„Birajmo šta gledamo” - izložba dječjih radova
U okviru kampanje medijske pismenosti, poznati mladi umjetnik Vučić Ćetković organizovao likovnu radionicu za djecu.
- Crnogorski
- English
PODGORICA, 8. JUNA 2018. – Poznati mladi umjetnik Vučić Ćetković pridružio se kampanji Agencije za elektronske medije i UNICEF-a „Birajmo šta gledamo” i tim povodom je, zajedno s njegovom nastavnicom likovnog vaspitanja iz osnovne škole Radmilom Mišković, organizovao likovnu radionicu za djecu.
U petak, 8. juna, u 11:00 sati, u Osnovnoj školi „Vlado Milić” u Podgorici, Ćetković je, zajedno s djecom, predstavio njihove radove na temu „Birajmo šta gledamo”.
Uticaj medija na nas i živote naše djece zavisi od toga kako ih koristimo. Kroz kritičko razmišljanje i medijsko opismenjavanje, djeca jačaju otpornost na sve medijske poruke. To je ključno za medijske sadržaje lošeg kvaliteta, koji se po zakonu ne mogu zabraniti. Takođe, nemoguće je u današnjem digitalnom dobu djecu izolovati od svih loših medijskih poruka, zbog čega je medijska pismenost jedino rješenje.
Četrnaestogodišnja Tea Raonić objasnila je kako je njena grupa obradila temu „Birajmo šta gledamo“.
U našem radu predstavili smo srećnu porodicu i roditelje koji šalju svoju djecu u sobu, zbog toga što program koji gledaju nije prilagođen njihovom uzrastu i njihovi roditelji smatraju da to nije u redu da to gledaju, a neka djeca misle da oni nisu u pravu.
Dvanaestogodišnji Nikola Vukčević imao je jasnu poruku za vršnjake, ali i za odrasle.
Moja poruka za vršnjake je da više gledaju kulturne i obrazovne emisije, jer nas one mogu edukovati, a ne rijalitije, jer oni nas samo zaglupljuju i ne pomažu trenutnom odrastanju, a, po mom mišljenju, ne pomažu ni odraslima.
Medijska pismenost je sposobnost da se različiti medijski sadržaji koriste, analiziraju, kritički procijene i stvaraju. Pomoćnica ministra prosvjete Arijana Nikolić-Vučinić smatra da je ona neophodna svoj djeci u 21. vijeku.
Razni časovi, kao što su časovi umjetnosti, informatike i tehnike, mogu da posluže za medijsko opismenjavanje djece. Nastavnici treba na tim časovima da djeci pokažu kako da analiziraju medijski sadržaj kroz pitanja: Ko ga je napravio? Za koga je napravljen i s kojim ciljem? Na taj način stvara se kritičko mišljenje.
Direktorica škole Biljana Ćulafić smatra da je u digitalnom dobu nemoguće izolovati djecu od raznih medijskih sadržaja i da prednost treba dati obrazovnim mjerama. „Drago nam je da se u okviru ove kampanje nadovezujemo na sadržaje koji se već izučavaju u okviru predmetnih programa i da djelujemo edukativno, a ne represivno. Djeca treba da nauče da vrednuju sadržaje i da naprave kriterijum što je od tih sadržaja dobro, što je loše, što usvajaju, a što odbacuju. Jednom riječju, treba da kod njih razvijamo kritičku svijest kako prema medijskim sadržajima, tako i prema svim društvenim i drugim pojavama s kojima će se sresti u životu“, zaključuje Ćulafić..
Istraživanja sprovedena širom svijeta ukazuju da je djeci potrebno usmjeravanje još od prvog susreta s medijima. To usmjeravanje primarno je zadatak roditelja.
Međutim, da bi djeca izrasla u medijski pismene građane, roditelji, škole, mediji, NVO i Vlada moraju raditi zajedno. Dakle, medijska pismenost nije samo odgovornost roditelja, već cijelog društva.
