Pandemija je kriza prava djeteta

Italijanski informativni portal Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa intervjuisao je Huana Santandera, šefa predstavništva UNICEF-a Crna Gora, o životima djece u Crnoj Gori tokom pandemije

Đovani Vale
Huan Santander, šef predstvavništva UNICEF-a u Crnoj Gori
UNICEF Montenegro / Duško Miljanić / 2021
07 Decembar 2021

Izvor: Osservatorio Balcani e Caucaso Transeuropa

Poteškoće u pristupu onlajn obrazovanju, povećanje nejednakosti između bogatih i siromašnih porodica, smanjenje aktivnosti na otvorenom i povećani rizik od nasilja u porodici. Život djece u eri pandemije postaje sve teži. U Crnoj Gori je situacija ozbiljna. Razgovarali smo sa Huanom Santanderom, šefom predstavništva UNICEF u Crnoj Gori

Kako se pandemija nastavlja, u mnogim zemljama širom svijeta objavljuju se studije kako bi se procijenio uticaj proteklih mjeseci na stanovništvo, a posebno na djecu. Kakva je ukupna situacija u Crnoj Gori? Kako su zdravstvena kriza i zaključavanje uticali na maloljetnike?

SANTANDER: Pandemija nije samo zdravstvena kriza, već i kriza prava djeteta. Povećala je siromaštvo djece i smanjila kvalitet usluga obrazovanja, zdravstva, dječje i socijalne zaštite, posebno za najugroženije.

Prema brzoj procjeni socijalnog uticaja izbijanja pandemije COVID-a-19, sprovedenoj 2020. i 2021. godine, porodice koje primaju materijalno obezbjeđenje, domaćinstva samohranih roditelja, romske porodice i porodice s istorijom zloupotrebe supstanci izuzetno su pogođene gubitkom prihoda. Identifikovane hitne potrebe djece kretale su se od nedostatka hrane, higijenskih proizvoda i pristupa internetu za učenje na daljinu, pa sve do ograničenog pristupa zdravstvenim uslugama, fizikalnoj terapiji i mogućnostima druženja s vršnjacima, posebno za djecu sa smetnjama u razvoju.

Gotovo dvije trećine roditelja nije bilo u mogućnosti da priušti način da im se čuvaju djeca dok su vrtići bili zatvoreni. Pristup internetu i onlajn učenju nema jedno dijete od šestoro djece u Crnoj Gori. U sjevernom regionu i ruralnim područjima situacija je gora – jedno od četvoro djece nema desktop ili laptop računar s internet konekcijom koji se može koristiti za učenje na daljinu. Gotovo dvije trećine adolescenata od 10 do 19 godina smatra da su manje naučili putem učenja na daljinu nego da su pohađali nastavu u učionici.

Djevojčica
UNICEF Montenegro / Duško Miljanić / 2018

Spomenuli ste porast siromaštva djece. Izvještaj koji ste objavili u aprilu 2021. godine, na osnovu podataka iz 2020. godine, već je u prvoj godini pandemije potvrdio ovaj trend. Kakva je situacija danas? Da li se nejednakosti među porodicama pogoršavaju?

SANTANDER: Očekuje se da će zvanični podaci o uticaju pandemije COVID-a-19 na siromaštvo uskoro biti objavljeni. Svjetska banka je u proljeće 2020. procijenila da je u Crnoj Gori možda i do 34.000 lica palo u siromaštvo zbog pandemije COVID-a-19. Brze procjene socijalnog uticaja izbijanja epidemije COVID-a-19 u Crnoj Gori, sprovedene 2020. i 2021. godine, pokazuju da je u Crnoj Gori došlo do porasta siromaštva tokom pandemije. Gotovo polovina svih građana Crne Gore zabilježila je smanjenje prihoda u posljednjih šest mjeseci u odnosu na situaciju prije epidemije COVID-a-19. Jedna trećina navodi da su im prihodi pali za 30% ili više. Najviše su pogođena najugroženija djeca, kao što su ona koja su već prije pandemije živjela u siromaštvu, Romi i djeca sa smetnjama u razvoju, kao i djeca koja odrastaju u domaćinstvima sa samohranim roditeljem.

Obrazovanje je još jedan sektor u kojem je pandemija izazvala probleme. Već ste spomenuli poteškoće u pristupu internetu i onlajn učenju. Koje su bile glavne posljedice za djecu i porodice u Crnoj Gori koje se odnose na onlajn obrazovanje? Da li je situacija drugačija nego u susjednim zemljama?

SANTANDER: Prekid nastave zbog pandemije ostavio je djecu širom svijeta bez obrazovanja ili sa znatno nižim kvalitetom obrazovanja. U zemljama Zapadnog Balkana zatvaranje škola može dovesti do povećanja broja djece koja nisu stekla osnovne vještine pismenosti sa 53% na 61%, prema procjenama Svjetske banke (Svjetska banka, 2020).

Digitalnu opremu potrebnu za praćenje onlajn nastave nema 16% porodica u Crnoj Gori s djecom uzrasta 6–18 godina. Kao posljedica toga, pandemija je pogoršala već postojeći digitalni jaz.

