Rambo Amadeus: Birajmo šta gledamo
U okviru kampanje „Birajmo šta gledamo‟, ambasador dobre volje UNICEF-a u Crnoj Gori Antonije Pušić alias Rambo Amadues družio se s prvim timom UNICEF-ovih volontera – mladih reportera.
- Crnogorski
- English
PODGORICA, 30. avgusta, 2018. - U okviru kampanje posvećene medijskoj pismenosti „Birajmo šta gledamo‟, Agencije za elektronske medije Crne Gore i UNICEF-a, ambasador dobre volje UNICEF-a u Crnoj Gori Antonije Pušić alias Rambo Amadues družio se s prvim timom UNICEF-ovih volontera – mladih reportera.
Tokom dvosatnog druženja, Pušić i mladi reporteri razgovarali su o uticaju medija na djecu i mlade, isticali dobre i loše strane medija i saglasili se da je medijska pismenost jedna od ključnih vještina za život u 21. vijeku, koja nam pomaže da medije koristimo za svoje, ali i za opšte dobro. Inspirativan razgovor između Pušića i mladih reportera iznjedrio je i stihove pjesme za kampanju „Birajmo šta gledamo‟.
Pušić je poručio mladima da je veoma važno da paze šta gledaju i kojim se medijskim sadržajima izlažu.
Što budete pametnije, ljepše, zdravije sadržaje unosili, to će i vaša svijest biti razvijenija, bićete pametniji, zdraviji i ljepši.
On smatra da djecu treba strpljivo i konstantno izlagati kvalitetnom sadržaju, pa će im tako onaj nekvalitetni postati dosadan. Pušić je takođe podijelio svoje roditeljsko iskustvo, koje se, kako kaže, pokazalo blagotvornim.
„Tako sam ja moju djecu naučio da jedu suvu ovčetinu, a oni poslije toga neće više da jedu parizer, jer im je loš u odnosu na ovčetinu. Jednako tako, ako im jednom pustiš džez ili funky ili neku kvalitetnu muziku, oni poslije neće da se izlažu primitivnom sadržaju. Kad im pustiš odličan film na TV-u, oni poslije neće da gledaju one besprizorne elemente po rijalitijima, koji pokazuju jednu užasnu ljudsku degradaciju,“ objašnjava Pušić.
Sedamnaestogodišnji Balša Božović smatra da je veoma važno da roditelji, ali i mediji, prepoznaju svoju ulogu kada je riječ o medijskim sadržajima kojima su djeca i mladi izloženi.
Koliko su mediji odgovorni za ono što plasiraju, toliko su i roditelji odgovorni, jer oni mogu da utiču na ono što djeca, naročito manja, gledaju. Želim da roditelji i mediji zapravo shvate koliko su važni i da se zapitaju kakva je njihova uloga, da shvate da moraju biti društveno odgovorni, odgovorni za nas, a samim tim i za budućnost ovog svijeta.
Šesnaestogodišnja Mila Mraković ističe da bi roditelji trebalo da razgovaraju sa svojom djecom o tome šta gledaju, te da im objasne razloge ukoliko im ne dozvoljavaju da prate određeni program.
Mislim da će dijete bolje prihvatiti zabranu gledanja određenog programa ako razumije razloge. U tom slučaju, smatram i da su mnogo veće šanse da će poslušati.
Biti medijski pismen znači da djeca i mladi shvataju prirodu sadržaja u medijima i da promišljaju o njima, ali da su i sami sposobni da koriste široku lepezu usluga koje mediji nude.
Svi možemo da damo svoj doprinos u kreiranju kvalitetnih medijskih sadržaja, koji će umjesto stereotipnih heroja, muških i ženskih, prikazivati i isticati različitosti koje nas u stvari i čine posebnim.
Mediji utiču na dječje raspoloženje, oblikovanje njihovog identiteta, na način kako provode svoje slobodno vrijeme i kako procesuiraju informacije. Upravo je zato važno da od ranog djetinjstva budu upoznati s ulogom medija.
Cilj kampanje „Birajmo šta gledamo" jeste podizanje svijesti građana, posebno roditelja, da mediji sami po sebi nijesu ni dobri ni loši, već da njihov uticaj zavisi od toga kako ih koristimo. Stoga je ključno pažljivo birati medijske sadržaje, kritički ih analizirati zajedno s djecom i tako jačati njihovu medijsku pismenost.
