U najbogatijim zemljama svijeta jedno od petero djece živi u riziku od siromaštva
Hrvatska je po stopi rizika od siromaštva na 17. mjestu od 39 zemalja
Izvješće UNICEF-ovog ureda za istraživanja Innocenti Dječje siromaštvo usred bogatstva (Report Card 18: Child Poverty in the Midst of Wealth) predstavlja usporedivu sliku siromaštva koje pogađa djecu u zemljama OECD-a (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) i EU-a te analizira vladine politike potpore za obitelji s djecom. Izvješće otkriva da je, unatoč ukupnom smanjenju siromaštva za gotovo 8% u ovih 40 zemalja između 2014. i 2021., krajem 2021. godine još uvijek više od 69 milijuna djece živjelo u riziku od siromaštva.
Siromaštvo u djetinjstvu može ostaviti trajne posljedice na zdravlje, obrazovanje i sveukupan razvoj djeteta te koči ostvarivanje njegovog potencijala. Posljedice odrastanja u siromaštvu djeca mogu osjećati cijeli život. Djeca koja odrastaju u siromaštvu imaju znatno manje šanse da steknu dobro obrazovanje čime se smanjuje i mogućnost da izađu iz „kruga siromaštva“.
Izvješće Dječje siromaštvo usred bogatstva ispituje siromaštvo djece u zemljama s visokim i višim srednjim dohotkom u Europskoj uniji (EU) i Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). Izvješće pruža procjenu trenutačnog stanja siromaštva djece i napretka ili nedostatka napretka koji su te zemlje postigle u njegovu uklanjanju.
Temelj izvješća Dječje siromaštvo usred bogatstva je rangiranje zemalja na osnovu stopa (rizika od) siromaštva djece i proporcionalne promjene te stope tijekom sedmogodišnjeg razdoblja (2012.-2014. i 2019.-2021.). Izvješće koristi monetarne i nemonetarne mjere za analize, a glavna mjera izvješća je relativno siromaštvo dohotka, odnosno udio ljudi koji zarađuju manje od 60 posto srednje vrijednosti (medijana) dohotka u nekoj zemlji. Nemonetarno siromaštvo mjeri pristup osnovnim dobrima i uslugama.
Prema podacima, od 2012. do 2019. zabilježen je stabilan gospodarski rast u skupini zemalja OECD-a i EU, što je predstavljalo priliku za oporavak od utjecaja recesije koja je trajala od 2008. do 2010. godine. Međutim, dok je niz zemalja tijekom vremena gospodarskog rasta smanjio siromaštvo djece, neke od najbogatijih zemalja zabilježile su najveći korak unazad. Izvješće pokazuje da zemlje sa sličnim razinama nacionalnog dohotka, poput primjerice Slovenije i Španjolske, bilježe velike razlike u stopama djece u riziku od siromaštva, koja je u Sloveniji 10%, a u Španjolskoj 28%.
Izvješće također naglašava velike nejednakosti u rizicima od siromaštva. U 38 zemalja s dostupnim podacima, djeca koja žive u obiteljima s jednim roditeljem imaju više od tri puta veću vjerojatnost da će živjeti u siromaštvu od druge djece. Djeca s teškoćama u razvoju, djeca čiji roditelji imaju državljanstvo druge zemlje i djeca iz manjinskih etničkih/rasnih zajednica također su izložena riziku većem od prosjeka.
“Novčane naknade imaju trenutačni učinak u smanjenju siromaštva. Donositelji odluka mogu podržati kućanstva davanjem prioriteta i povećanjem izdataka za dječje i obiteljske naknade”, izjavio je Bo Viktor Nylund, direktor UNICEF-ovog ureda za istraživanja Innocenti i dodao: “Može se puno naučiti iz uspjeha različitih zemalja. Način na koji koristimo ova saznanja odredit će koliko učinkovito možemo osigurati dobrobit djece danas i u budućnosti.”
Iako je u Izvješću naglašena važnost novčanih naknada za smanjenje siromaštva, u 21 od 39 zemalja obitelji primaju manje novčane naknade u 2022. nego su primale u 2012. godini. Dvije države su se posebno istaknule u smanjenju siromaštva. Slovenija putem povećanja minimalne plaće i Poljska putem povećanja novčanih naknada.