Prema istraživanjima UNICEF-a s roditeljima u Crnoj Gori, sprovedenim 2020. i 2021. godine, 60% i 83% roditelja smatra da su njihova djeca stekla manje znanja i vještina nego što bi stekla kroz redovnu nastavu. Učenici se slažu s njima – kažu da su naučili manje nego što bi naučili na redovnoj nastavi – prema UN-ovoj Brzoj procjeni socijalnog uticaja izbijanja pandemije COVID-a-19 u Crnoj Gori, sprovedenoj 2021. godine.

Djevočica uči doma
UNICEF Montenegro / Duško Miljanić / 2020

Uvijek se fokusirajući na obrazovanje, UNICEF je uputio poziv, zajedno s UNESCO-om i SZO, da se škole ponovo otvore, na osnovu globalne procjene rizika koja dokazuje da je ponovno otvaranje škola bezbjedno. Koji su glavni rezultati ove studije i kakva je bila reakcija crnogorskih vlasti na vaš zahtjev u tom smislu?

 

SANTANDER: Pregled trenutnih dokaza, koji su prikupili UNICEF i UNESCO i koji je uključio primjere iz 191 zemlje, pokazuje nam da nastava uživo nije glavni pokretač infekcije i da djeca u školi nisu izložena većem riziku od infekcije u poređenju s onim kada nisu u školi, a kada su na snazi mjere za ublažavanje efekata epidemije. Ovaj pregled pokazuje i da osoblje u školama nije izloženo većem riziku u poređenju s opštom populacijom.

Danas znamo mnogo više o virusu i njegovom prenosu nego prije dvije godine. Najnovije smjernice Svjetske zdravstvene organizacije, iz juna 2021, propisuju da čak i u situacijama s najvećim rizikom treba razmotriti sve opcije za kontinuitet učenja uživo. SZO preporučuje da se o zatvaranju obrazovnih ustanova razmišlja samo kada ne postoje alternativna rješenja.

Sve ove podatke i preporuke prezentirali smo nadležnim organima u oblasti prosvjete. Zbog toga su od septembra ove godine sve škole i predškolske ustanove u Crnoj Gori ponovo otvorene za sve učenike. Naravno, mjere prevencije #DistancaRukeMaska su na snazi. Časovi su za sada skraćeni na 30 minuta.

Kada je riječ o vremenu koje djeca provode na otvorenom, mnoge aktivnosti su takođe smanjene ili otkazane zbog pandemije. Kakva je situacija u Crnoj Gori?

SANTANDER: Pandemija je značajno smanjila mogućnosti za djecu da se uključe u vanškolske aktivnosti, poput sporta i kulture. Naše istraživanje iz 2018. godine pokazuje da je to bilo problematično pitanje u Crnoj Gori i prije pandemije. Većina djece je izjavila da u prethodnoj godini nije bila na kulturnim ili sportskim događajima bilo koje vrste: 68% nije bilo u pozorištu, 60% u bioskopu, 74% u muzeju, 85% na izložbi, 61% na koncertu i 51% na nekom sportskom događaju u prošloj godini. Pandemija je mogla samo da poveća ove već zabrinjavajuće procente.

Štaviše, u 2018. godini, djeca od 12 do 17 godina izjavila su da, u prosjeku, provode 8 sati dnevno ispred različitih ekrana. Vrijeme provedeno uz ekran moglo se samo povećati tokom pandemije. Više vremena na internetu čini djecu izloženijom rizicima od nasilja na internetu, posebno ako je roditeljsko posredovanje u korišćenju medija kod djece slabo. Iz tog razloga, pozvali smo roditelje u Crnoj Gori da ograniče vrijeme koje djeca provode ispred ekrana, da mudro biraju medijske sadržaje i da s njima razgovaraju o tome. Tokom perioda zaključavanja došlo je do značajnog povećanja broja roditelja koji su izjavili da to rade jer su više vremena provodili s djecom kod kuće. Međutim, važno je da nastave s tom praksom.

Šta bi, po Vašem mišljenju, crnogorska Vlada trebalo da uradi kako bi bolje zaštitila djecu i maloljetnike u narednim mjesecima, s obzirom na to da se pandemija nastavlja?

SANTANDER: Vlada bi trebalo da se fokusira na poboljšanje usluga koje „nijesu dale rezultate“ ili kod kojih su postignuti rezultati, ali su lošijeg kvaliteta, tokom zaključavanja.

U oblasti zdravlja, nadoknađivanje propuštene imunizacije kod djece predškolskog uzrasta je alarmantno pitanje. Pogoršanje pokrivenosti može dovesti do javno-zdravstvene katastrofe ako imamo preklapanje pandemije i epidemije jedne od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama u prvim godinama života, kao što je MMR vakcina. Zajedno s EU, UNICEF pruža podršku Vladi da ove godine pokrene kampanju MMR imunizacije i da ojača relevantne zdravstvene usluge.

Na osnovu podataka i sistematske analize, Vlada treba da napravi održiv dugoročni plan za smanjenje siromaštva i nasilja, poboljšanje kvaliteta obrazovanja za svako dijete u zemlji i bolju podršku mentalnom zdravlju.