MMR vakcina ne izaziva autizam
Provjeravanje činjenica
- Dostupno na:
- Crnogorski
- English
U onlajn svijetu kruže mnoge dezinformacije o vakcinama, a najpoznatija je da MMR vakcina izaziva autizam kod djece. Nedavno je objavljen podatak da je tek svako peto dijete, rođeno 2019. godine, u Crnoj Gori primilo MMR vakcinu. Osim što otvara prostor za epidemiju morbila, ovaj podatak nam govori i o nedovoljnoj informisanosti građana, te o mogućem štetnom uticaju dezinformacija na odluke roditelja.
UNICEF-ovi mladi reporteri odlučili su da pitaju stručnjake da li je tačno da MMR vakcina izaziva autizam kod djece i da, kroz objavljivanje tačnih informacija, doprinesu promovisanju imunizacije MMR vakcinom.
Epidemiolog Senad Begić podsjetio je kad je i kako nastala dezinformacija da MMR vakcina izaziva autizam:
To je posljedica angažovanosti engleskog gastroenterologa Endrua Vejkfilda, koji je devedesetih godina prošlog vijeka, prilikom prikaza 12 pacijenata, ustvrdio da određena vakcina dovodi do promjena u crijevima koje za posljedicu imaju povećanu propustljivost crijeva za razne toksine iz hrane i okruženja.
Doktor Begić navodi kako se kasnije ispostavilo da je doktor Vejkfild tokom sprovođenja svoga rada imao značajnu direktnu finansijsku korist, da je nekoliko mjeseci prije studije registrovao sopstvenu vakcinu protiv iste bolesti kao ona koju je optužio, te je nesumnjivo dokazano da se radilo o „nečasnom i neodgovornom objavljivanju istraživanja”, koje je za posljedicu imalo da časopis javno povuče članak, uz napomenu da su podaci i određeni elementi rada bili izmišljeni i falsifikovani.
Članak je povučen iz časopisa The Lancet s kvalifikacijom nečasnog i falsifikovanog, a Vejkfild je zbog nečasnog ponašanja, kršenja morala i nepoštovanja etičkog kodeksa svijetlog ljekarskog poziva i štete po zdravlje djece širom svijeta, do koje je indirektno doveo, izgubio licencu za rad u Velikoj Britaniji. Danas se smatra vodećim ’lažnim ekspertom’ koji i dalje zarađuje ogromne svote novca od medijskog publiciteta i javnih nastupa koji nemaju veze s medicinom i naukom.
On objašnjava da moderna nauka još nije u potpunosti objasnila uzroke autizma, te sve kredibilne naučne studije, koje su u svijetu rađene posljednjih decenija, jasno i bez dvojbe ukazuju da vakcine apsolutno nemaju veze s ovim razvojnim poremećajem. Podsjeća da je prošle godine objavljena studija danskog „Statens Serum Instituta“ koja je još jednom potvrdila naučnu istinu o ovoj temi.
Polazna premisa je bila da, pod uslovom da vakcine izazivaju autizam, učestalost ovih poremećaja će biti statistički veća kod vakcinisane djece u odnosu na nevakcinisanu djecu. Takvu razliku NISU PRONAŠLI, što je još jednom ukazalo da vakcine nemaju nikakve veze s autizmom.
Iako rezultati studije jasno i nedvosmisleno dokazuju i potvrđuju nalaze i mnogih ranijih studija, ovo istraživanje, smatra Begić, nužno „neće predstavljati ’glogov kolac’ za antivakserski pokret, iz prostog razloga što će oni po automatizmu naći drugu neistinu, opet izokrenuti činjenice i stvoriti novu obmanu, kojom će nastaviti da zbunjuju roditelje, privlače pažnju medija i zarađuju novac”.
Specijalista dječje i adolescentne psihijatrije dr Ivan Krgović, iz Centra za autizam, smatra da ova dezinformacija nalazi plodno tle kod roditelja, vjerovatno iz razloga što se prvi jasni simptomi poremećaja iz spektra autizma ispoljavaju u periodu od 12. do 24. mjeseca, što je neposredno nakon primanja MMR vakcine.
Rađene su velike studije na velikom broju djece, koja su praćena tokom više godina, i nije pronađena povezanost između MMR vakcine i pojave autizma kod djece.
On objašnjava da su građani nekad imali znatno veće povjerenje u vakcinaciju, koje je vjerovatno poticalo iz funkcionalnog sistema koji je ulivao povjerenje.
U toku tranzicije, gdje su usljed ratova, sankcija i društvenih previranja građani bili izloženi propagandi, piramidalnim bankarskim prevarama štednje i korupciji u raznim oblicima, sigurno je to povjerenje u institucije poljuljano, te otuda donekle i razumijem nepovjerenje prema zvaničnim informacijama.
Na pitanje koliko na odluke roditelja utiču i javni nastupi poznatih ličnosti koje su zagovarale da roditelji ne vakcinišu djecu, Krgović smatra da poznate ličnosti i lažne vijesti značajno utiču na javno mnjenje.
Treba jasno napraviti razliku šta je sloboda govora i mišljenja, a šta širenje dezinformacija, te staviti akcenat na promociju tačnih informacija.
Broj predškolske djece koja su vakcinisana makar s jednom dozom vakcine protiv morbila na istorijskom je minimumu, pa dr Begić smatra da se polako stiču uslovi da jednom kada virus morbila uđe u osjetljivu dječju populaciju dođe do njegovog širenja poput požara.
Okolnosti koje trenutno ne pogoduju širenju virusa su opšte mjere prevencije, koje se sprovode zbog COVID-a-19, ali njihovo sprovođenje niti je trajno niti održivo riješenje kada se radi o prevenciji epidemije morbila.
Dr Begić je poručio da jedino vakcinacija može pružiti adekvatan kolektivni imunitet i zaštitu od ove epidemije. Takođe, dr Krgović smatra da treba više uložiti u promociju zdravlja u vidu što većeg informisanja preko sredstava javnog informisanja, preko obrazovnog programa, javnih debata i promotivnih akcija.
UNICEF-ovi mladi reporteri pozivaju građane da provjeravaju informacije za koje nisu sigurni da su tačne i da ne koriste „ljekove” koje im nisu preporučile stručne osobe.
U želji da doprinesu sprečavanju širenja dezinformacija o koronavirusu i vakcinama i s ciljem da promovišu kredibilne izvore informacija, UNICEF-ovi mladi reporteri odlučili su da provjeravaju tačnost informacija koje se objavljuju na društvenim mrežama i u medijima, a koje izazivaju pažnju građana. Prilikom provjere tačnosti informacija slijedili su primjer analiza s platforme Raskrinkavanje i djelimično koristili njihovu javno dostupnu metodologiju.