Republika Hrvatska zabilježila je smanjenje siromaštva i ispod je prosjeka zemalja EU (prosječna stopa iznosila je 16,6% u promatranom razdoblju). Istovremeno, prosječna stopa rizika od dugotrajnog siromaštva za djecu u Hrvatskoj u navedenom razdoblju je iznosila oko 14%. Dodatno, adekvatnost socijalnih naknada za obitelji i djecu je relativno niska (31,2% prosječne plaće za nezaposleni par s dvoje djece), kao i izdvajanja iz BDP-a u odnosu na druge zemlje EU (2,2% u odnosu na 2,5 EU). Na kraju, subjektivan osjećaj o siromaštvu djece je relativno visok, naime 42% djece u dobi od 8 godina izjavilo da su uvijek ili često zabrinuti oko toga koliko novca imaju njihove obitelji. Ovi podaci ukazuju na potrebu za cjelovitim, integriranim i univerzalnim mjerama, ali i ciljanim mjerama prema posebno ranjivim skupinama djece. Također, ukazuju na potrebu za poboljšanjem adekvatnosti naknada i dostupnosti usluga podrške budući da je dugotrajno siromašno najteže iskorijeniti.
Izdvojeni podaci za Hrvatsku
POREDAK ZEMALJA OECD-A I EU PREMA STOPI RIZIKA OD DJEČJEG SIROMAŠTVA
Tablica rangira zemlje na temelju njihove stope (rizika od) siromaštva i njihovog uspjeha u smanjenju stope (rizika od) siromaštva djece u razdoblju prosperiteta. Ukupni rang temelji se na statističkom prosjeku tih dvaju pokazatelja.
Hrvatska je sa prosječnom stopom rizika od siromaštva od 16,6% (prosjek podataka od 2019. - 2021.) na 17. mjestu od 39 zemalja, te među zemljama s najvećim napretkom - na 10. mjestu po stopi promjene (od 2012.–2014. do 2019.–2021.), odnosno smanjenja stope rizika od siromaštva u promatranom razdoblju.
TRAJNO SIROMAŠTVO DJECE U EUROPSKIM ZEMLJAMA
Kako bi se izbjegla fluktuacija podataka tijekom pandemije COVID-19, ovaj izvještaj donosi prosječne statističke vrijednosti za razdoblje 2017. – 2019. Stupci prikazuju stope (rizika od) dugotrajnog siromaštva djece, a narančaste točke prikazuju ukupne stope (rizika od) siromaštva djece u istom vremenskom razdoblju. Prosječna stopa rizika od dugotrajnog siromaštva za djecu u Hrvatskoj u navedenom razdoblju je iznosila oko 14%, no valja napomenuti da noviji podaci za 2021. i 2022. godinu ukazuju na smanjenje tako da u 2022. godini postotak djece u riziku od dugotrajnog siromaštva iznosi 10.9%.
ODABRANI INDIKATORI MATERIJALNE DEPRIVACIJE DJECE U EU 2020./2021.
Prvi stupac:
Stopa teške materijale i socijalne deprivacije za djecu u 2022. godini u Republici Hrvatskoj iznosila je 3,5%, a kretala se od manje od 2% u Finskoj do više od 30% u Rumunjskoj i pogađala je 1 od 12 djece (8,4%), odnosno 6,6 milijuna djece u svim zemljama EU.
Stopa „teške materijalne i socijalne deprivacije“ prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije - npr. mogućnost održavanja doma adekvatno toplim, postoji li internetska veza, mogu li zamijeniti dotrajalu odjeću novom i dr. (vidjeti detaljnije u nastavku). Ovdje se prikazuje postotak djece koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije.
Drugi stupac:
U Hrvatskoj je 2020. godine 8,1% djece živjelo u lošim stambenim uvjetima (u zemljama EU (EU27) 16,2% djece živjelo u stanovanju loše kvalitete).
Stanovanje loše kvalitete je definirano kao stanovanje s krovom koji curi, vlažnim zidovima, podovima ili temeljima, ili truleži u okvirima prozora ili podu.
