Roditelji s djecom da razgovaraju o rizicima i mogućnostima na internetu

Na Međunarodni dan bezbjednog interneta UNICEF poziva roditelje, škole, medije, akademsku zajednicu, civilni sektor i Vladu da zajedno rade na odgajanju medijski pismenih građana i na izgradnji bezbjednijeg i inkluzivnijeg digitalnog okruženja

UNICEF Crna Gora
Majka i dječak zajedno gledaju ekran računara
UNICEF Crna Gora / Duško Miljanić / 2016
09 Februar 2021

PODGORICA, 9. februar 2021. – Povodom Međunarodnog dana bezbjednog interneta, koji se širom svijeta obilježava 9. februara, UNICEF podsjeća da se, prema Global Kids Online istraživanju iz 2016. godine, u Crnoj Gori svako drugo dijete (45 odsto) ne osjeća bezbjedno na internetu, a svako treće (38 odsto) doživjelo je makar jedno neprijatno iskustvo na internetu tokom prethodne godine. Negativna onlajn iskustva češće prijavljuju dječaci i tinejdžeri, a zabrinjavajuće je da mnogi ne znaju šta da rade u tim situacijama.

Biti roditelj u digitalnom dobu donosi sa sobom dodatnu odgovornost pružanja podrške djeci da postanu svjesna mogućnosti i rizika digitalnog okruženja.

Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori

Roditeljima je potrebna podrška da bi obavljali ovu dužnosti. Iz tog razloga, kroz nacionalnu kampanju medijske pismenosti #BirajmoŠtaGledamo, koju vode UNICEF-ovi mladi reporteri, UNICEF poziva roditelje, škole, medije, akademsku zajednicu, civilni sektor i Vladu da zajedno rade na odgajanju medijski pismenih građana i na izgradnji bezbjednijeg i inkluzivnijeg digitalnog okruženja. Otkako je ova kampanja počela, prije dvije godine, broj roditelja koji razgovaraju s djecom o tome šta rade na internetu više se nego udvostručio povećavši se sa 21 na 47 odsto. Takođe, većina roditelja kaže da sada svakodnevno ograničava djeci vrijeme ispred ekrana, kao i medijske sadržaje koja ona prate na internetu.

Vizual o bezbjednosti na internetu
UNICEF Crna Gora / Duško Miljanić / 2018

Kriza izazvana koronavirusom ukazala je na značaj medijske i digitalne pismenosti za ostvarivanje prava na zdravlje i na bezbjednost, jer su i djeca i odrasli tokom nje izloženi mnoštvu dezinformacija koje mogu biti i opasne po život. Prema istraživanju Ipsosa, koje je sprovedeno uz podršku UNICEF-a u maju prošle godine, 7 od 10 građana Crne Gore prepoznaje medijsku pismenost kao dugoročni odgovor na ovu pojavu. Oni smatraju da će veći stepen medijske pismenosti građanima omogućiti da sami provjeravaju tačnost informacija, što će dovesti do manjeg širenja dezinformacija.

Kako je bezbjednost na internetu jedan od ključnih izazova za djecu svuda u svijetu, Komitet Ujedinjenih nacija za prava djeteta je, prije par dana, 4. februara, usvojio Opšti komentar o pravima djeteta u digitalnom okruženju kroz koji poziva vlade da odrede tijelo koje će biti odgovorno za koordinaciju politika i programa koji se tiču prava djeteta u digitalnom okruženju.

Da bi se prava djeteta promovisala i štitila u digitalnom okruženju, Crna Gora treba da razvije nacionalnu strategiju medijske i digitalne pismenosti i da odredi instituciju koja će biti odgovorna za njenu koordinaciju, sprovođenje, monitoring i evaluaciju. UNICEF je spreman da podrži takve napore.

Huan Santander, šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori

Kroz Opšti komentar o pravima djeteta u digitalnom okruženju, UN Komitet za prava djeteta poziva države da podižu svijest o ovom pitanju, kao i da podrže djecu, roditelje, nastavnike i druge koji rade s djecom da razvijaju digitalnu pismenost i vještine. Na taj način bi širili svijest o tome kako da djeca imaju koristi od digitalnih servisa, kako da smanje rizike u digitalnom okruženju na minimum i kako da prepoznaju dijete koje je žrtva negativnog iskustva na internetu i adekvatno reaguju.