Mama je znala da je njeno mlijeko najbolje za Zoe
Jelena Vukmirović, majka jednoipogodišnje djevojčice, govori o svom iskustvu i o prednostima dojenja
Podgorica, 6. jul 2022. – Zoe je voljela da sisa, a njena mama je imala dovoljno mlijeka. Ipak, njihovi prvi dani po izlasku iz porodilišta nijesu protekli bez problema.
„Ona je plakala, a ja sam počela da paničim jer nijesam znala da li je gladna, koliko ona zaista sisa, niti koliko joj treba“, sjeća se Jelena Vukmirović, majka jednoipogodišnje djevojčice.
Tada je odlučila da ne odustaje nego da potraži pomoć. „Zvala sam savjetnice za dojenje i one su mi objasnile da treba da se potrudim i da nastavim da dojim, jer koliko beba sisa toliko će se mlijeka stvarati“, priča ona.
Iako je Zoe rođena carskim rezom, Jelena je odmah počela da doji i nije imala problema s grudima. „U početku dojenje nije prijatno, malo je bolno ako ne uspijete čitavu bradavicu da stavite bebi u usta, ali, išla sam u školu za dojenje i patronažna sestra mi je objasnila kako da njegujem grudi, da ih mažem dozvoljenim mastima i ta neprijatnost je brzo prošla.“
Uskoro očekuje drugo dijete i na pitanje hoće li opet dojiti odgovara:
„Naravno da hoću. Svaka od mojih sestara dojila je svoje dijete i to mi je sasvim prirodno.“
Mama i Zoe su tokom prvih zajedničkih mjeseci često bile u parku. Jelena je tada vidjela da su prednosti dojenja velike jer je mogla da doji kad god i gdje god želi.
„Mlijeko je uvijek dostupno, idealne je temperature, ne morate da podgrijavate vodu, da ustajete noću. Besplatno je i najzdravije za moje dijete.“
Prema posljednjim podacima, svako peto dijete u Crnoj Gori isključivo je dojeno prvih šest mjeseci života. Mnogo veći broj beba mogao bi biti isključivo dojen, no za to je potrebno obezbijediti:
- edukaciju o dojenju za buduće majke i očeve,
- stručnu podršku za dojenje – počevši od porodilišta, pedijatara te patronažnih sestara,
- podržavajuće okruženje (npr. podrška u porodici i široj društvenoj zajednici, dojenje na javnom mjestu)
- ukidanje postojećih praksi neetičnog reklamiranja zamjena za majčino mlijeko.
Stručnjaci ukazuju da dojenje povoljno utiče na razvoj mozga, vilice i kognitivni razvoj djeteta, a dojena djeca rjeđe obolijevaju od respiratornih infekcija, upale ušiju, crijevnih i urinarnih infekcija, ekcema, astme. U manjem su riziku od gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja u odrasloj dobi. Majke koje doje rjeđe obolijevaju od karcinoma jajnika i dojke, osteoporoze i postporođajne depresije.
Zato UNICEF, u saradnji s Ministarstvom zdravlja, preporučuje i podržava dojenje.
Pedijatrica u Domu zdravlja u Podgorici dr Biljana Raičević-Fuštar ističe značaj podrške koju majke treba da imaju od svog najbližeg okruženja i zdravstvenih radnika.
„Redovne posjete savjetovalištu omogućavaju da se uspostavi blizak kontakt pun povjerenja, tako da majka može sve svoje strahove i nedoumice saopštiti pedijatru bez bojazni da će biti kritikovana“, kazala je doktorka Raičević-Fuštar.
Ona podsjeća da UNICEF i Svjetska zdravstvena organizacija preporučuju da majke počnu s dojenjem već u prvom satu nakon rođenja djeteta i da nastave s isključivim dojenjem svoje bebe tokom prvih šest mjeseci njenog života, što znači bez dodataka drugih napitaka ili hrane. Preporuka je da majka doji dok god ona i dijete to žele.
Osim podrške zdravstvenih radnika, majkama je odnedavno dostupna i mobilna aplikacija Bebbo koja, između ostalog, pruža pouzdane informacije i savjete o dojenju i ishrani beba. Aplikacija je besplatna i dostupna na GooglePlay i Apple prodavnici.
Program podrške ranom razvoju finansira Evropska unija, a sprovodi UNICEF, u saradnji s Ministarstvom zdravlja.