Treći stupac:
Stopa materijalne deprivacije za djecu (mlađu od 16 godina) u Republici Hrvatskoj u 2021. godini iznosila je 5,8%, a kretala se od 3% u Sloveniji do više od 42% u Rumunjskoj. U cijeloj EU oko 1 od 7 djece je deprivirano u 3 i više stavki.
Stopa "materijalne deprivacije za djecu" je postotak djece mlađe od 16 godina koja pate od prisilnog nedostatka najmanje tri od 17 stavki – 12 specifičnih za djecu (npr. svježe voće i povrće dnevno) i 5 specifičnih za kućanstvo (npr. mogućnost plaćanja računa i izbjegavanje zaostataka) (vidjeti detaljnije u nastavku). Na primjer, ako bilo kojem djetetu u kućanstvu nedostaje jedna od 17 stavki, onda su sva djeca u tom kućanstvu kategorizirana kao zakinuta za tu stavku.
Četvrti stupac:
Promatrano je koliko od tih 17 stavki materijale deprivacije za djecu nedostaje djeci mlađoj od 16 godina.
U Republici Hrvatskoj je djeci mlađoj od 16 godina (koja su materijalno deprivirana) nedostajalo 5,7 od 17 stavki materijalne deprivacije, a kretalo se od 3 u svim zemljama EU do više od 8 u nekima (Bugarska, Rumunjska). U prosjeku, u zemljama EU, djeci mlađoj od 16 nedostaje 5,9 od 17 stavki.
SUBJEKTIVNA ISKUSTVA SIROMAŠTVA DJECE: UDIO DJECE KOJA SU ČESTO/STALNO ZABRINUTA ZBOG OBITELJSKIH FINANCIJA
Izvješće koristi podatke iz istraživanja provedenog 2019. godine u Hrvatskoj, u suradnji Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i UNICEF-a (Subjektivna dobrobit djece u Hrvatskoj), prema kojem je 42% djece u dobi od 8 godina izjavilo da su uvijek ili često zabrinuti zbog obiteljskih financija. Isto je izjavilo oko 18% desetogodišnjaka i 17% dvanaestogodišnjaka.
TRENDOVI U NEMONETARNOM SIROMAŠTVU: DJECA KOJA ŽIVE U TEŠKOJ MATERIJALNOJ I SOCIJALNOJ DEPRIVACIJI U EU, 2015. I 2021.
Na razini EU prosječna stopa teške materijalne i socijalne deprivacije je značajno pala, od 11,8% u 2015. na 7,5% u 2021. Hrvatska je prema podacima za 2015. zauzimala 11. mjesto, a bilježi značajne pozitivne promjene tj. pad s oko 8% na oko 3% u 2021. godini, iako je i 2015. godine bila također ispod europskog prosjeka. Ipak, važno je imati na umu da se radi o približno 18 tisuća djece u Hrvatskoj koja su prema podacima Eurostata iz 2021. živjela u uvjetima teške materijalne i socijalne deprivacije.
PROMJENE U UČINKU SOCIJALNIH TRANSFERA/DAVANJA NA SMANJENJE SIROMAŠTVA DJECE (OD 2012. DO 2021. ILI DO GODINE NAJNOVIJIH PODATAKA)
Zemlje su rangirane prema promjeni učinkovitosti naknada za smanjenje siromaštva u razdoblju od 2012. do 2021. ili najnovijim dostupnim podacima. Učinkovitost smanjenja siromaštva definirana je postotnim smanjenjem (rizika od) siromaštva djece koje se može pripisati novčanim davanjima. Hrvatska se nalazi na 9. mjestu prema kriteriju napora koje su države uložile u razdoblju od globalne recesije do prikupljanja podataka za novo izvješće da osnaže svoje sustave socijalne zaštite u promjeni dječjeg siromaštva.
UČINCI SOCIJALNIH TRANSFERA/DAVANJA NA SMANJENJE SIROMAŠTVA DJECE U EUROPSKIM ZEMLJAMA (2021.)
