i kroz Gazu. Obnova komercijalnih tokova, tržišnog sustava, osnovnih usluga i lokalne prehrambene proizvodnje također je ključna kako bi se izbjegli najgori ishodi gladi. 

UN-ove agencije naglašavaju da je za omogućavanje humanitarnih operacija spašavanja života ključno omogućiti hitan i trajan prekid vatre, kako bi se zaustavilo ubijanje, omogućila sigurna razmjena talaca i omogućio slobodan pristup pomoći svim stanovnicima Gaze. Ističu da je nužna veća količina hrane, bolje organizirana distribucija i dostupnost, skloništa, gorivo, plin za kuhanje i podrška poljoprivredi. Upozoravaju i da je važno obnoviti zdravstveni sustav, osigurati i ojačati osnovne zdravstvene usluge te redovnu dostavu medicinskih potrepština u Gazu. Kako bi se izbjegli najteži scenariji gladi, nužno je  ponovno pokrenuti komercijalne tokove, tržišni sustav te lokalnu proizvodnju hrane.  

„Ljudi u Gazi iscrpili su sve mogućnosti preživljavanja. Glad i pothranjenost odnose živote svakodnevno, a uništavanje poljoprivrednih zemljišta, stoke, staklenika, ribarstva i sustava za proizvodnju hrane dodatno pogoršava stanje”, rekao je glavni direktor FAO-a Qu Dongyu. „Prioritet mora biti siguran i neprekinut pristup velikoj količini prehrambene pomoći. Pravo na hranu nije privilegij – to je temeljno ljudsko pravo.” 

„Upozorenja na glad bila su jasna mjesecima", izjavila je Cindy McCain, izvršna direktorica WFP-a. „Sada je hitno potreban snažan priljev pomoći, sigurniji uvjeti i pouzdana distribucija hrane da najugroženiji dobiju potrebnu pomoć – gdje god se nalazili. Potpuni humanitarni pristup i trenutačni prekid vatre ključni su za spašavanje života." 

„Glad je sada surova stvarnost za djecu u području Gaze, a prijeteći rizik u Deir al-Balahu i Khan Younisu”, izjavila je je Catherine Russell, izvršna direktorica UNICEF-a. “Kako smo neprekidno upozoravali, znakovi su bili jasni: djeca čija su tijela izmučena glađu, preslaba da bi plakala ili jela; bebe koje umiru od gladi i bolesti koje se mogu spriječiti; roditelji koji dolaze u klinike bez ičega da nahrane djecu. Nema vremena za čekanje. Bez trenutačnog prekida vatre i punog humanitarnog pristupa, glad će se širiti, a više djece će umrijeti. Djeci na rubu izgladnjivanja potrebna je posebna terapeutska hrana koju UNICEF pruža.” 

„Prekid vatre je sada apsolutni moralni imperativ", rekao je dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus, generalni direktor WHO-a. „Svijet je predugo čekao, promatrajući tragične, nepotrebne smrti zbog ove gladi izazvane ljudskom rukom. Zbog raširene pothranjenosti i blage bolesti poput proljeva postaju smrtonosne, osobito za djecu. Zdravstveni sustav, koji vode gladni i iscrpljeni zdravstveni radnici, ne može se nositi s teretom. Gaza hitno treba hranu i lijekove, da bi se spasili životi i započeo oporavak od pothranjenosti. Bolnice se moraju zaštititi, kako bi i dalje mogle liječiti pacijente. Zapreke i zabrane humanitarnoj pomoći moraju nestati, a mir se mora obnoviti, kako bi ozdravljenje moglo započeti."