Okončanje siromaštva počinje ulaganjem u djecu

Najmanje svako treće dijete u Crnoj Gori u riziku je od siromaštva. Kriza uzrokovana pandemijom COVID-a-19 sigurno je povećala ovaj broj.

Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori
Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori
UNICEF Crna Gora / Duško Miljanić / 2020
31 Oktobar 2021

Izvor: Friends of Europe

Najmanje svako treće dijete u Crnoj Gori u riziku je od siromaštva. Kriza uzrokovana pandemijom COVID-a-19 sigurno je povećala ovaj broj.

Ako se djeci ne pruži prilika da tokom razvoja ostvare svoj puni potencijal, posljedice će trpjeti cijela Crna Gora. Djeca i mladi predstavljaju ljudski kapital budućnosti ove zemlje. Sva ograničenja njihovog razvoja danas definisaće ograničenja budućeg razvoja cijele zemlje. Briga o tome da se nijedno dijete ne izostavi i ne zanemari jedini je način da Crna Gora proširi mogućnosti i slobode svih svojih građana. To je ujedno i jedini način da Crna Gora ubrza svoj napredak ka članstvu u Evropskoj uniji.

Prema UNICEF-ovom izvještaju „Višedimenzionalno siromaštvo djece u Crnoj Gori“, djeca uzrasta do pet godina najugroženija su starosna grupa u Crnoj Gori. Više od petine ove djece nije upisano u predškolske ustanove. Najmanje tri petine njih nije na vrijeme vakcinisano protiv malih boginja, zaušaka i rubele, a više od tri petine je izloženo nekom obliku nasilnog disciplinovanja kod kuće.

Mlade generacije nasljeđuju siromaštvo od predaka zbog nedostatka društvenog, kulturnog i finansijskog kapitala. Bez pristupa resursima i uslugama koji će im omogućili da steknu znanja i vještine koje su im neophodne da bi mogli da napuste život u oskudici, siromaštvo će ostati realnost koja će pratiti porodice iz generacije u generaciju. Ova pojava je zamka za razvoj svake zemlje.

Kako da prekinemo začarani krug međugeneracijskog siromaštva? Sudeći po primjerima najbolje međunarodne prakse, postoje tri ključna principa uspjeha.

Prvi je ulaganje u rane godine života. Istraživanja širom svijeta pokazuju da je ulaganje u rani razvoj djece jedna od najisplativijih ekonomskih investicija za održiv, inkluzivan i pravičan ekonomski rast.

Kao drugo, potrebno je uključiti sve, naročito najugroženije porodice, u osmišljavanje, sprovođenje, monitoring i evaluaciju politika kako bismo djeci omogućili da se izbave iz siromaštva. Neposredni uvidi djece i roditelja od ključnog su značaja, jer oni najbolje razumiju probleme s kojima se suočavaju i najbolje načine za njihovo rješavanje.

I treće, politike čiji je cilj smanjenje siromaštva moraju biti zasnovane na naučnim dokazima, potkrijepljenim rigoroznom analizom različitih metoda za borbu protiv siromaštva. Napori u pogledu mjerenja i rješavanja problema siromaštva djece tradiocionalno su zasnovani na jednodimenzionalnom pristupu, koji se zasniva samo na prihodima domaćinstva. UNICEF, s druge strane, primjenjuje višedimenzionalni pristup kroz koji se analiziraju razni načini na koje djeca doživljavaju siromaštvo, kao i uticaj siromaštva na zdravlje, obrazovanje i bezbjednost djece i uopšte na ljudski razvoj u budućnosti.

Naučno utemeljena osnova vladama daje priliku da odaberu politike koje su u okviru raspoloživog budžeta, i koje su dugoročno gledano, finansijski održive. Primjera radi, nedavna odluka Skupštine Crne Gore da uvede besplatne udžbenike za učenike osnovnih škola i dječji dodatak za svu djecu do šest godina predstavlja korak u dobrom pravcu. Takve politike, kada su zasnovane na pouzdanoj analizi sistema socijalne zaštite, porodicama pružaju dugoročniju predvidljivost prihoda.

UNICEF je podržao dvogodišnju analizu sistema socijalne zaštite u Crnoj Gori na osnovu međunarodno prihvaćenog instrumenta za dijagnostiku (CODI), koji je razvio Međusektorski tim za analizu sistema socijalne zaštite. U analizi je prepoznat niz mogućnosti za reformu sistema socijalne zaštite, koje će se detaljnije proučavati u narednih nekoliko mjeseci – kako kroz analizu njihovih troškova i koristi, tako i kroz direktne konsultacije s porodicama i drugim zainteresovanim stranama.

UNICEF-ova analiza višedimenzionalnog siromaštva djece potvrđuje da rane godine života predstavljaju ključnu priliku za ulaganja, koja vode ka izuzetnim, pozitivnim promjenama kada ih prati mogućnost pristupa kvalitetnim uslugama u oblastima zdravlja, obrazovanja i zaštite od nasilja. Da bi svako dijete bilo spremno za odraslo doba, svako dijete mora imati prilike da razvija vještine koje su relevantne za digitalno doba, kao i da učestvuje u sportskim i kulturnim aktivnostima.

Poznata je izjava dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju (1998) Amartje Sena u kojoj je naveo da uticaj ekonomskog rasta zavisi od toga kako se koriste njegovi plodovi. Uprkos tome što vlade prepoznaju okončanje siromaštva djece kao prioritet, one ponekad odlažu značajna ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i socijalnu zaštitu dok zemlja ne postane bogatija. Međutim, upravo to su investicije koje su preduslov za održiv i pravičan ekonomski rast, koji će poboljšati kvalitet života svih građana.

Okončanje siromaštva djece rezultiraće dugoročnim ekonomskim koristima. Stoga pomenuta ulaganja moraju imati prioritet i biti ekonomski prihvatljiva za državni budžet u svakom trenutku. Istovremeno, ta ulaganja treba posmatrati i kao metode za proširenje mogućnosti, ubrzavanje napretka ka članstvu u EU i jačanje ekonomije budućnosti.