Podaci pokazuju da su u Hrvatskoj socijalni (novčani) transferi u 2021. godini utjecali na smanjenje stopa (rizika od) siromaštva djece za 7,1 postotnih bodova. Svjetloplavi stupci su procijenjene stope rizika od siromaštva ("scenariji") bez socijalnih (novčanih) transfera. Transferi imaju najviši efekt u Finskoj, gdje se procjenjuje da bi stopa (rizika od) siromaštva djece bila tri puta viša bez transfera (28,6% u odnosu na 9,5%).
Apel vladama i donositeljima odluka iz Izvješća
Razine dječjeg siromaštva uvelike ovise o učinkovitosti državnih mjera. Da bi vlade donosile odgovorne mjere i politike kojima možemo promijeniti situaciju na dobrobit sve, a posebno najugroženije djece, važno je da te mjere i politike budu utemeljene na podacima i potrebama. Isto tako važno je i pratiti uspješnost pojedinih mjera kako bismo ih mogli mijenjati ukoliko ne donose željene rezultate.
Cilj ovog izvještaja nije samo vidjeti status dječjeg siromaštva u najrazvijenijim zemljama i napredak postignut u rješavanju tog problema u proteklom desetljeću, već i razmotriti što još treba učiniti u budućnosti. Izvještaj stoga također analizira politike potpore obiteljima s djecom i obećavajuće primjere koji mogu pomoći u nastojanjima da se smanji siromaštvo djece.
Prema izvješću, ovo su ključne mjere koje vlade i drugi donositelji odluka trebaju poduzeti kako bi se iskorijenilo siromaštvo djece:
- Proširiti socijalnu zaštitu za djecu, uključujući naknade za djecu i obitelji za nadopunu prihoda obitelji.
- Osigurati da sva djeca imaju pristup kvalitetnim osnovnim uslugama, kao što su skrb o djeci i besplatno obrazovanje, koje su ključne za njihovu dobrobit.
- Stvoriti prilike za zapošljavanje uz odgovarajuće plaće i politike prilagođene obiteljima, kao što je plaćeni roditeljski dopust, kako bi se podržalo roditelje i skrbnike u usklađivanju posla i brige o obitelji.
- Osigurati da postoje mjere prilagođene posebnim potrebama manjinskih skupina i kućanstava s jednim roditeljem, kako bi se olakšao pristup socijalnoj zaštiti, ključnim uslugama i zaposlenjima s pristojnom plaćom, te smanjile nejednakosti.
Preuzmite izvješće Dječje siromaštvo usred bogatstva
Dodatak
Na temelju najboljih dostupnih podataka, glavno mjerilo u ovom izvješću je relativno siromaštvo u dohotku – odnosno udio ljudi koji su ispod praga u odnosu na srednju vrijednost (medijan dohotka stanovništva. U ovom slučaju, korišteni prag je ekvivalizirani dohodak ispod 60% medijana.
Relativno siromaštvo je siromaštvo onih koji nisu u mogućnosti sudjelovati u minimalno pristojnom životnom standardu društva u kojem žive (ne mogu si kupiti potrepštine ili sudjelovati u aktivnostima koje su uobičajene u društvu u kojem žive). Prag rizika od siromaštva je mjera nejednakosti - govori koliko su najsiromašniji udaljeni od srednje vrijednosti ili medijana dohotka.
Stopa rizika od siromaštva kao standardni pokazatelj jest postotak osoba koje imaju (ekvivalizirani) raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva.
Prag rizika od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnog raspoloživog dohotka svih osoba.
Medijan je srednja vrijednost dohotka pri kojoj je točno 50% osoba ispod i 50% osoba iznad tog iznosa dohotka per capita, za razliku od prosjeka koji se računa kao ukupan nacionalni dohodak podijeljen s brojem stanovnika.
Ekvivalizirani dohodak računa se tako da se ukupan raspoloživi dohodak kućanstva podijeli s ekvivaliziranom veličinom kućanstva izračunanom prema OECD-ovoj ljestvici, prema kojoj se nositelju kućanstva dodjeljuje koeficijent 1, svakoj drugoj odrasloj osobi u kućanstvu od 14 godina i starijoj osobi koeficijent 0,5, a djeci mlađoj od 14 godina koeficijent 0,3. Postupak se primjenjuje zbog određivanja ravnomjernijeg udjela svakog člana kućanstva u stjecanju zajedničkog prihoda.
Stopa rizika od dugotrajnog siromaštva odnosi se na postotak populacije koja živi u kućanstvima u kojima je ekvivalizirani raspoloživi dohodak bio ispod praga rizika od siromaštva za trenutnu godinu i najmanje dvije od prethodne tri godine (osoba se prati 4 godine).
Stopa materijalne i socijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si, isključivo zbog financijskih razloga, ne mogu priuštiti najmanje 5 od 13 stavki materijalne i socijalne deprivacije:
1) kašnjenje s plaćanjem najamnine, računa za režije, stambenoga kredita ili potrošačkoga kredita
2) nemogućnost kućanstva da svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće
3) nemogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan
4) nemogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak
5) nemogućnost pristupa internetskoj vezi
6) nemogućnost kućanstva da si priušti automobil
7) nemogućnost kućanstva da si priušti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima
8) nemogućnost kućanstva da zamijeni dotrajali namještaj
9) nemogućnost osobe da zamijeni dotrajalu odjeću novom
10) nemogućnost osobe da si priušti dva para prikladno nosive obuće
11) nemogućnost osobe da potroši manji iznos novca svaki tjedan za sebe
12) nemogućnost osobe da se redovito bavi nekom slobodnom aktivnošću
13) nemogućnost osobe da se okupi s prijateljima/obitelji barem jedanput na mjesec uz piće ili obrok
Stopa teške materijalne i socijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje 7 od 13 stavki materijalne i socijalne deprivacije:
1) kašnjenje s plaćanjem najamnine, računa za režije, stambenoga kredita ili potrošačkoga kredita
2) nemogućnost kućanstva da svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće
3) nemogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan
4) nemogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak
5) nemogućnost pristupa internetskoj vezi
6) nemogućnost kućanstva da si priušti automobil
7) nemogućnost kućanstva da si priušti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima
8) nemogućnost kućanstva da zamijeni dotrajali namještaj
9) nemogućnost osobe da zamijeni dotrajalu odjeću novom
10) nemogućnost osobe da si priušti dva para prikladno nosive obuće
11) nemogućnost osobe da potroši manji iznos novca svaki tjedan za sebe
12) nemogućnost osobe da se redovito bavi nekom slobodnom aktivnošću
13) nemogućnost osobe da se okupi s prijateljima/obitelji barem jedanput na mjesec uz piće ili obrok
Stopa materijalne deprivacije za djecu je postotak djece mlađe od 16 godina koja pate od prisilnog nedostatka najmanje tri predmeta od sljedećih 17 (neopterećenih) predmeta:
- Dijete: Neka nova odjeća
- Dijete: Dva para cipela
- Dijete: Svakodnevno svježe voće i povrće
- Dijete: Meso, piletina, riba dnevno
- Dijete: Prikladne knjige
- Dijete: Oprema za slobodno vrijeme na otvorenom
- Dijete: Igre u zatvorenom prostoru
- Dijete: Aktivnosti u slobodno vrijeme
- Dijete: Proslave
- Dijete: Pozovite prijatelje
- Dijete: Školski izleti
- Dijete: Odmor
- Kućanstvo: Zamijenite dotrajali namještaj
- Kućanstvo: zaostaci
- Odrasli u kućanstvu: Internet
- Kućanstvo: Dom adekvatno topao
- Kućanstvo: Automobil
---
O UNICEF Innocenti – Globalnom uredu za istraživanja i predviđanja
UNICEF Innocenti – Globalni ured za istraživanja i predviđanja ima vodeću ulogu u istraživanjima i srodnim aktivnostima u UNICEF-u s ciljem pokretanja globalnog diskursa o pravima djece i osiguravanja relevantnih podataka donositeljima odluka za stvaranje politika koje će omogućiti izgradnju boljeg i sigurnijeg svijeta za djecu.
---
Za više informacija o izvješću Dječje siromaštvo usred bogatstva možete kontaktirati:
Yasmina Nuny Silva, UNICEF Innocenti, [email protected]
Nadia Samie-Jacobs, UNICEF, New York, +1 845 760 2615, [email protected]
